img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Otpor u Iranu

01. jul 2009, 16:31 Vladislav B. Sotirović, elektronskom poštom
Copied

"Protesti, žrtve i pretnje"; VREME 964

Očigledno je da je fenomen „Otpor-revolucija“ nakon Srbije, Ukrajine, Gruzije, Moldavije… stigao i do Irana. Šta su zajedničke karakteristike svih ovih „Otpor-revolucija“ od Beograda do Teherana? Kao prvo, do njih dolazi isključivo u onim zemljama u kojima na parlamentarnim ili predsedničkim izborima izgubi kandidat Pentagona. Kao drugo, u svim ovim slučajevima srbijanski „Otpor“ je nezaobilazna mirođija u lokalnom „bosanskom loncu“. Kao treće, revolucije se sprovode isključivo u glavnim gradovima dok provincije ostaju mirne. I kao četvrto, u svim ovim slučajevima se juriša na zgradu nacionalnog parlamenta po ugledu na beogradski original. Amblem Otpora (stegnuta pesnica), koji su originalno koristili Musolinijevi fašisti kao simbol nacionalnog jedinstva (fascio) takođe je prisutan u svim ovim slučajevima ali se pozadina barjaka pesnice menja u skladu sa lokalnim tradicijama (po ugledu na McDonnald’s politiku prodaje svojih proizvoda u različitim kulturološkim ambijentima). Tako je u teheranskom slučaju pozadina „otporaškog“ barjaka i bedževa zelene boje. Ko je pratio „otporaške“ revolucionarne aktivnosti u Kijevu mogao je da pogleda i dokumentarni prilog francuske televizije u kome se jasno govori o direktnoj logističkoj povezanosti beogradskih i kijevskih „otporaša“ kao i o izvozu revolucije putem istog beogradskog „otporaškog“ personala. „Otporaške revolucije“ su u svim uspelim slučajevima (Beograd, Kijev, Tbilisi) na vlast dovele „prozapadne demokratske snage“ direktno sa ulice, a u ostalim neuspelim slučajevima (Kisinjev, Teheran) to su pokušale a na osnovu floskule o „pokradenim izbornim glasovima“. Da se u ovom slučaju i stvarno radi o podmetanju roga za sveću videli smo već u beogradskom petooktobarskom slučaju kada je nekolicina „demokratskih revolucionara“ priznala (kad se slegla prašina) da je dr Koštunica dobio manje glasova od Miloševića. Nije teško zaključiti da se i u slučaju navodno pronađenih plastičnih kesa sa popunjenim izbornim listićima u zgradi Savezne skupštine verovatno radi o čistoj farsi. Međutim, ono što ostaje apsolutno upečatljivo kao unikatni kuriozitet u istoriji parlamentarne demokratije, bar u Evropi, jeste to da su zabeležena samo dva slučaja paljenja zgrada nacionalnih parlamenata: 1933. g. berlinski Rajhstag su zapalili nacisti a 2000. beogradsku Saveznu skupštinu „otporaši“. Fenomen piromanskih „Otpor-revolucija“ svakako zaslužuje dubiozniju stručnu analizu, a ovim kratkim komentarom smo upravo želeli da podstaknemo aktivnosti u tom pravcu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure