img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Teodor fon Burg

Najbolji matematičar na svetu

18. jul 2012, 20:09 R.V
Copied

Bila je to vest koja je ponovo obradovala sve one neprekidno žedne uspeha. Na pedeset trećoj po redu Matematičkoj olimpijadi koja je protekle nedelje održana u Argentini, u gradu Mar del Plata, učenik iz Srbije Teodor fon Burg osvojio je šestu olimpijsku medalju i tako, proteklog vikenda, postao najbolji matematičar na svetu. Ovaj izvanredan uspeh jedva da je nekada zabeležen među mladim matematičarima koji se takmiče na olimpijadama i svakako, predstavlja najveći uspeh u ovoj oblasti koji je Srbija dosad postigla.

Svake godine olimpijski tim iz Srbije osvoji nekoliko medalja, zlatnih, srebrnih i bronzanih. No, mada te svakako važne rezultate mediji često prenose na isti način kao sportske uspehe, zanemaruje se činjenica da su naši zlatni takmičari samo u retkim slučajevima zaista prvoplasirani. Sportski utisak koji, međutim, ostaje, nije baš veran stvarnosti, ali je merilo opšte težnje da se u nečemu, na bilo koji način, bude uspešno.

Naime, pravila ovih takmičenja su takva da se na njima dodeljuje više zlatnih, kao i više srebrnih i bronzanih medalja. Olimpijci ovenčani ovim medaljama nesumnjivo predstavljaju najtalentovaniju decu na svetu, svi dobijaju pozive sa prestižnih univerziteta i uglavnom ostvaruju izuzetne karijere. No, oni nisu isto što i sportisti koji jurišaju na medalje i prvi prolaze kroz cilj.

Međutim, uspeh Teodora fon Burga prevazilazi te okvire i u svakom smislu je jedinstven – nakon čitavog niza medalja koje je osvajao iz godine u godinu, on se sada dugoročno izdvojio u ukupnom plasmanu među konkurentima iz celog sveta.

U takozvanom Holu slavnih, na zvaničnoj listi Međunarodnih matematičkih olimpijada, Teodor fon Burg je sada izbio na prvo mesto. Sa šest osvojenih medalja, četiri zlatne, jednom srebrnom i jednom bronzanom, on je najuspešniji takmičar na svetu. Iza njega su mladi matematičari iz Nemačke, Liza Sauerman i Kristijan Rajher, koji su osvojili ukupno po pet medalja.

Od 15.000 mladih matematičara koji su učestvovali na olimpijadama iz matematike u poslednjih pedeset godina, četiri zlatne medalje su pre njega uspela da osvoje samo tri matematičara. Sasvim je izvesno da će, nakon što je osvojio šest medalja, dugo ostati na tom tronu, jer je njegov uspeh teško ponoviti.

Teodor fon Burg je u ovom međunarodnom matematičkom ringu već šest godina, od 2007. kad je kao predstavnik Srbije nastupio na Olimpijadi u Vijetnamu. Tada je bio učenik sedmog razreda, koji je pohađao u okviru posebnog programa za osnovce u Matematičkoj gimnaziji. Šest godina kasnije, nakon završene četiri godine Matematičke gimnazije, iza sebe je ostavio više od 110 raznih takmičenja i više od 130 nagrada i medalja.

Kako je njegova porodica najavila beogradskim medijima, Fon Burg će na jesen školovanje nastaviti u Oksfordu, gde će studirati matematiku. Isto tako, već dugo prisutan u medijima, Fon Burg se, kao najbolji mladi matematičar u Srbiji, često dovodi u vezu i sa pitanjem koliko se novca ulaže u mlade talente. Mladi takmičari i njihovi profesori su samo za odlazak na Olimpijadu dugo prikupljali sredstva i u Argentinu su otišli zahvaljujući sponzoru iz privrede.

Najava da se Teodor fon Burg neće vraćati u Srbiju, možda nije posledica neke stvarne nebrige nadležnih i zapostavljanja, ali se nije pojavila bez razloga i u svakom slučaju šalje užasnu poruku o stanju u kom smo se našli. Ako se uzme u obzir pomenuta medijska euforija sa medaljama mladih takmičara iz fizike i matematike, kao i težnja da se, u stalnom odsustvu samopouzdanja, na bilo kom polju pokažemo kao prvaci, nedovoljno brige o takvim talentima je u najmanju ruku zbunjujuće.

Nijedno društvo, naravno, ne može da očekuje da se takvi izvanredni talenti pojave tamo gde bi se želelo i kad bi se želelo, ali je od presudnog značaja da pruži podršku onda kad se pojave, što na kraju uvek izađe na dobrobit zajednice. Odnos prema talentovanim pojedincima poput ovog dečaka je merilo stanja društva na razne načine – njegove spremnosti da neguje one koji su uspešni, volje da ulaže u obrazovanje i ideje o dugoročnom naučnom, intelektualnom i duhovnom napretku. Kad ona izostane, a javi se uspeh, poruka je samo jedna – mi jednostavno ne zaslužujemo tu vrstu izuzetka.

Potpuno bi pogrešan cilj bilo nagnati hiljade mladih kreativnih i talentovanih đaka da se besomučno takmiče u matematici ili bilo kojoj drugoj sličnoj oblasti, ali Teodor fon Burg se do svetskog trona uspinjao dugo, mnogo pre ovog uspeha i neodoljiv je utisak da se na to reagovalo bez dovoljno spremnosti.

U opštoj suši bilo kakvih rezultata, kad i teniseri imaju lošu sezonu, Teodor fon Burg je svojim veličanstvenim uspehom iz Argentine poslao kišu samopouzdanja. No, kao i obično, zatekao nas je nespremne – sa probušenim kofama za vodu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure