img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Goli performans u Beogradu

Krzno no, no

23. novembar 2011, 15:42 Đurđica Bogosavljević
Copied

Povodom obeležavanja Nedelje borbe protiv krzna, koja traje od 19. do 26. novembra, i održava se u mnogim svetskim metropolama, u Beogradu je održan protest Srbija protiv krzna. Aktivisti iz udruženja Sloboda za životinje, u saradnji sa kolegama iz udruženja Prijatelji životinja iz Zagreba, izveli su neobičan „goli“ performans na Trgu Republike, u petak 18. novembra, pri čemu su ležali na krznu odeveni samo u donji veš.

Prema rečima Zorana Mikana iz udruženja Sloboda za životinje, cilj ovog protesta bio je da se podigne svest građana Srbije o okrutnosti industrije krzna i besmislu ubijanja životinja zbog mode i glamura. Podaci koje je izneo zaista su zastrašujući – za izradu jedne bunde dužine jednog metra, u zavisnosti od životinjske vrste, potrebno je da se liši života: 100 činčila, 60 lasica, 42 lisice, 40 rakuna, 20 vidri, 20 jazavaca. U Kini se, u modne svrhe, godišnje ubije više od dva i po miliona pasa i mačaka. Ovaj aktivista Slobode za životinje podseća da je 2009. godine donet Zakon o dobrobiti životinja u Srbiji, kojim treba da se reguliše zabrana rada farmi krznašica do 2019. godine. Branioci prava životinja, međutim, upozoravaju da za sada ne postoji pravna regulativa koja bi propisala zaštitu krznašica, odnosno bliže propisala uslove za gajenje svake vrste ponaosob, metode eutanazije, efikasan mehanizam kontrole i adekvatne sankcije. Danas ovim životinjama nisu obezbeđeni adekvatni uslovi za život, eutanazija se izvodi nestručno, a broj farmi se iz dana u dan povećava.

Životinje koje se koriste za dobijanje krzna se izoluju iz njihove prirodne sredine i gaje u specijalno napravljenim kavezima. Životinje koje se koriste za reprodukciju provedu ceo svoj život u kavezu, a njihovi mladunci se ubijaju sa osam meseci starosti, odnosno čim dobiju svoje prvo zimsko krzno. Farme se sastoje od kaveza u kojima može da se drži i do 100.000 životinja. U ovakvim sistemima gajenja krznašice ne mogu zadovoljiti svoje potrebe. Zatvorenost i mali prostor u kavezima utiču na pojavu neprirodnih ponavljajućih pokreta, takozvanih stereotipija. Stručnjaci smatraju da su to patološki oblici ponašanja, koji se javljaju kao uzrok stresa, a manifestuju se u obliku neprekidnog trčanja s jedne strane kaveza na drugu.

Mnoge zemlje Evrope preuzele su odgovarajuće mere kako bi ovu privrednu granu svele na minimum ili ukinule. U nekim zemljama Evropske unije zabranjeno je gajenje životinja radi dobijanja krzna, a u drugim su uvedeni striktni propisi koji se tiču dobrobiti ovih životinja.

U Srbiji Ministarstvo poljoprivrede organizuje konkurse i daje novčana sredstva u iznosu od 30 miliona evra, kojima se kreditiraju mala i srednja preduzeća i farme za preradu krzna.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure