

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




Podizanjem tvrđave Fetislam, nekoliko kilometara uzvodno od današnjeg Kladova, završena je turska odbrambena linija prema Ugarskoj koju su činile tvrđave Smederevo, Kulič, Ram, Golubac i Fetislam.
Prvih šest vekova nove ere, ovaj deo Dunava je bio u sklopu Rimske imperije, da bi se u sledećem veku tu trajno nastanili Sloveni. U XIV veku dolaze Turci, razaraju ranije fortifikacije i naselja a grade svoje. Fetislam im je bio baza za dalja osvajanja i kontrolu Dunava. Tvrđavu čine dve celine, Malo utvrđenje iz 1524. godine, i Veliko, koje je pridodato oko njega u vreme austro-turskih sukoba 1717–1739. godine.
Veliku tvrđavu, bastion, čine kameni bedemi visoki do 14 metara sa zupčastim završecima, ojačani sa šest isturenih kula – takozvanim špic bastionima. Tvrđava je opkoljena i danas vidljivim, širokim rovom koji je nekada bio ispunjen vodom prirodnog rukavca Dunava. U nju se ulazilo kroz tri kapije od kojih je jedna bila povezana sa rekom. U unutrašnjosti Tvrđave sačuvani su oružarnica, stambeni objekat, kasarna, barutni magacin, manja prostorija za stražu, lagumi-skloništa, kaldrmisane ulice i vodovod.
Malo utvrđenje, kastel, podignuto je na najvišem mestu, i inkorporirano je u bedem Velike tvrđave. Njegovi bedemi su ojačani kružnim kulama visokim četiri metra i simetrično postavljenim trougaonim i pravougaonim bastionima. Bedeme okružuje rov. U unutrašnjosti su isključivo vojne građevine.
Fetislam se ne koristi niti se održava, čak je i uređena otvorena scena na obali Malog utvrđenja zapuštena. Obrastao je u korov i delom devastiran. Pre dve godine grad Kladovo je inicirao izradu projekta korišćenja i revitalizacije Fetislama. Namera je, osim očuvanja ovog kulturnog spomenika, i razvijanje turističke ponude.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve