img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriza u Irskoj

Od kraljevića do prosjaka

18. maj 2011, 20:24 Irena Cvetković
SVE PROPADE ZA VREME NJEGOVE VLADAVINE: Brajan Koen / fotografije: reuters
Copied

Kredibilna ličnost u Irskoj danas je ona koja je u vreme najvećeg uspona "keltskog tigra", kada je nezaposlenost bila četiri odsto, a tržište nekretnina dostizalo astronomske cifre, upozoravala da je takva ekonomska politika neodrživa i da je krah neminovan. A takvih je malo. Irska je već četvrtu godinu u recesiji, većinu banaka je vlada već uzela pod svoje, a od pre nekoliko meseci Evropska centralna banka, Evropska unija i Međunarodni monetarni fond državu "spasavaju" pozajmicom od 85 milijardi evra, čime Irska deli sudbinu Grčke i Portugala

Za „Vreme“ iz Dablina

Dve decenije Irska je bila primer za uzor unutar Evropske unije, brzo prelazeći put od siromašne periferne države do pravog raja za investitore i zemlje koja je svojim građanima garantovala dobar i siguran život. Pojedini visoki funkcioneri u javnom sektoru imali su, na primer, godišnju platu i do 720.000 evra. Standard je bivao sve veći – bolja kuća, drugi auto, dva odmora godišnje u inostranstvu i nekretnina u Španiji ili Bugarskoj. Sada je nezaposlenost dostigla petnaest odsto, velike banke su propale, država grca u deficitu, a emigracija je opet postala jedino rešenje za bolji život.

„Uzrok irske krize je u neodrživom i nerealnom bumu nekretnina, koji je produbio svetski ekonomski krah, naročito giganata u Americi. Neodgovorne, jeftine pozajmice koje su nudile banke mnogim investitorima, dovele su do veštačkih visokih cena nekretnina. Takođe, irska vlada je od devedesetih godina neosnovano dizala plate u javnom sektoru da bi primanja pratila privatni sektor i tako je država skoro došla do bankrotstva. Kada se desila kreditna kriza, irske banke su teško mogle da pozajme novac na međunarodnom tržištu, tako da je vlada morala da garantuje i pozajmice i depozit. Pitanje je da li u Irskoj poreski obveznici mogu i trebaju da plate dug koji je procenjen na 200 milijardi evra, uključujući dug banaka i troškove plaćanja javnog sektora“, kaže za „Vreme“ Ejliš O’Hora, dugogodišnji ekonomski novinar poznatog irskog dnevnog lista „Ajriš independent“.

Nelikvidne banke je otkupila država, a narod, do guše u kreditima, ne može da otplati dugove tim bankama, pa banke jure sada u stvari one od čijeg novca se preko poreza plaća ceh njihovog neodgovornog poslovanja. Banke su pozajmljivale na nacionalnom nivou oko 300 milijardi evra, pri čemu je nacionalni dohodak u Irskoj bio oko 150 milijardi.

Velika debata u Irskoj se vodi od novembra, kada je vlada posegla za poslednjom mogućnošću i uzela kredit od 85 milijardi od takozvane trojke – Evropske centralne banke, MMF-a i EU. Mnogi su to nazvali krajem irske nezavisne ekonomske politike, kritikujući pregovarače da su prodali Irsku. Najoštrija kritika je došla od irskog naroda koji je na izborima u februaru pokazao da više nema poverenja u dugogodišnju vladavinu premijera Fina Foila, navodno ogrezlu u korupciji. Opozicija je došla na vlast, obećavajući transparentnost i promene kao i ponovne pregovore sa MMF-om i bolje uslove kreditiranja. Trenutno je interesna rata na pozajmicu 6,8 odsto, a Irska se nada smanjenju od jedan odsto. Pregovara se gotovo neprekidno. Dodatni pritisak vrši Francuska, koja insistira na tome da se Irska odrekne svog najvećeg aduta za privlačenje velikih firmi – niske korporativne takse od 12 odsto. Irska za sada odoleva, ali pitanje je dokle će izdržati.

Protekle nedelje je veliku pažnju privukao tekst u „Ajriš tajmsu“ profesora Morgana Kelija. Po njemu, bankrotstvo države je skoro neminovno i vlada treba da preduzme drakonske mere. On predlaže da irska vlada prepusti bankarske dugove Evropskoj centralnoj banci, jer je pogrešna odluka prethodne vlade da banke spasava svojim novcem. Kao univerzitetski profesor, Keli smatra apsurdnim da država pozajmljuje da bi on kao njen službenik zarađivao duplo više nego njegove kolege u EU i traži velike rezove plata u javnom sektoru. Po njegovom mišljenju Irska bi trebalo da izađe iz evrozone. Ovakve debate raspiruju brigu Brisela za celovitost zone zajedničke monete. Drugi ekonomisti naprotiv smatraju da Irsku samo zato što je unutar evrozone nakon finansijskog kraha nije zahvatila velika inflacija.

ŽIVOT U KRIZI: Irske novine pune su svakodnevnih skandala oko pohlepnih pozajmica, milionskih bonusa za bankare, priča o stambenim naseljima koja su ostala nedovršena, jer su graditelji bankrotirali. Nova vlada pribegava rezovima u svim sektorima i donosi zakon za zločin belih okovratnika, onih koji su proneverili državu i narod. Ilustracije radi, nedavno je obelodanjeno da je jedan državni obrazovni institut za četiri nedelje samo na taksi potrošio 6000 evra.

Nedeljno stotine ljudi gubi posao, firme se zatvaraju, novine gase, šoping centri ostaju prazni. Barovi i restorani takođe. U poslednja tri meseca 210 nekretnina je oduzeto od građana koji ne mogu da plate ogromne kredite za precenjene kuće. Turizam koji je godinama donosio veliki priliv novca je na kolenima. Po najnovijem istraživanju Eurobarometra, samo 0,6 odsto Evropljana planira da odmor provede u Irskoj.

Ono što ipak trenutno najviše zaokuplja Irsku jeste ovonedeljna poseta britanske kraljice, prva poseta monarha Ujedinjenog Kraljevstva u poslednjih sto godina. Pozitivna vest, dobra za turizam i bolji imidž, ali i velika bezbednosna operacija gde 10.000 policajaca čuva Elizabetu od mogućih diverzija od strane tvrdokornih republikanaca. Krajem meseca dolazi i američki predsednik Obama u posetu ostrvu odakle vuče korene. Nešto pozitivno dok teku pregovori za bolje uslove kreditiranja države koja je pohlepom i nesmotrenošću došla do bankrotstva.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i silovanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Fabrika Folksvagena, auto na traci

Svet

20.novembar 2026. Nik Martin (DW)

Nemačka auto-industrija pred neizbežnom prekretnicom

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure