

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Slowa by naši đaci
Učenici osnovnih škola imaju izraženo slabo poznavanje pravopisnih pravila srpskog jezika, osiromašen leksički fond, ne upotrebljavaju pravilno znake interpunkcije i u svojim sastavima na srpskom koriste reči iz engleskog jezika. Tako se na kraju teksta jednog našeg osnovca može naći The End (kraj) ili potpis ispred kojeg stoji by (od autora), pokazalo je istraživanje koje je sprovela magistar Jelena Stevanović, saradnica beogradskog Instituta za pedagoška istraživanja. Više od 33 odsto učenika osnovne škole pogrešno upotrebljava veliko slovo, 70 procenata ih u tekstovima uopšte ne stavlja zapetu, tačku, a više od jedne petine đaka u sastavu na srpskom koristi reči iz engleskog jezika. U gotovo jednoj trećini sastava učenici umesto slova v pišu w, umesto slova i pojavljuje se y. Oko 30 odsto učenika sedmog i osmog razreda piše isključivo latinicom u neformalnoj komunikaciji i situacijama u kojima sami biraju kojim će pismom pisati, pokazalo je istraživanje sprovedeno prošle godine. „Dominantna je upotreba tri tačke, jer đaci sa osiromašenim leksičkim fondom, pošto ne čitaju dovoljno, ne umeju da nastave rečenice“, rekla je Stevanovićeva, ocenivši da je istraživanje o nivou pismenosti beogradskih osnovaca simptomatično i da zadire u strukturne promene u srpskom jeziku. Stevanovićeva smatra da mladi nemaju ni svest o tome šta je funkcionalna pismenost, koju u XXI veku, sa naprednom tehnologijom, ne može imati samo ona osoba koja ume samo da čita i da piše. Više od 60 procenata ukupne populacije u Srbiji ne čita ništa, mali je broj odraslih koji će ličnim primerom pripremiti decu da se kasnije sami služe knjigom, kazala je ona i navela da deca bolje poznaju nazive dnevnih novina i časopisa nego naslove knjiga.
Zaštita dece od požara


Uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova sprovešće obrazovnu kampanju posvećenu bezbednosti dece u slučaju požara. Poster koji pokazuje pravilno postupanje tokom požara, posebno dizajniran za osnovce, biće postavljen u učionicama svih osnovnih škola u Beogradu. Nosilac kampanje je novoformirani Nacionalni trening centar za vanredne situacije koji će u saradnji sa Upravom za vanredne situacije u Beogradu u narednim mesecima beogradske osnovce upoznati sa opasnostima i postupcima u požaru.
Do početka devedesetih godina učenici osnovnih i srednjih škola u Srbiji učili su osnovna pravila za postupanje u slučaju prirodnih i drugih nesreća a danas je nepostojanje sistematskog obrazovanja u ovoj oblasti jedan od najvećih izazova sa kojima se susreće Sektor za vanredne situacije. Pretnja od požara je jedan od dominantnih vidova stalno prisutne opasnosti u urbanim sredinama.
Tehnologija pomaže
Ekipa TFZR sa Tehničkog fakulteta „Mihajlo Pupin“ iz Zrenjanina sa projektom Neural Communicator pobednik je lokalnog takmičenja Imagine Cup, u kategoriji dizajna softvera. Oni će našu zemlju predstavljati na svetskom finalu koje će se održati u julu 2010. godine, u Varšavi, a tema takmičenja je: „Zamislite svet u kojem tehnologija pomaže u rešavanju najtežih problema današnjice“. Imagine Cup u Srbiji privlači veliku pažnju studenata. Ove godine 640 akademaca iz Srbije prijavilo se za učešće u različitim kategorijama takmičenja, a 5 timova probilo se do samog finala na kojem su se borili za mesto naših predstavnika na svetskom finalu. Naši studenti su u prethodnih 5 godina, koliko Srbija učestvuje u takmičenju, osvajali nagrade u različitim kategorijama, kako na regionalnim tako i na svetskim finalima. Takmičenje su ove godine podržali Rektorat Univerziteta u Beogradu i Ministarstvo za omladinu i sport Vlade Republike Srbije.
Drugo mesto za ljudska prava


Na Regionalnom takmičenju studenata pravnih fakulteta iz oblasti ljudskih prava, na kome se simulira suđenje pred Evropskim sudom za ljudska prava, studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu zauzeli su drugo mesto.
U finalu su se nadmetali sa kolegama iz Skoplja i dobili su jednak broj bodova. Nakon toga je Veliko veće sudija sa tri protiv dva glasa proglasilo pobednikom ekipu iz Makedonije. Ekipu novosadskog Pravnog fakulteta činili su studenti: Sandra Kunosić, Mina Vučurović, Srna Marjanović, Miloš Sekulić i Mirjana Glamočak. Trenirale su ih studentkinje: Bojana Maksimović, Sanja Vasić i Ivona Kakaš, a timom je koordinisao asistent Bojan Tubić.
Takmičenje je održano u Županijskom sudu u Rijeci, a učestvovale su i ekipe pravnih fakulteta iz Niša, Podgorice, Beograda (Univerzitet „Union“), Zagreba, Rijeke, Banjaluke, Sarajeva, Mostara i Skoplja.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve