

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja nastavilo je da ostvaruje projekat „konačnog rešavanja problema Velikog bačkog kanala“, ne menjajući politiku nakon promene sastava posle poslednjih izbora. „Veliki bački kanal je jedan od prioriteta od početka mandata i Ministarstvo u saradnji sa UNDP-om radi na njegovom rešavanju“, kaže za „Vreme“ ministar životne sredine i prostornog planiranja, Oliver Dulić. „Kolektor za prikupljanje otpadnih voda je gotovo završen i biće priključen na centralno postrojenje za tretman otpadnih voda“, objašnjava ministar navodeći da se sve odvija prema planu.
„VREME„: Veliki bački kanal je u doba Austrougarske, kao najveći evropski građevinski poduhvat u 18. veku, znatno skratio putovanje rečnih brodova. Kako je moguće da kanal dug skoro 120 kilometara ostane decenijama zatvoren samo zbog deonice duge šest kilometara?
OLIVER DULIĆ: To je dugogodišnji problem, dugo se nije ulagalo i kanal je bio potpuno zapostavljen. Ali, to je pitanje za stručnjake u oblasti saobraćaja. Sigurno je da kanal ima turističko-rekreativni potencijal, kao i mogućnost da se koristi u poljoprivredi za navodnjavanje. Nakon čišćenja kanal može imati višestruku namenu.
Koliko smo videli na terenu, pojedina preduzeća u Vrbasu i Kuli uključila su se u akciju i već su investirala u izgradnju postrojenja za predtretman otpadnih voda koje će kasnije biti ispuštene u centralni kolektor. Međutim, prema našim informacijama, kompanije poput „Vitala“ ne učestvuju u tome. Koliko to ugrožava realizaciju?
„Vital“ ima svoj plan i dostavio ga je Ministarstvu. Osim toga, plaća takse po načelu „zagađivač plaća“, dok ne završi postrojenje za preradu otpadnih voda. Prema tome, možemo reći da revitalizacija Velikog bačkog kanala teče po planu.
Ima li država načina da primora na saradnju zagađivače koji ne sarađuju?
Država uvek ima načina, kaznama i taksama. Svim sredstvima koja su dozvoljena zakonom.
Zar po republičkoj regulativi zagađivači već danas nisu obavezni da tretiraju svoje otpadne vode? Zašto država i lokalna samouprava preuzimaju deo njihovog posla kroz centralno postrojenje?
Centralno postrojenje se ne gradi zbog industrije. Industrija mora da ima svoja postrojenja za preradu otpadnih voda, znači da su u obavezi da vrše tretman svojih otpadnih voda. Država mora da reši problem komunalnih otpadnih voda Kule, Vrbasa i okolnih naselja. Osim toga, industrija će morati da plaća nadoknadu za ispuštanje otpadnih voda. Prema tome, Ministarstvo ne preuzima obaveze industrije, već svoj deo posla. Jedino zajednički i možemo da rešimo tako veliki problem.
Koliko je izvesno da će se, kada se dovrši centralni kolektor i izgradi postrojenje za obradu voda, pokrenuti i projekat remedijacije kanala od „triangla“ do prevodnice? U kojim rokovima će se kanal očistiti?
Izvesno je da će se ceo projekat remedijacije završiti. Važno je napomenuti da je konačna remedijacija nemoguća i uzaludna bez izgradnje centralnog kolektora i postrojenja za obradu voda. Nakon završetka tendera postavljen je rok od pet godina za okončanje projekta izrade postrojenja za tretman otpadnih voda. Problem mulja će biti rešen posebnim projektom. Poznato je da se u mulju iz kanala nalaze opasne materije, zbog čega će on morati da se zbrine na adekvatan način. Ipak, mi sada ne znamo koliko mulja ima i kakvog je sastava, tek kada to budemo znali napravićemo poseban projekat da ga odložimo prema svim standardima zaštite životne sredine.
Kakve su posledice po zdravlje stanovnika Vrbasa koji žive u neposrednoj blizini najzagađenijih deonica kanala?
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja ne radi istraživanja o uticaju zagađenja na ljudsko zdravlje, ali vam kao lekar mogu potvrditi da ova vrsta zagađenja i te kako ima negativnih uticaja na zdravlje lokalnog stanovništva. Svesni smo problema i činimo sve da ga rešimo.
U ovom delu kanala nema živog sveta. Da li se nešto može učiniti kako bi se život vratio u Veliki bački kanal?
Kada voda u kanalu ponovo bude čista, vratiće se i živi svet. Tako je priroda uredila, a mi ćemo pomoći poribljavanjem i sličnim akcijama.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve