





Dolaskom Rimljana na obale Dunava pre dva milenijuma, počinje i pisana istorija ovog područja. Tokom prvog veka Dunav postaje severoistočna granica rimske imperije. Da bi ovu granicu čuvali od upada varvarskih plemena s druge strane reke, Rimljani na Dunavu grade sistem utvrđenja, vojnih logora, bedema, osmatračnica i puteva koji čine takozvani Dunavski limes. Najznačajnija sedišta rimskih legija na Limesu, oko kojih su se razvili veći gradovi, bili su Singidunum, današnji Beograd (sedište VII Flavijevske legije nazvane i „Felix“ – „Srećna“), i Viminacijum, nedaleko od Kostolca (sedište VII legija Klaudija). Ostaci i nasleđe Starog Rima na dunavskim obalama čine važan kulturni sloj srpskog Podunavlja. Viminacijum, prestonica nekadašnje rimske provincije Gornje Mezije koja je zauzimala veći deo današnje Srbije, predstavlja jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Podunavlju i kulturno-istorijsku i turističku znamenitost ovog područja.
Treći deo dodatka Dunav u PDF-u
Projekat je realizovan uz pomoć Ministarstva za kulturu i informisanje Republike Srbije
O Dunavu se može govoriti na različite načine – u geografskom, političkom, ekonomskom, saobraćajnom, privrednom, istorijskom, ekološkom, ali i u kulturnom smislu. „Vreme“ će serijom tekstova u nekoliko nastavaka pokušati da načini svojevrsno kulturno mapiranje Dunava na njegovom toku kroz Srbiju i ukazati na kulturno-istorijske slojeve koji su se u poslednjih osam i po hiljada godina taložili na njegovim obalama. Nadamo se da će ovi tekstovi pomoći boljem razumevanju kako bogate kulturne tradicije čiji smo baštinici tako i našeg današnjeg mesta na kulturnoj mapi Evrope. U trećem delu feljtona govorimo o rimskom nasleđu na Dunavu i fruškogorskim manastirima.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve