img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ljubav i džep

09. novembar 2011, 22:01 Jovica Cvetković, Leskovac, elektronskom poštom
Copied

"O istini i laži"; VREME 1087

Statistika ljubavi prema EU (i uopšte Zapadu), koju prof. Vojin Dimitrijević navodi, dobro odslikava ono što je hteo da kaže o trenutnom intelektualnom i građanskom stavu u Srbiji, ali ne daje direktan odgovor na ono što je hteo da istakne. Ona, u stvari, objašnjava ono što je istorijska vertikala moderne srpske države, te nije pogodan primer za objašnjenje trenutne intelektualne apatije. Ali, u stvari, možda i jeste.

Prvo o iznetoj statistici. Ona prikazuje ono što je politička, i gotovo književna, konstanta kod nas. A prevodi se jednostavno sa „Rusija u srcu, a Zapad u džepu“. Nije bilo više rusofilskih srpskih vlada od onih Baje Pašića, ali su njihova deca i oni sami svoje obrazovne i praktične poslove obavljali sa Bečom. Zato, kada postavljate anketna pitanja u Srbiji, nemojte pitati građane da li vole Zapad ili Rusiju. Nemojte ih pitati ni za iseljavanje. Dobićete već poznat odgovor, što je intelektualno i statističko nepoštenje.

Sada o ljubavi prema Rusiji, da ne bude zabune. Glavno pitanje je o kojoj se ljubavi radi: emocionalnoj ili tradicionalnoj roditeljskoj. Kada je reč o prvoj ljubavi, onda govorimo o našoj duhovnoj vezi sa duhovnim proizvodima ovog naroda. Kada je reč o tradicionalnoj ljubavi, onda govorimo o našoj slovenskoj, pravoslavnoj pa može i panslavističkoj vezi sa ovim narodom. Mešanje ovih dveju ljubavi je idealna podloga za političku, patriotsku i svaku drugu zloupotrebu. Zato, dok mi u referendumskom pitanju ne razgraničite ovaj pojam, nemojte me uopšte pitati za ljubav prema Rusiji.

A sada nešto o srpskoj vertikali. Ona je onakva kako jeste, i tu nema nemogućeg pitanja: Istok ili Zapad. Posle tri istorijska promašaja srpskog naroda, Zoran Đinđić je smatrao da je došlo vreme za samo jedan izbor – evropski zapadni put. Aleksandar Molnar (Sunce mita i dugačka senka Karla Šmita, Službeni glasnik, 2010) pokazao je da je ovakav put ispravan, ali da je izbor jednodimenzionalan. Jasno je iz napred iznetog da je izbor između „srca i džepa“ raspolućivanje ljudskog bića, u Srbiji posebnog istorijskog značaja. A nismo rešili ni sumnjivo pitanje ljubavi.

Zato kada nam budu postavljali referendumsko pitanje o Evropskoj uniji, pitaće nas samo za džep. Ali ne zaboravimo da su emocije na drugoj strani ravnotežnog stanja. A ljudsko biće ne može da funkcioniše ni bez ljubavi ni bez novca. I jedno i drugo pitanje je egzistencijalno u Srbiji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure