1. Molimo vas da navedete osnovne podatke o trenutnom stanju tržišta telekomunikacionih usluga u vašoj zemlji. Pokazatelji treba da budu izabrani tako da bude moguće predstavljanje srpskog tržišta na sličan način kao u redovnim izveštajima o sprovođenju regulatornog okvira EU za zemlje proširenja. Referentni datumi su 30. jun 2009. godine (za regulatorne podatke) ili kalendarska 2009. godina (za statističke podatke).
Posmatrano po broju korisnika, tržište telekomunikacija u Republici Srbiji raste za sve telekomunikacione usluge…
Uporedni prikaz broja pretplatnika telekomunikacionih usluga u poslednje tri godine. (Pogledati u Foto galeriju!)
2. Molimo vas da opišete postojeće tržište informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT) navodeći osnovne podatke.
Na tržištu Republike Srbije pružaju se usluge fiksne telefonije, mobilne telefonije, interneta, distribucije medijskih sadržaja, VoIP usluge i usluge prenosa podataka. Prihodi od telekomunikacionih usluga su u 2009. procenjeni na 1,51 milijardu evra i učestvuju u društvenom bruto proizvodu sa oko 4,76 odsto. Prosečna godišnja stopa rasta prihoda sektora telekomunikacija u periodu od 2005 do 2009. je iznosila 13 odsto, čime se ovaj sektor svrstava među sektore sa najbržim rastom u privredi. Ukupne investicije u telekomunikacije u 2009. godini iznosile su oko 288 miliona evra…
Na telekomunikacionom tržištu Republike Srbije, u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama („Službeni glasnik RS“, broj 44/03, 36/06 i 50/09-US), proglašena su dva operatora sa značajnim tržišnim udelom, i to 2006. Preduzeće za telekomunikacije Telekom Srbija a.d., za usluge javne fiksne telefonske mreže, i 2007. Serbia Broadband – Srpske kablovske mreže d.o.o., za uslugu distribucije radio i televizijskih programa preko kablovske distributivne mreže.
Saglasno članu 145. Zakona o elektronskim komunikacijama, do donošenja akata kojima se određuju relevantna tržišta, prethodnoj regulaciji podležu sledeća tržišta:
2) veleprodajno tržište originacije poziva u javnoj telefonskoj mreži;
3) veleprodajno tržište terminacije poziva u javnoj telefonskoj mreži;
4) veleprodajno tržište (fizičkog) pristupa elementima mreže i pripadajućim sredstvima (uključujući i deljeni i potpuni raščlanjeni pristup lokalnoj petlji);
5) veleprodajno tržište širokopojasnog pristupa;
6) veleprodajno tržište iznajmljenih linija;
7) veleprodajno tržište terminacije poziva u mobilnoj mreži (…)
19. U kojoj fazi je trenutno liberalizacija sektora? Molimo vas da za sve segmente tržišta (fiksnu telefoniju, mobilnu telefoniju, internet) navedete podatke o
a) infrastrukturi, uključujući sve „alternativne“ infrastrukture;
b) liberalizovanim uslugama.
a) Preduzeće za telekomunikacije Telekom Srbija a.d. je do kraja 2009. bio jedini operator fiksne telefonije. RATEL je nakon sprovedenog postupka javnog nadmetanja kompaniji Telenor d.o.o. izdao licencu za javne fiksne telekomunikacione mreže i usluge za teritoriju Republike Srbije.
Takođe, u junu 2009, RATEL je izdao licence za javnu fiksnu bežičnu telekomunikacionu mrežu (FWA) u frekvencijskom opsegu 411,875-418,125/421,875-428,125 MHz i govorne usluge, prenos paketa podataka i istovremen prenos govora i podataka Preduzeću za telekomunikacije Telekom Srbija a.d. i Orion telekomu d.o.o.
RATEL je izdao tri licence za javne mobilne telekomunikacione mreže i usluge javne mobilne telekomunikacione mreže u skladu sa GSM/GSM 1800 i UMTS/IMT-2000 standardom, i to Preduzeću za telekomunikacije Telekom Srbija a.d., kao i preduzećima Telenor d.o.o. i Vip mobile d.o.o., u periodu od jula do decembra 2006. godine (…)
Na dan 31. decembra 2009. registrovano je 199 internet provajdera.
b) Na dan 31. decembra 2009. bilo je registrovano 39 VoIP operatora.
20. Navedite broj operatora i vrste ovlašćenja…
a) javna govorna telefonija (javna komutirana telefonska mreža (PSTN), alternativne infrastrukture, npr. komunalna infrastruktura);
Imaoci Licence za javne fiksne telekomunikacione mreže su Preduzeće za telekomunikacije Telekom Srbija a.d. i Telenor d.o.o.
Imaoci Licence za javnu fiksnu bežičnu telekomunikacionu mrežu (FWA) u frekvencijskom opsegu 411,875-418,125/421,875-428,125 MHz i govorne usluge, prenos paketa podataka i istovremeni prenos govora i podataka su Preduzeće za telekomunikacije Telekom Srbija a.d. i Orion telekom d.o.o.
b) javne zemaljske mobilne komunikacije (analogni i digitalni sistemi koji ne potpadaju pod GSM (Globalni sistem za mobilne komunikacije), GSM, DCS 1800 (GSM koji radi na višim frekvencijama), UMTS (Digitalni mobilni sistem treće generacije), WiMAX (Globalna interoperabilnost za mikrotalasni pristup), pejdžing, itd.;
Imaoci Licence za javne mobilne telekomunikacione mreži i usluge javne mobilne telekomunikacione mreže u skladu sa GSM/GSM 1800 i UMTS/IMT-2000 standardom su Preduzeće za telekomunikacije Telekom Srbija a.d., Telenor d.o.o. i Vip mobile d.o.o. Licence su izdate za teritoriju Republike Srbije tokom 2006. godine, na period od deset godina, a posle tog perioda važnost licence se može produžiti na period od narednih deset godina.
c) privatne zemaljske mobilne telekomunikacije (npr. taksi službe, prevoz, službe za hitne slučajeve);
Pravo na korišćenje radio-frekvencija za privatne mobilne telekomunikacije stiče se na osnovu pojedinačne dozvole za korišćenje radio-frekvencija, koju izdaje RATEL rešenjem, a na osnovu zahteva korisnika. Korisnici ovih opsega su: komunalne službe, hitna pomoć, vatrogasci, taksi, službe za obezbeđenje, transport, proizvodnja i distribucija vode, struje, gasa, rudnici, itd. Izdato je 28.178 dozvola za 598 korisnika, zaključno sa danom 30.11.2010. godine.
d) satelitska komunikacija;
Pravo na korišćenje radio-frekvencija za satelitske komunikacije stiče se na osnovu pojedinačne dozvole za korišćenje radio-frekvencija, koju RATEL izdaje rešenjem, a na osnovu zahteva korisnika. U fiksnoj i mobilnoj satelitskoj službi izdata je 101 dozvola za 17 korisnika, zaključno sa danom 30.11.2010. godine.
e) prenos podataka;
RATEL je izdao preko 200 odobrenja za pružanje internet usluga i odobrenja za pružanje usluga prenosa podataka.
f) kablovska televizija;
Na dan 31. decembra 2009. registrovano je 75 operatora za pružanje usluge distribucije radijskih i televizijskih programa preko kablovske distributivne mreže i IPTV, i tri operatora za pružanje usluge distribucije radijskih i televizijskih programa preko satelita (DTH).
(…)
21. Navedite proizvođače i proizvodne aktivnosti vezane za mrežnu opremu i terminale u vašoj zemlji.
Domaća industrija telekomunikacione mrežne i terminalne opreme je u Republici Srbiji slabo zastupljena. Proizvođači koji su prisutni na tržištu Republike Srbije imaju skromne asortimane, a njihova oprema često po ceni i/ili kvalitetu ne može da bude konkurentna odgovarajućoj opremi stranih proizvođača.
Najznačajniji proizvođači telekomunikacione opreme u Republici Srbiji su IMTEL, IRITEL i Pupin Telekom. (…)
22. Koji je (su) glavni javni telekomunikacioni operator(i)? (…)
a) vlasništvo i kontrolu nad operatorima, podaci na dan 30.11.2010. godine:
b) vrstu ovlašćenja, podaci 30.11.2010. godine:
c) povezana pravna lica 31.12.2009:
Povezana pravna lica operatora Telekom Srbija a.d. su:
Povezana pravna lica operatora SBB d.o.o. su:
d) prihod/neto dohodak, podaci, 31.12.2009:
e) broj zaposlenih, podaci na dan 31.12.2009.
f) broj glavnih linija:
Preduzeće Telekom Srbija a.d. je u 2009. godini prijavilo 3.105.728 glavnih linija u funkciji.
26. Opišite stanje u oblasti infrastrukturnog pristupa kablovima i kanalima, kao i trenutni stepen zajedničkog korišćenja infrastrukturnih objekata.
(…)
Takođe, RATEL je 2010. godine doneo odluku kojom je uredio međusobne odnose između operatora Preduzeća za telekomunikacije Telekom Srbija a.d. i Telenora d.o.o. Nakon proteka zakonom utvrđenog roka u kome operatori Telekom Srbija a.d. i Telenor d.o.o. nisu uspeli da dogovore uslove za interkonekciju svojih mreža, odnosno uslove za pristup telekomunikacionoj infrastrukturi Telekoma Srbija a.d., RATEL je doneo odluku kojom je utvrdio elemente kojima se, između ostalog, uređuje i ko-lokacija, korišćenje transportnih kapaciteta i zakup telekomunikacione kanalizacije.
(…)
Izvor: Odgovori Vlade Srbije na Upitnik Evropske komisije, Poglavlje 10: Informaciono društvo i mediji, januar 2010.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izvršna vlast najavljuje da će neugodno Tužilaštvo za organizovani kriminal pretvoriti u odeljenje Višeg tužilaštva u Beogradu – koje vodi lojalni Nenad Stefanović. O tome za novi broj „Vremena“ govori predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Potpuno mi je nejasno šta zaista znače floskule koje pojedinci koriste o otuđenju, odvajanju i ugrožavanju države od javnih tužilaca. Simptomatično mi je da su se one pojavile kada su nadležna javna tužilaštva, postupajući po zakonima, otpočela postupanje po službenoj dužnosti u vezi sa krivičnim postupcima u koje su uključeni i visoki predstavnici izvršne vlasti. Podsetiću da je vlada više puta proklamovala borbu protiv korupcije kao jedan od najbitnijih ciljeva svog rada
Šta se režim nada da će dobiti čekanjem? Jesu li te nade opravdane? Šta pobunjeno društvo – studenti, građani, opozicione partije – može da učini da natera Vučića da što pre raspiše vanredne parlamentarne izbore? Koje su lekcije iz Mionice, Negotina i Sečnja? Da li išta više znamo
Ko god je na rukovodećim pozicijama u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA) do skoro bio ili se sprema da ih preuzme – dobro je za vlast, loše je za narod. Time su otklonjene sve dileme oko toga šta znači to što je umesto “druga Marka” šef operative u BIA postao “drug Nidža”
Krajem 2025. godine, zahvaljujući potpunoj nezainteresovanosti vlasti da rešava probleme, Srbija se našla u trostrukom energetskom problemu – nije poznato kako će se rešiti saga sa Naftnom industrijom Srbije, nije poznato odakle će Srbija ubuduće kupovati gas, a ni Elektroprivredi Srbije ne piše se dobro
Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti
Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!