img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Balkan kao kletva

31. maj 2011, 12:44 Jelena Jorgačević
Copied

„Strašno je ovo što se događa na Balkanu„, reče Dženis.

„Da„. Meril je odavno bila prestala da čita te stranice San–Tajmsa.

„Miloševića treba naučiti pameti.“

„Ne znam šta da mislim o tome.“

„Ti Srbi nikada neće promeniti svoju ćud.“

„Ne znam šta da mislim o tome„, ponovi Meril.

„Mogla bih da poručim granolu i tost od integralnog brašna.“

„To uvek poručuješ„, primeti Meril.“

Džulijan Barns, iz zbirke priča Sto od limunovog drveta

Malo koji geografski pojam je dobio tako zloslutan prizvuk, postao pretnja i ružna reč kao što je to ime poluostrva na jugoistoku Evrope. Divalj, neshvatljiv, ratoboran, zaostao. Jednom rečju, Balkan.

Balkanizacija, odnosno stvaranje slike o ovdašnjim narodima, nije novijeg datuma. Ona se vekovima provlačila kroz prozu, istoriografiju, kasnije celokupnu medijsku kulturu i svakodnevni diskurs. S jedne strane, stereotipizacija je umela da bude „pozitivna“. U 19. veku, Balkan se obrađuje u romantičarskom duhu. Mačo, hrabri muškarci, ratnički neustrašivi, spontani, neiskvareni „plemeniti divljaci“. Cvetan Todorov, bugarski naučnik, kritikujući takvu vrstu egzotizma kada je reč o posmatranju drugih, pisao je o Šatobrijanu koji odlazi da istražuje život Indijanaca: „Ono što Šatobrijan želi da vidi potpuno je određeno njegovim francuskim identitetom, a ne onim što oni jesu, jer ga to jedva i zanima. I tako, junaci njegove knjige nisu plod njegovih zapažanja nego njegove mašte koju je putovanje po Americi samo podstaklo.“ Zvuči poznato.

„ŠTA ME SE TIČU LOPUŽE SA BALKANA“: Bizmark na Berlinskom kongresu 1878. godine

S druge strane, Balkan češće sa sobom nije nosio ništa dobro. Opisivan je kao homogeni prostor, nerazvijen, polucivilizovan, zaostao. Prikazivan je kao prostor kome su razdor i nesloga imanentni, gde se bore mali, ratoborni narodi koji su skoro isti. Opet, toliko toga je u njemu bilo izmešanog, od vera i nacija, da je lakše bilo posmatrati ga, bez razumevanja, samo kao Balkan.

Zaostali Balkan kao nešto Drugo u odnosu na naprednu Evropu bio je pogodan objekat. Tako blizu, a tako daleko, idealan za nametanje predstave kao i za etiketiranje, a opet lišen eventualnih rasnih i verskih implikacija jer su narodi Balkana beli i dobrim delom hrišćani.

„Balkan je zgodno poslužio da apsorbuje mnoštvo eksternalizovanih političkih, ideoloških i kulturnih frustracija koje potiču iz tenzija i protivrečnosti svojstvenih regionima i društvima izvan Balkana. Balkanizam je postao zgodna zamena za emocionalno pražnjenje koje je ranije pružao orijentalizam, pošto je oslobodio Zapad optužbi za rasizam, kolonijalizam, evrocentrizam i hrišćansku netrpeljivost prema islamu“, piše Marija Todorova.

Rat devedesetih je ponovo stavio poluostrvo u žižu javnosti. Dejvid Noris, profesor na Univerzitetu u Notingemu, piše: „Čini se da je u mislima mnogih ljudi (…) stalno bila prisutna sumnja da, na kraju krajeva, imamo posla sa Balkanom, i da se ništa drugo i ne može očekivati. Čitav taj region i narod u njemu su opasni.“

Ovoga puta, međutim, Balkan nije više homogen, već je poprište borbi (ponovo stereotipno prikazanih) dobrih i loših gde je s jedne strane apsolutni krivac, a sa druge apsolutna žrtva. Kako je neko primetio, često se zaboravlja da se na šahovskoj tabli i crne i bele figure kreću i po crnim i po belim poljima.

Vesna Goldsvorti, Marija Todorova i Noris pišu da je očigledan stepen do kojeg evropska politička podsvest projektuje svoje tabue i skrivene strepnje. „Balkan je prezreni alter ego Evrope.“ Ako bismo se koristili terminima analitičke psihologije, došli bismo do termina „kolektivna senka“ kao nepriznate, inkopatibilne i inferiorne strane grupe ili nacije. Ta komponenta sopstvenog bića se potom projektuje u nekog udaljenog i budi teskobu i animozitet.

Koliko je Balkan „nevin“ (a nije), koliko je samopercepcija postala uslovljena ovim viđenjem sa strane (ima li Balkana bez balkanizacije?, pita se jedan beogradski filozof) i konačno, ne formira li se svaki identitet u odnosu na drugog koji je lošiji, teme su o kojima treba i mora da se raspravlja.

No, problem je što od ovdašnjeg homogenizovanja Zapada i nekritičkog nametanja loših osobina jednom delu sveta, bez uviđanja razlika, imamo štete mi, a ne taj Zapad, odnosno Evropa. A od mnogovekovnog stigmatizovanja Balkana, koje je bilo kočnica kulturnom i svakom drugom dijalogu, opet smo na velikom gubitku.

Konačno, da li su Srbi Evropljani? Da li je Balkan Evropa? Ili je jedina legitimna slika našeg kontinenta slika modernizovanog Zapada? „Zapadna Evropa je stavila šapu na pojam Evrope“, reći će bugarska naučnica.

No, dovoljno je pogledati mapu pa znati da ipak jesmo u Evropi.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure