img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Viminacijum

Red mamuta, red zlata

28. јун 2012, 00:48 M. V
Copied

Arheolozima u Viminacijumu poslednjih dana čini se kao da se neko sa njima poigrava. Od početka juna, na mestu logora Sedme rimske legije iz I veka počela su da isplivavaju najrazličitija blaga.

Naime, samo nekoliko dana posle otkrića skeleta sedam mamuta, na oko 300 metara udaljenosti od njih pronađena je još jedna rimska nekropola. U ovoj grobnici nađeni su ostaci Starih Rimljana, kao i zlatni nakit – prstenje sa dragim kamenjem, zlato, perle. Nekropola sa desetak grobova veoma je dobro očuvana. Otkriveni su tragovi gašenog kreča, što je sasvim neuobičajeno za rimske grobove tog doba.

Zatim se ispostavilo da su u areni koja se takođe nalazi u arheološkom parku, ispod borilišta iskopani ostaci životinja koje su se ovde borile međusobno i sa ljudima. Pronađene su kosti mrkog medveda, koji je tu usmrćen u II veku, i kamile, koja je takođe ubijena na istom mestu vek kasnije. No, iako zvuči fascinantno, kako ističe direktor arheološkog parka dr Miomir Korać, u Viminacijumu je ranije već pronađeno više kostiju jednogrbih i dvogrbih kamila – one su na ovo mesto, tadašnju raskrsnicu puteva ka Africi i Aziji, stizale u karavanima.

Na tom mestu pre oko 2000 godina Sedma rimska legija Claudia pia fidelis podigla je utvrđeni logor da bi čuvala granicu rimske civilizacije i divljeg sveta. Ubrzo je nastala raskrsnica velikih puteva, a na platou iznad Dunava nikla je i velika palata.

No, hiljadama godina ranije, na istom terenu bila je velika plodna ravnica, zemlja kojom su hodali mamuti. To potvrđuju i skeleti sedam životinja koje su živele pre oko 60.000 godina (videti „Vreme“ broj 1120), a na koje su početkom juna naleteli bageristi iz Kostolca. Iako su fosili vunastog mamuta pronađeni na više mesta u Evropi, a najviše u Rusiji, retko gde su iskopani potpuno očuvani skeleti, a naročito je neobično da je pronađeno čitavo groblje ovih životinja.

Da bude još neobičnije, pre tri godine na sasvim drugom kraju Viminacijuma, na ivici ugljenokopa Drmno kod Kostolca, pronađen je još jedan, veoma dobro očuvan skelet mamuta. No, to nije vunasti mamut, već veoma redak i veoma star (između 400.000 i 1.000.000 godina) skelet jednog od najdrevnijih evropskih sisara, Mammuthus meridionalis.

Ova otkrića, kao i skeleti mamuta, počeli su da privlače pažnju medija iz regiona, ali i velike svetske kuće. Arheolozi koji rade u ovom parku nadaju se da će nova otkrića privući i njihove kolege iz inostranstva.

foto: tanjug
foto: tanjug
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure