Retko koji gradonačelnik je u skladu sa proklamovanim principima štednje u kriznoj 2009. primao manju platu od one iz polukrizne 2008. godine, i ona nije padala ispod magične cifre od hiljadu evra
Gradonačelnici u Srbiji u proseku su ove godine primali sto hiljada dinara mesečno, ili 1085 evra, u rasponu od 900 do 1500 evra, što su, prema dostavljenim podacima, bile njihove neto zarade sa uključenim minulim radom. Ovo pokazuju podaci nedavno realizovanog projekta „Istraživanje rada lokalnih samouprava“, Centra za istraživačko novinarstvo NUNS-a (www.cins.org.rs), koji je obuhvatio prikupljanje javnih i skrivenih podataka o radu lokalnih samouprava u Srbiji.
Tako Saša Vučinić, kadar subotičkih demokrata i u prošlom mandatu predsednik Skupštine grada, prima zvanično najveću gradonačelničku platu u Srbiji od tačno 137.893,92 dinara, ili oko 1500 evra. Da bi on obavljao posao prvog čoveka grada, svaki Subotičanin simbolično mesečno treba da izdvoji 1,20 dinara od poreskog novca za neto platu Vučiniću. Gradonačelnik Subotice objašnjava da je platu nasledio od prethodnika a da, bez obzira na predočene podatke, za sebe tvrdi da je i dalje najškrtiji gradonačelnik Subotice do sada i da zaposleni u upravi to od prvog dana znaju.
„Priča da imam veliku platu ide od septembra prošle godine, a od tada se nije povećavala. Za posao koji obavljam i odgovornost koju imam, mislim da je plata zadovoljavajuća“, izjavio je Vučinić, kada je gledajući u rezultate istraživanja posumnjao da su drugi gradonačelnici malo „ulepšali“ svoje zvanične zarade. Kako je to moguće, govori primer iz Niša, gde gradonačelnik Miloš Simonović, prema zvaničnom odgovoru gradske uprave Niša, prima tek 85.652,52 dinara, uz napomenu da postoji „mogućnost korekcije do 30 odsto na osnovu odluke Administrativnog odbora, a u skladu sa Pravilnikom o platama izabranih i postavljenih lica u organima i službama Grada Niša“. Iz toga sledi da je moguće da Simović primi i 111.348,00 dinara mesečno, ali pošto uvid u kopiju obračunske liste gradonačelnika Niša nismo dobili, ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo da plata nije i veća. Odmah za Vučinićem je Miroljub Stojčić, gradonačelnik Vranja, sa mesečnom platom od 130.277,48 dinara, ili 1400 evra. Za njegovu neto platu Vranjanci mesečno treba da izdvoje čak 1,49 dinara, što budžet ovoga grada, koji je gotovo tri puta manji od budžeta grada Subotice, teško može da podnese.
Treći na listi je Igor Pavličić, gradonačelnik Novog Sada, takođe demokrata, sa mesečnom platom od 127.545,00 dinara, kome je nedavno budžetski inspektor Ministarstva finansija našao da ima nezakonito uvećan koeficijent (na 11,50), što je više od zakonskog maksimuma (9,40), koliko ima predsednik Narodne skupštine! Novosađani za svog gradonačelnika po glavi izdvajaju 0,43 dinara budžetskog novca, ali Pavličićev kabinet ovih dana nije želeo da komentariše ni rešenje budžetskog inspektora, kao ni zaradu gradonačelnika.
Četvrti na ovoj top-listi je Mileta Mihajlov, gradonačelnik Zrenjanina, ponovo demokrata, koji mesečno prima 123.373,88 dinara (1327 evra), dok Zrenjaninci izdvajaju po 0,93 dinara. I, na petom mestu je Simonović iz Niša sa 1197 evra, sa uračunatim dodatkom od 30 odsto. Na dnu lestvice zarada nalaze se plate Desimira Pavlovića, gradonačelnika Kruševca, koji mesečno zarađuje 84.119,00, i Vidoja Petrovića, gradonačelnika Loznice, sa zaradom od 85.652,00.
Đorđe Padejski, Centar za istraživačko novinarstvo NUNS-a
Gradonačelničke plate
Među najplaćenijim gradonačelnicima u Srbiji nalaze se četvorica iz DS-a i jedan iz SPS-a: 1. Saša Vučinić (DS) Subotica – 1483 evra, 2. Miroljub Stojčić (SPS) Vranje – 1400 evra, 3. Igor Pavličić (DS) Novi Sad – 1371 evro, 4. Mileta Mihajlov (DS) Zrenjanin – 1327 evra i 5. Miloš Simonović (DS) Niš – 1197 evra.
Plate predsednika SG
Predsednici skupština gradova po pravilu imaju nešto niže zarade od gradonačelnika, ali Jene Maglai (SVM), predsednik Skupštine grada Subotice, ne zaostaje mnogo za Vučinićem, jer je njegova plata za samo desetak hiljada dinara manja i iznosi 120.381,33 dinara. Vranjanski predsednik skupštine Slobodan Stamenković je, kao i njegov gradonačelnik, na drugom mestu, s platom od 113.575,24 dinara, dok je Zrenjaninac Aleksandar Marton (LSV) sa platom od 113.575,24 dinara zauzeo treće mesto. Četvrti je Aleksandar Jovanović (LSV), predsednik Skupštine Novog Sada sa platom od 112.239,87, a peti somborski spiker Nemanja Delić (DS) sa platom od 110.000,00 dinara.
Skoro svi iznosi su osnovice sa minulim radom na koje se po zakonu može dodati još poneka hiljada za rad na državni praznik, dežurstvo, prekovremeni ili noćni rad, a nije nepoznato da se funkcioneri finansiraju i uzimanjem dnevnica za službena putovanja u zemlji i inostranstvu. Prema podacima za 2008. godinu iz završnih računa gradova, Niš je potrošio najviše na dnevnice u zemlji (3.794.534,74 dinara), što znači da su prosečno svakog dana u Nišu bile isplaćivane dnevnice u iznosu od oko 13.000 dinara. Iza Niša su Leskovac sa potrošenih 3,6 miliona dinara na domaće dnevnice, i Čačak sa 3,1 milion dinara. Opština Bor, grad Zrenjanin i grad Beograd potrošili su najviše prošle godine u Srbiji na dnevnice za inostranstvo. U Boru je u dinarima isplaćeno 1.783.381,00 za dnevnice u inostranstvu, ili prosečno svakog radnog dana preko šest hiljada dinara na ime deviznih dnevnica, dok je Zrenjanin potrošio 1,7 miliona, a grad Beograd 1,4 miliona dinara. Po pravilu, najveći deo novca od dnevnica završio je u rukama gradonačelnika i predsednika skupština.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Što vlast Aleksandra Vučića u kampanji više demonstrira nasilje, to se više žali kako je tobože ona ugrožena. Tada nema političkih protivnika, nego neprijatelja od kojih se valja „odbraniti“, to jest zatući ih, piše „Vreme“ u novom broju
Bivši predsednik Srbije ušao je u izbornu kampanju sa gotovo svim polugama političke i institucionalne moći. Istovremeno, njegovi protivnici postaju nasilnici, teroristi, strani plaćenici i pretnja državi, dok se vlast predstavlja kao strana koja se samo brani. Od Bežanijske kose i Futoške pijace do Beogradske arene, ista zamena uloga otvara pitanje opasnije od toga ko je započeo pojedinačni incident: šta se događa kada politički protivnik prestane da bude konkurent na izborima i postane neprijatelj od kojeg treba braniti Srbiju
Birača iz rasejanja ovog puta ima jednako kao birača – recimo – u Kragujevcu, četvrtom gradu po veličini u Srbiji. Njihov značaj prepoznao je i režim koji je sitnim psinama odbio otvaranje mnogih biračkih mesta te primorava ljude na drugim meridijanima da glasaju u sred noći
Aleksandar Šapić politički je preživeo 6. oktobar i sednicu Skupštine grada na kojoj se nije ni razmatrala njegova smena. Opozicija je obećala da će je formalno zatražiti u narednom periodu iako je jasno da većinu nemaju. Za sada i oponenti vlasti, ali i građani imaju samo obećanje v. d. predsednice države Ane Brnabić da će “svi u budućnosti videti šta će biti stav stranke” čiji je Šapić potpredsednik. Do tada će režim da zaćuti, baš kao što i sada glasno tihuje prvi čovek grada koji ponovo nije bio na sednici na kojoj je objektivno bio ključna tema
Aleksandar Vučić u ovoj kampanji gotovo da nije održao govor bez pominjanja žena. Sam je objasnio zašto: žena je odgovorna jer mora da brine o kući, deci i roditeljima. U tom komplimentu sadržana je cela njegova predstava o ženi, ali i granica iza koje žena prestaje da bude “naša” i postaje neprijatelj
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.