"Rekordna posećenost je bila oko 2500 kupača, što je kapacitet kupališta. Interesovanje je bilo toliko da smo morali da zaustavimo prodaju karata u toku dana. To se desilo nekoliko puta u mesecu kada su bili enormno vrući dani", kaže upravnik renoviranog bazena "Olimp"
„Dve karte, molim.“
„Za vas je besplatno. Jeste li poneli đačku knjižicu?“
„Jaoj!“, lupa se po glavi nasmejani dečak i dodaje, „Zaboravio sam. A mogu li sledeći put?“
„Sledeće srede je ponesi“, odgovara mu blagajnik i dodaje žeton za ulazak na bazen.
Besplatne škole plivanje, noćno kupanje, škola vaterpola, deo su onoga što beogradski bazeni nude građanima koji leto provode u Beogradu. U saradnji sa Gradom Beogradom, gradski bazeni su spremno dočekali sve građane koji spas od avgustovskih vrućina traže u vodi.
U Ulici Vjekoslava Kovača na Zvezdari, red ispred blagajne bazena Sportskog centra „Olimp“ je dug. Najveći broj onih koji su krenuli na novoizgrađeni bazen su deca školskog uzrasta. Na blagajni kažu da je najveća gužva sredom, kada je ulaz za osnovce i srednjoškolce besplatan.
Bazeni SC „Olimp“ otvorili su vrata Beograđanima 5. avgusta, nakon završetka rekonstrukcije, koja je sprovedena uz saradnju i finansijsku pomoć Sekretarijata za sport i omladinu Grada Beograda i Opštine Zvezdara. SC „Olimp“ je jedan od jedanaest centara koji u saradnji sa Gradom Beogradom i ovog leta mladim Beograđanima nude besplatan ulaz jednom nedeljno.
Vrelo avgustovsko sunce, letnji raspust, temperatura od 33 stepena Celzijusa i besplatan ulaz uz đačku knjižicu – sve ležaljke na bazenima SC-a „Olimp“ su pune. Nenad Popović, upravnik plivališta, objašnjava da je posećenost troduplo veća nego ranijih godina jer je objekat novina i atrakcija u gradu. Rekordna posećenost je bila oko 2500 kupača, što je kapacitet kupališta. „Interesovanje je bilo toliko da smo morali da zaustavimo prodaju karata u toku dana. To se desilo nekoliko puta u mesecu kada su bili enormno vrući dani.“
PEČURKA ZA NAJMLAĐE: Građanima su na raspolaganju četiri nova bazena, najveći dubine dva metra, a onaj namenjen najmlađima je dubok svega 60 centimetara. On je i jedna od glavnih atrakcija na kupalištu, sa fontanom u obliku pečurke u sredini. Iako na tabli ispred bazena piše da je za predškolsku decu, i oni nešto stariji su spas od vrućine potražili baš tu. Milica Stanković je sa Mirijeva, a Vera Milošević sa Zvezdare. U septembru će krenuti u osmi razred, a do tada na bazen dolaze dva-tri puta nedeljno. „Pečurka je super, samo je voda hladna, možda bi mogla da bude malo toplija“, kikoću se iz bazena. „Sviđa mi se što je voda čista i ima dosta ljudi“, objašnjava Milica iz bazena, a Vera kaže da joj se na bazenu najviše dopadaju ležaljke. „Ja volim da lenčarim.“
Dubina dva metra. Zabranjeno ronjenje. Zabranjeno skakanje u bazen. Pored svakog bazena je tabla sa informacijom o dubini i pravilima ponašanja. O bezbednosti kupača brinu spasioci, redari, obezbeđenje, policija i uprava bazena. Velibor Pantić, profesor fizičkog vaspitanja i licencirani spasilac od strane Crvenog krsta, kaže da veliki broj ljudi ne zna da pliva, iako misle da su dobri plivači. „Zbog toga je neophodan naš neprestani nadzor, iako gosti uglavnom poštuju pravila.“ I baš kad je završio rečenicu, buć! Dečak u plavom šortsu je skočio u bazen. Odmah se začula pištaljka i najbliži spasilac je pokazao rukom dečaku da izađe iz bazena.
„Najviše problema imamo sa decom, njima je kupanje bez skakanja nezamislivo“, dodaje Velibor.
„Ringeraja“, „Šugice“ i „Ledeni čiča“ se kako on kaže, mogu igrati i u vodi. A u okviru besplatne škole plivanja koju SPC „Olimp“ nudi osnovcima. „To su igre koje opuštaju i navikavaju decu na boravak u vodi. ‘Ledeni čiča’ je najpopularnija. Kada je neko ‘zaleđen’, zadatak ostalih je da mu se provuku kroz noge roneći da bi ga ‘odledili’.“
Časovi plivanja se održavaju od ponedeljka do subote u prepodnevnom terminu od osam časova i popodnevnom terminu od 21 čas. Trajaće do kraja avgusta.
SC „Olimp“ građanima nudi i sedam teniskih terena, salu za borilačke sportove i salu za mali fudbal.
Pored sportskog centra „Olimp“, beogradski osnovci i srednjoškolci besplatno uče i usavršavaju plivanje, između ostalih, i na bazenima SC „Banjica“, SRC „Tašmajdan“, JPSC „Novi Beograd“. Sekretarijat za sport i omladinu izdvojio je ove godine 3,5 miliona dinara sportskim centrima za pripremu bazena za letnju sezonu, kao i oko 13 miliona dinara za realizaciju sportsko-rekreativnih programa za mlade, u koje spadaju i škole plivanja na beogradskim bazenima. Pomoćnik sekretara u Sekretarijatu za sport i omladinu Beograda Nemanja Radović kaže da je, prema do sada prikupljenim informacijama, oko 35.000 mladih učestvovalo u sportsko-rekreativnim programima.
„Sekretarijat je očekivao da će negde oko 30.000 osnovaca i srednjoškolaca iskoristiti besplatne obuke plivanja, vaterpola i ostale sportske programe. Prema još nezvaničnim podacima, taj broj je premašen“, kaže Radović.
NA ČASU PLIVANJA: Bazeni na „Banjici“, ušuškani zelenilom Banjičke šume, pored osveženja nude i beg od gradske vreve. U Crnotravskoj broj 4, pored otvorenog i zatvorenog bazena i ogromne bašte za sunčanje, idealne za one kojima je potreban odmor, na „Banjici“, za one malo aktivnije, održava se i škola plivanja i vaterpola.
Škola plivanja je na bazenima SC „Banjica“ počela za završetkom školske godine. Tačno u deset ujutru, na zvuk pištaljke trenera Safeta Hodžića, dvadeset osam dečaka i devojčica, sa daskama za plivanje u rukama, uskočilo je u bazen.
„Odgurni se od bazena! Zaveslaj levo, zaveslaj desno! Idemo, prva grupa!“, odzvanjalo je plivalištem, a dok je prva grupa plivala ka sredini bazena, grupe 2 i 3 su nestrpljivo skakutale u vodi, čekajući svoj red.
„Idemo druga grupa! Radimo i ne pričamo!“
Uputstva koja trener Safet izdaje su kratka i jasna.
„Pazi ‘vamo! Sada će Sara da pokaže kako se izvodi zaveslaj ulevo!“
Svi se okreću ka Sari i budno prate šta devojčica pokazuje.
„Tako je! Idemo sada ponovo, prva grupa!“
I plivanje ponovo počinje.
Časovi plivanja na „Banjici“ se održavaju utorkom i četvrtkom od 10 do 11 časova. Grupe imaju i više od predviđenog broja dece jer, kako kaže instruktor Hodžić, interesovanje je veliko.
„Želeli smo da napravimo manje grupe, ali je odziv dece veliki. Žao nam je da im kažemo da nema mesta. Oni dolaze u velikom broju i dolaze redovno.“
U grupama ima i neplivača, ali i onih koji su već savladali tehnike plivanja. Neplivači uče osnovne tehnike plivanja, a oni malo napredniji usavršavaju ranije stečena znanja. Akcenat je, po rečima instruktora, na leđnom plivanju i kraul tehnici. A najteže se savladava vežba disanja na početku obuke.
„Vežbe disanja su priprema za pravilno disanje kod kraul tehnike. Ulazi voda u nos i usta, ali kroz igru i priču sve to brzo savladamo. Naučili smo“, kaže instruktor Hodžić.
Andrija sa Novog Beograda je najmlađi član grupe. Ima pet godina i kaže da mu ništa nije teško. Čak ni vežbe disanja. Do sada je naučio da pliva na leđima, a želi da savlada sve tehnike plivanja.
„Dolaziću dok ne naučim sve“, ambiciozan je Andrija.
Kada se u jedanaest sati začuo zvuk pištaljke i začuo se trener Hodžić: „Gotovo za danas“, niko nije napuštao bazen.
Trener kaže da deca obično ostanu posle treninga „još malo“.
„Drago mi je da se deca lepo provode, jer jedan broj njih nikada nije bio na bazenu i onda je ovo za njih doživljaj.“
Dijana Skoko sa Banjice je pratila trening iz bašte restorana na bazenu. Ona je odlučila da svog sina Đorđa, koji ima osam godina, upiše početkom avgusta u školu plivanja da ne bi, kako kaže, „sedeo kod kuće i igrao igrice na kompjuteru“.
Dijana svakog utorka i četvrtka dolazi sa sinom na časove, a posle toga zajedno ostanu na bazenu.
„Ovo je odlična stvar za ljude koji nisu mogli da odu na odmor. Čisto je i sređeno, treneri posvećuju punu pažnju deci tako da su bezbedni, što je najbitnije“, komentariše Dijana. Đorđe je naučio da pliva, iako je u školi svega dve nedelje. „Ja nekada priđem i ispravim ga ako vidim da je nešto pogrešno uradio. Ali obično nema potrebe za time, jer treneri budno motre. Zadovoljna sam jer nam je dozvoljeno da prisustvujemo časovima, jer znam šta se dešava unutra i kako rade sa decom.“
Bezbednost pre svega
U upravi bazena „Olimp“ naglašavaju da su higijena i bezbednost građana prioritet dvadeset pet sezonskih radnika zaposlenih na kupalištu, koji se staraju da kupačima ponude vrhunsku uslugu. „Plivalište se najpre priprema za dolazak gostiju, a redari su ti koji preuzimaju odgovornost nakon otvaranja kapija i vode računa da bukvalno ni jedan papirić ne bude van korpe za otpatke“, kaže Nenad Popović, upravnik. „Gosti koji dolaze traže savremene uslove, efikasnu uslugu i čistoću. Cilj svih zaposlenih je da naš odnos prema gostima bude profesionalan i da uslugu dovedemo do perfekcije.“
Pored dnevnog, organizovano je i noćno kupanje, svakoga dana od 21 do 23 časa.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.