img
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka vlada – Rizični planovi

Dugom na dugove

04. novembar 2009, 15:24 Andrej Ivanji
REALISTA I OPTIMISTKINJA: Ministar finansija Volfgang Šojble i kancelarka Angela Merkel
Copied

Program za sanaciju posrnule privrede nailazi na oštru kritiku sa svih strana. Na prvi pogled, čini se da druga vlada Angele Merkel pokušava da manjim prihodima parira većim izdacima i poreskim olakšicama i da se pri tom nada skorašnjem privrednom rastu. Merkelova, pak, ne vidi drugu alternativu

Koalicioni ugovor između Hrišćansko-demokratske unije (CDU) stare i nove kancelarke Angele Merkel, njenog nerazdvojnog partnera bavarske Hrišćansko-socijalne unije, i Slobodne demokratske partije (FDP) potpisan je prošle nedelje. Ove tri partije desnog centra osvojile su na izborima 17. septembra 332 od 622 poslanička mesta u saveznom parlamentu Bundestagu. Svoj koalicioni program zasnivaju na prevazilaženju ekonomske krize u koju se Nemačka zaglibila dublje od mnogih članica Evropske unije.

Razlike između hrišćanskih demokrata i liberala koji su stari koalicioni partneri i te kako su prepoznatljive. Dok CDU insistira i na „socijalnoj“ komponenti tržišne privrede, nemački liberali otvoreno zastupaju interese krupnog kapitala i zalažu se za što manju kontrolu slobodnog tržišta i mehanizama privrede.

PORESKE OLAKŠICE: To se odražava i na kompromisni pristup osnovnom pitanju ove vlade oko koga se sve vrti: kako pokrenuti posrnulu nemačku privredu i smanjiti ogromnu zaduženost države? A ukupni nemački javni dugovi premašili su u prvoj polovine 2009. prvi put granicu od 1600 milijardi evra, što je oko 60 odsto BDP-a.

Kao osnovnu podsticajnu meru za privredu vlada Angele Merkel s jedne strane ima nameru da smanji poreske stope – pre svega za krupan kapital i srednji sloj – a s druge, da rupe u budžetu privremeno krpi novim zaduženjima od oko 100 milijardi evra, sve dok ne stupi na snagu zakonska regulativa o javnim zaduživanjima, koja propisuje da vlada do 2016. godine mora da ograniči kredite na 0,35 odsto BDP-a. Za 2010. planiraju se poreske olakšice za roditelje, firme i naslednike, sa ambicioznim ciljem da se poreske dažbine smanje čak za 24 milijarde evra. Za 2011, na insistiranje FDP-a, najavljena je sveobuhvatna strukturalna reforma poreskog sistema.

Vlada Angele Merkel sve stavlja na kartu privrednog rasta. „Ja ne mogu da garantujem da ćemo se tako izvući iz krize, ali tako barem imamo šansu da uspemo. Da štedimo, štedimo i samo štedimo, ne bismo imali nikakvu šansu“, izjavila je kancelarka. I direktor hamburškog Svetskog privrednog instituta Tomas Štraubhar podržava najavljene mere vlade: „Smanjivati poreze za vreme najveće zaduženosti u istoriji Savezne Republike Nemačke jeste veoma riskantno. Ali taj put nema alternativu.“

Brojne kritike stižu, međutim, kako iz redova opozicije tako i od članova vladajuće koalicije i od strane pokrajina (landova), gradova i opština, kojima će obaranje poreskih stopa „istisnuti dah iz pluća“. Prema nekim procenama, oni će u narednoj godini zbog poreske politike savezne vlade morati da se nose sa dodatnim manjkom od preko pet milijardi evra. Rukovodstava mnogih pokrajina, pa i onih u kojima su CDU-FDP na vlasti, izrazila su sumnju i bojazan da njihovi budžeti neće moći da podnesu manjkove koje predviđa preambiciozna poreska politika savezne vlade. Bez većine, kako u Bundestagu tako i u saveznom savetu Bundesratu, u kome je srazmerno svojoj veličini zastupljeno 15 nemačkih pokrajina, najavljena promena poreskih olakšica i poreskog sistema neće biti moguća.

Ministar finansija Volfgang Šojble, iz redova CDU-a, trezveno konstatuje: „Na kraju ovog mandata nećemo imati ni izbalansirani budžet, ni suštinski nov sistem poreza na dobit.“

KRITIKA: Bivši dugogodišnji nemački ministar finansija i šef FDP-a Oto Graf Lambsdorf upozorava da je neodgovorno još više se zaduživati i davati poklone građanima. „Iako svi stručnjaci u ovoj godini predviđaju manje prihode od poreza, koalicioni ugovor (demohrišćana i liberala) na sve to predviđa još i poreske olakšice i nove subvencije u visini od više milijardi evra“, napisao je Lambsdorf u onlajn izdanju novina Die Welt. „Opijenost zaduživanjem umesto konsolidacije? Tako izgleda u ovom trenutku“, tvrdi Lambsdorf i dodaje: Koalicija pokušava da manjim prihodima parira većim izdacima, da povećava zaduženje, da konsolidaciju odloži dok na vrbi ne rodi grožđe i pri tom se nada skorašnjem rastu privrede.

A privredni rast u Nemačkoj iznosiće naredne godine, prema procenama Brisela, 1,2 procenta (u proseku rast u EU biće 0,7 odsto). Državni deficit će, međutim, sa sadašnjih 3,5 odsto zbog izdataka za konjunkturne programe, smanjenih prihoda od poreza i socijalnih izdataka kao što su dečji dodatak i slično, porasti do pet odsto. Pakt za stabilnost evra dozvoljava deficit od najviše tri odsto.

Očekuje se da će uprkos blagom privrednom rastu nezaposlenost u 2010. godini skočiti sa sadašnjih 7,7 odsto na 9,2 odsto, tj. 640.000 ljudi ostaće bez posla te će se broj nezaposlenih Nemaca popeti na 4,1 miliona. A kada će biti bolje, niko se ne usuđuje da predvidi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure