

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




Istraživanja: Srbija pregovara o članstvu u CERN–u
Srbija počinje da pregovara o ulasku u CERN, Evropsku organizaciju za nuklearna istraživanja. To znači da će se naša zemlja i zvanično priključiti najvećem naučnom eksperimentu u istoriji čovečanstva. Zajedno sa Srbijom, za članstvo su se kandidovale i takođe počele da pregovaraju i Slovenija, Turska i Izrael. Pregovori će biti završeni u roku od godinu dana, a potom će Srbija dobiti status pridružnog člana CERN-a, koji će trajati između dve i pet godina, objasnio je ministar nauke Božidar Đelić.
Na ovaj način se šalje jasna poruka našim naučnicima da je moguća budućnost u Srbiji, u saradnji sa svetom, istakao je Đelić. Jugoslavija je bila jedan od osnivača te institucije 1954. godine, ali se iz CERN-a povukla 1961. iz političkih razloga, što je imalo mnoge štetne efekte na razvoj naše nauke i tehnologije, dodao je ministar.
Oko 40 članova nekoliko naučnih ustanova u Srbiji, kao što su Instituta za nuklearne nauke „Vinča“, Institut za fiziku u Beogradu i Fizički fakultet i Prirodnomatematički fakultet u Beogradu, već sarađuju sa CERN-om, u njegovoj gradnji ili eksploataciji, a „Zastava alati“ i „Lola“ proteklih godina pravili su nekoliko elemenata za pojedine delove LHC akceleratora u CERN-u.
Predsednik komisije za saradnju sa CERN-om prof. dr Petar Adžić kazao je da je početak pregovora za ulazak u CERN od velikog značaja za nauku u Srbiji jer je to institucija koja objedinjuje najviše tehnologije. On je naveo da je važno što je i u situaciji kada ne postoje finansijske mogućnosti, država ipak podržala saradnju sa CERN-om.
Vinča: Tajni noćni konvoj


Iz Vinče je tokom decembra otpremljen jedan vrlo neugodan balast. Nakon mesec dana putovanja zemljom i vodom, istrošeno nuklearno gorivo iz vinčanskog reaktora RA otpremljeno je u skladište u Rusiji. Ovo istrošeno gorivo je u Vinči čuvano čitavih 26 godina, još od zatvaranja reaktora 1984. U međuvremenu je 2002. iz Vinče u Rusiju poslato do tada neiskorišćeno gorivo, dok je neugodni balast narednih godina bio predmet programa VIND za dekomisiju reaktora, sve dok ga pod svoje ingerencije nije preuzelo novoosnovano Javno preduzeće nuklearni objekti Srbije. Kako je saopšteno, sada je transportovano više od 8000 gorivnih elemenata, koji sadrže oko 2,5 tona uranijuma.
Operacija je počela u tri sata posle ponoći, 19. novembra, kada je 15 kamiona sa isto toliko specijalnih ISO kontejnera punih goriva iz Vinče, krenulo je na put. Konvoj dužine oko kilometar i po, u pratnji 250 policijskih vozila, obezbeđivalo je više od 3000 policajaca. U pratnji helikoptera, konvoj je tog dana oko šest ujutru stigao do Azotare u Subotici, gde su ISO kontejneri pretovareni na specijalnu železničku kompoziciju za prevoz opasnog materijala. Odatle su otpremljeni vozom do Kopra u Sloveniji, zatim na brod, do luke Murmansk u Rusiji. Sa broda, opet vozom u skladište Majak na granici sa Kazahstanom.


Čitava operacija je sprovedena u saradnji sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju. Koliko je čitav posao bio značajan govori činjenica da su se te noći u Vinči pojavili najviši državni funkcioneri Srbije. Zbog opasnosti od terorističkog napada na konvoj, operacija je predstavljala državnu tajnu, ali je o njoj u Skupštini Srbije nedavno govorio ministar Milutin Mrkonjić. Potpredsednik Vlade Srbije i ministar za nauku i tehnološki razvoj Božidar Đelić ocenio je da ministar koji je izneo informaciju o transportu u javnosti nije pokazao nikakvu odgovornost. Završetkom tog posla, istakao je Đelić, Srbija je skinuta sa mape zemalja koje su moguće mete nuklearnog terorizma.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve