img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Između blokovskog čekićai nakovnja

01. septembar 2010, 14:00 Vladimir Pavlović
Copied

"Predlog za ispravku"; VREME 1025

Francuska danas ima oko 70 miliona stanovnika, značajne hidropotencijale i nalazišta uglja, ali i 70 nuklearnih centrala. Dakle, desetak puta više stanovnika od (realne) Srbije koja nema nijednu nuklearnu elektranu, a po demografskoj i ekonomskoj analogiji mogla bi da ih ima bar sedam.

Francuska nuklearna tehnologija je, izgleda, najskuplja, ali se smatra i najpouzdanijom. Kada je 1982. tadašnji visoki savezni funkcioner Raif Dizdarević bio u uzvratnoj poseti Žaku Šabanu Delmasu, predsedniku francuske skupštine, obišao je i nuklearnu centralu u Trikastenu, kraj Marseja. Ta centrala proizvodi električnu struju isključivo za potrebe fabrike obogaćenog uranijuma koji služi kao pogonsko gorivo za sve ostale nuklearne centrale u Francuskoj. Tom prilikom je, neformalno i diskretno, predočeno Dizdareviću da je francuska nuklearna tehnologija ekološki najmanje problematična i bezbednosno najpouzdanija. Jedina nuklearka u tadašnjoj Jugoslaviji, u Krškom, koristila je Vestinghausovu tehnologiju, onu zastarelu, zbog čega je dobijena verovatno i dobra cena, ali se već tada naširoko poluglasno nagađalo da je neko od tadašnjih saveznih odlučilaca od Vestinghausa dobio mastan bakšiš da bi prednost dao upravo Vestinghausu…

Prilikom prve posete jednog predsednika Francuske Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata, kada je Fransoa Miteran u decembru 1983. došao u Beograd, u njegovoj pratnji bila je i brojna ekipa predstavnika francuske privrede. Trećeg dana posete Miteranu se priključila i Edit Kreson, visoka funkcionerka Socijalističke partije Francuske i ministarka spoljne trgovine (i – Miteranova ljubavnica, kojoj je tadašnji savezni protokol obezbedio tretman supruge: iz njenog apartmana u vili u Užičkoj direktno se ulazilo u apartman F. Miterana…). Prilikom zvaničnih razgovora sa svojim jugoslovenskim homologom, M. Bojanićem (koji je pravio mangupske primedbe na račun vrlo zgodne francuske ministarke, ne znajući da službenici ambasade u njenoj pratnji znaju srpski, ali ni da i ona sama odlično zna srpski jer je kao dete živela blizu Kalemegdana s roditeljima diplomatama), ministarka Kreson je vrlo otvoreno i bez uvijanja dala vrlo primamljivu ponudu: da Jugoslavija kupi jednu nuklearnu elektranu od Francuske (uz argumente bezbednosti i pouzdanosti) kojom bi se trajno rešio hronični problem električne energije u zapadnim krajevima Juge, a za uzvrat bi se Francuska obavezala da gradnju svojih trgovačkih brodova poveri trima brodogradilištima u Jugoslaviji: u Rijeci, Splitu i Baru. Tom prilikom je vrlo oštro kritikovala američku praksu prodaje tehnološkog đubreta zemljama u razvoju (poredeći elektranu Krško sa recepturama za licencne cigarete koje se proizvode u trećem svetu a koje su zabranjene u matičnim zemljama). Njena ponuda je bila u svakom pogledu primamljiva, pogotovo što su tadašnja sva tri jugoslovenska brodogradilišta već bila na rubu propasti, ali iz nekog razloga (danas već možemo da naslutimo iz kog) ona je samo „primljena k znanju“, da bi se prešlo na neke teme više tehničke prirode koje nemaju strateški značaj…

Tim razgovorima sam lično prisustvovao i u njima učestvovao kao prevodilac.

Veoma jak pokret „zelenih“ u Francuskoj u više navrata se sukobio sa vlastima, ali nikad zbog nuklearnih elektrana u Francuskoj, već zbog proba nuklearnog taktičkog i strateškog oružja na Pacifiku. Naime, čak su i najzadrtiji eko-katastrofičari shvatili da je sa svojih 70 nuklearki Francuska postigla visok stepen energetske nezavisnosti, a odsustvo incidenata je antinuklearnom lobiju uskratilo značajniju podršku inače veoma zapaljivog javnog mnjenja u Francuskoj.

Međutim, izgradnja i najpouzdanije nuklearne elektrane u Srbiji ne bi rešila problem problem postojanja dve nuklearke sa zastarelom i nepouzdanom tehnologijom u okruženju: Krško sa Vestinghausovom i Kozloduj u Bugarskoj sa ruskom. Srbija je simbolički i dalje između „blokovskog“ čekića i nakovnja, ovog puta tehnološkog, ali ništa manje opasnog.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure