img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Slučaj proletera Boleta

25. januar 2012, 20:00 Teofil Pančić
Copied

Zapanjujuće je kako je tekst Andreja Nikolaidisa ostao temeljito nepročitan i od "branilaca" i od "protivnika", odvukavši raspravu na pogrešnu stranu

Izraz „savršena oluja“ izvorno potiče iz meteorologije – bilo bi malo čudno da potiče iz botanike – a u međuvremenu je dobio univerzalnu figurativnu primenu: on označava krajnje negativan sticaj različitih okolnosti u početku delujućih nezavisno jedna od druge, a koje tako nesrećno udružene mogu da proizvedu mašala veliki belaj. Štono bi se reklo: sve što je moglo da krene po zlu, krenulo je… Ima o tome nešto i u Marfijevim zakonima, to jest, šta je temeljni Marfijev zakon ako ne slika i prilika „savršene oluje“?

Kako god, sve ove atmosferske neprilike u Srbiji i okolini, pokrenute jednim tekstom Andreja Nikolaidisa, a okončane, za sada, na mnogo načina skandaloznom smenom Sretena Ugričića (kojeg je de facto najurio srpski policajministar, što nema ni kod Nušića), jako podsećaju na „savršenu oluju“: ko god je mogao da učini nešto glupo – učinio je. Pa se, evo, još i ponosi time. Počev od Nikolaidisa, završno sa Ugričićem, a o onima između njih dvojice da se i ne govori.

Ako ćemo pravo, od trenutka smene Ugričića, s onakvim motivima i na onaj način, držim da „slučaj Nikolaidis“ više ne postoji, i da postoji samo i jedino „slučaj Ugričić“. No, o tome sam opširno pisao na drugom mestu, a kako se o tom slučaju opširno piše i na prethodnim stranicama Vremena, dopustiću sebi da se u ovoj kolumni ipak vratim tom „lanjskom snegu“, tj. Nikolaidisovom tekstu, naprosto zato što me zapanjuje koliko je dotični ostao nepročitan. I to podjednako radikalno nepročitan te aljkavo i neozbiljno tumačen i od onih koji „brane“ i od onih koji „napadaju“ Nikolaidisa (što još nipošto ne znači da su te dve strane i u nečemu drugom „iste“).

Spor oko ovog teksta je eminentno politički, mada bi trebalo da bude etički. I bio bi, kada bismo se striktno držali onih „bombaških“ pasusa. Pogledajte, međutim, ko je – i u Srbiji i van nje – pokrenuo i (p)održao „hajku“ na pisca, te ko ga je i kako branio? Ispalo je, po dežurnim patrijotama, da se Andrej N. sadistički poigravao (dakako iz famozne „srbofobije“) mogućnošću da neko naprosto izrešeta državni i duhovni establišment „svih srpskih zemalja“, a sve to zato što se u tekstu nimalo pohvalno ne izražava o nastanku i opstanku tvorevine zvane Republika Srpska, koju su se ovi okupili da svečano pozdrave. Da A. N. nije fan RS, to je jasno, ali to nije nikakav ekstremizam i terorizam, nego pre dokaz njegove normalnosti; pravo da vam kažem, šta god on mislio o Tvorevini, ja o njoj mislim tri puta gore. Da se sutra probudimo u svetu bez Tvorevine, svet zbog toga ne bi poružneo nimalo, naprotiv. I to je nešto u čemu se inače slaže doslovno ceo svet, to vam je nešto kao sa „Turskom Republikom Severni Kipar“: zar iko može da veruje da bi ikada iko u kosmosu, osim turskih nacionalista i njihovih retkih simpatizera sa strane, prolio suzu za tom tvorevinom?!

Jedno je, međutim, paradržavni monstrum nastao masivnim etničkim čišćenjem, drugo su živi, konkretni ljudi; jedno je ne verovati u moralnu zasnovanost RS, drugo je želeti ili bilo kako doprineti tome da makar i jedan jedini čovek bilo kako strada zbog toga. Ukratko, moralno je ovaj stav (o prirodi RS, naime) člankopisca sasvim neporeciv, ali pri tome uopšte i nije predmet spora! Jer, Nikolaidis je one „Boletove bombe“ pominjao u sasvim drugom kontekstu, a to što se svako – uključiv zaljubljenike u RS i njene protivnike – i preko ovog teksta češe tamo gde ga svrbi, druga je stvar!

Stvarno Nikolaidisovo autorsko i moralno prokliznuće – a njegovi površni i nerefleksivni branioci su učinili veliku kontrauslugu svojoj uverljivosti što su rešili da to izignorišu – jeste svo ono nesvarljivo trućanje o „klasnoj suštini“ Boletove potlačenosti, gde je „Bole“ ujedno i neka vrsta metafore za „sve nas“, koji evo stenjemo i sopćemo pod čizmom globalnog neoliberalnog kapitalizma, pa se još glupavo i primitivno međusobno koljemo po plemenskim linijama, umesto da kao udruženi proleteri bez otadžbine (e, jebi ga, u moje vreme „Proleter“ je bio iz Zrenjanina…) navalimo na Zle Eksploatatore i njihove sluge, jer bi baš to bio taj zazivani „civilizacijski iskorak“…

Andrej Nikolaidis je dobar pisac, povremeno i više od dobrog. Pisao sam na ovom mestu o svim njegovim ključnim knjigama, vrlo pohvalno (v. Vreme br. 677, 819 i 975). I da, neću kriti, on je i moj dobar i drag poznanik, i to će i ostati. Njegova publicistika mi je, međutim, u poslednje vreme postala nečitljiva i neprobavljiva. I on nije jedini s kim imam taj problem. Postoji na post-YU prostorima već cela jedna lepa sektica uglavnom mlađih intelektualaca, neretko pametnih i nadarenih (ko manje, ko više) koji su poslednjih godina prilično pomodarski – žalim, nemam bolji izraz za to! – udarili u stereotipnu nadrilevičarsku kuknjavu nad Strahotama Kapitalizma i Nužnošću Alternative. Lepo, i to je legitimno, samo što od te alternative još ništa suvislo nismo čuli, ali se zato po parlamentarnoj demokratiji i sličnim tricama i kučinama drnda kao po nekoj staroj kanti koju svako kuče može da zapiša bez žaljenja i bez štete. Zapravo, u tom drndanju mahom nema nikakvog suvislog sadržaja, nego tek neke bizarne mešavine retro i pomodnog diskursa: zamislite, recimo, rahmetli drugove Toda Kurtovića ili Tihomira Vlaškalića (imena slučajna i ilustrativna) kako su se u međuvremenu prejeli knjiga Ransijera i Badjua, i dobićete otprilike taj miš-maš.

A gle sad ovo; nije bilo tome tako davno kada se Nikolaidis zgražavao nad Principovim ubistvom Ferdinanda i gravidne mu gospođe, jer da je to, eto, pomalo varvarski. Neke je to bezbeli iznerviralo. Na užas mojih mladobosanskih prijatelja, bio sam na njegovoj strani. Verovatno zato što sam ja jedan dekadentni građansko-liberalni, sentimentalni građanin, koji se naprosto grozi nasilja. Malograđanin? Ne bih rekao, ali radije ću biti i to nego cinik kada su ljudske kože i tkiva u pitanju. No, posle traktata o Boletu nekako ispada da je problem sa Gavrilom P. samo taj da nije bio klasno osvešćen, no je ubijao u ime staromodnih, nacionalnih razloga. Nikolaidisa je pre njegove antiliberalne konverzije to zgražavalo, a danas možda i ne bi toliko, ako je izvedeno „klasno svesno“. Možda je, doduše, i u Boriku bilo trudnih žena, ali jebiga sad, što ne paze, što očijukaju s buržoasko-imperijalističkim krvopijama?!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

13.april 2026. Andrej Ivanji

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure