

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


O Dunavu se može govoriti na različite načine – u geografskom, političkom, ekonomskom, saobraćajnom, privrednom, istorijskom, ekološkom, ali i u kulturnom smislu. "Vreme" će serijom tekstova u nekoliko nastavaka pokušati da načini svojevrsno kulturno mapiranje Dunava na njegovom toku kroz Srbiju i ukazati na kulturno-istorijske slojeve koji su se u poslednjih osam i po hiljada godina taložili na njegovim obalama. Nadamo se da će ovi tekstovi pomoći boljem razumevanju kako bogate kulturne tradicije čiji smo baštinici tako i našeg današnjeg mesta na kulturnoj mapi Evrope. U drugom delu feljtona govorimo o tvrđavama na Dunavu, koje spadaju u kulturno-istorijske spomenike prve vrste i svedoče o burnoj prošlosti ovdašnjeg Podunavlja
U Srbiji na Dunavu postoji sedam tvrđava. Idući nizvodno, od Bačke ka Đerdapu, nižu se tvrđava Bač, Petrovaradinska tvrđava, Beogradska tvrđava, Smederevska tvrđava, tvrđava Golubac, Ram kod Velikog Gradišta i Fetislam kod Kladova. Zidane su na strateški važnim, istaknutim i nedostupnim mestima, njihova prvobitna namena je bila odbrambena – da obezbeđuju plovni put i čuvaju granicu između imperija koja je vekovima išla duž Dunava. Kada je Dunav izgubio status granične reke, i ove tvrđave su vremenom gubile svoju prvobitnu namenu i važnosti. One su danas kulturno-istorijski spomenici, dunavski ukrasi i turističke atrakcije.
Projekat „Kulturno mapiranje Dunava“ realizovan uz pomoć Ministarstva za kulturu i informisanje Republike Srbije


Pogled s Golubačke tvrđave
(foto: Jovan Eraković)


Projekat „Tvrđave na Dunavu“ koji je nedavno pokrenulo Ministarstvo kulture Republike Srbije, deo je regionalnog programa Uneska Kulturno nasleđe – most ka zajedničkoj budućnosti, pokrenutog s ciljem jačanja regionalne saradnje u oblasti zaštite i promocije kulturnog nasleđa u Jugoistočnoj Evropi. U ovom Uneskovom programu Republika Srbija učestvuje od 2004. godine, zajedno sa sedam zemalja regiona – Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Makedonijom i Rumunijom. Cilj projekta „Tvrđave na Dunavu“ jeste razvoj puta kulture koji bi trebalo da poveže u jednu celinu lokalne zajednice – Bač, Novi Sad, Beograd, Smederevo, Golubac, Veliko Gradište i Kladovo – sredine koje baštine reprezentativne tvrđave i utvrđene gradove na Dunavu, i tako pomogne da ovaj značajni potencijal bude stavljen u funkciju razvoja lokalnih sredina. U projekat su uključeni predstavnici lokalnih samouprava, lokalnih zavoda za zaštitu spomenika i druge ustanove kulture, turistički i privredni sektor. U Ministarstvu kulture Srbije ističu da je namera ovog projekta da podstakne stvaranje takvog društvenog i ekonomskog okruženja na lokalnom nivou koje je u stanju da razume specifičnosti kulturnog nasleđa kao resursa, ali i da doprinese promenama u načinu njegovog korišćenja i održivom razvoju kulturnog nasleđa kao resursa, sa ciljem podizanja svesti o tim pitanjima. Ovaj pilot-projekat je započeo ovog januara, a završiće se prve nedelje juna u Smederevu potpisivanjem povelje o saradnji nekoliko ministarstava, čime bi projekat „Tvrđave na Dunavu“ dobio status nacionalnog projekta.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve