img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Taksim

05. mart 2014, 16:58 Dragica Jakovljević
Copied

Neko je kijevski Majdan uporedio s Taksimom, ali, srećom, ne po broju poginulih, već po tome što se ovaj istanbulski mejdan (turski: trg) poistovećuje s mestom za proteste. Everywhere is Taksim, Resistance Everywhere…

Pre četiri i po godine, dok su u obližnjem kongresnom centru zasedali službenici dve „ozloglašene“ ustanove – MMF-a i Svetske banke, prvo što ćemo ugledati kroz prozorče malog starinskog tramvaja koji nas prevozi s Tunela na Taksim, povlašćen da ide posred pešačke ulice Istiklal, biće – demonstranti. Momci i poneka cura nosili su transparente i nešto uzvikivali, i to je bilo sve. Dan-dva kasnije poleteće kamenice, ali mi ćemo tada biti u drugom delu grada, gde ništa od buke i besa nije doprlo pa ne bismo za nerede ni znali da nije bilo usplahirenih SMS poruka iz Beograda.

Pre pet meseci evo nas opet u Istanbulu. Ponovo se naš tramvaj-igračka polako penje ka Taksimu, ali lepu kapiju Galata saraja, u kome se nalazi istoimeni licej, ni sada ne mogu da slikam, prošli put zbog rekonstrukcije, sad zato što je zaklanjaju „marica“ i policajci. Neredi zbog parka Gezi protutnjali su tokom leta, ili su ih zamenile mirnije manifestacije, poput performansa na Tunelu, gde su lišćem okićene devojke u haljinama od grubog platna igrajući slale svoje neme poruke, pa ko razume, razume. Zašto su policajci opet na Taksimu, ne znam, ali nešto se svakako „kuva“…

Iako se smatra „srcem“ Istanbula, Taksim je manji od svoje slave, bar kad je o lepoti reč. Ulica ga razdvaja od „problematičnog“ parka Gezi, punog drveća i sunca. Nije čudo što ga građani ne daju – šoping-molova je sve više, a parkova sve manje. Oko trga se uzdiže nekoliko hotela, a tu je i autobuski terminal, koji nigde, pa ni ovde, nije ukras grada. Ni ime trga nije poetično, što uvek priželjkuju putnici i putopisci: reč „taksim“ znači podeliti, rasporediti – nekad je ovde bio centar za distribuciju vode.

Trgom dominira spomenik posvećen stvaranju Republike Turske. Centralna figura je, naravno, prvi predsednik Kemal Ataturk. Pored njega, figure koje očekujete – dva njegova saborca, maršal Fevzi Čakmak i drugi predsednik, Ismet Ineni, ali i one koje ne očekujete – Frunze i Vorošilov, vođe Oktobarske revolucije, izvajani, kako se tvrdi, po Ataturkovoj želji. Zastave u rukama vojnika na bočnim stranama spomenika sećaju na herojska dela i vremena, a jasnu poruku šalju i dve žene: jednoj je lice pokriveno, kao pre Ataturkovih reformi, druga je bez vela, nasmejana, moderna i slobodna – turska žena posle revolucije. Danas, kao što znamo, mnoge Turkinje ponovo pokrivaju lice, a ima li osmeha ispod zara, takođe bih volela da znam.

Lepše od Taksima jesu ulice koje se od njega granaju, idući ka dva plava istanbulska dragulja, Zlatnom rogu i Bosforu, i ka kvartovima Harbija, Šišli, Mačka, Nišantaš, Džihangir, neočekivano lepim i po pravilu izostavljenim iz turističkih tura, zato što je u Istanbulu vremena uvek malo. Najpoznatija je već pomenuta avenija Istiklal, puna lepih dućana, uličnih zabavljača, turista i drugih pešaka. Ovde su sve kuće ujednačeno visoke i jednako lepe, iste starosti (kraj XIX i početak XX veka), građene po uzoru na pariske, te nema one razbarušene istanbulske raznolikosti zbog koje se čini da smo u pet gradova istovremeno.

Niz crkava ređa se duž ulice Istiklal, svaka sa svojom zanimljivom istorijom, za koju, nažalost, na ovoj stranici nema mesta. Ovde ih ima više nego džamija, jer ovo je Bejoglu, evropeizirani kvart „bez ezana“, kako kaže junak jednog Pamukovog romana, što će reći bez minareta i mujezinovih poziva na molitvu.

Nije daleko ni Čukurdžuma, kvart u kome se nalazi Muzej nevinosti, ta originalna tvorevina Orhana Pamuka, zapravo renovirana stara jednospratnica u kojoj su izložene stvari u vezi sa Kemalom i Fusun, glavne ličnosti njegovog istoimenog romana. Ulaznica je knjiga „Muzej nevinosti“, ma gde da je izdata, a Srbija (bar tu) nije izuzetak.

Blizu Taksima je i hotel „Pera Palas“, izgrađen 1892. godine za putnike legendarnog „Orijent ekspresa“. Hrlili su u Konstantinopolj, „Pariz istoka“, ali – gle čuda! – nisu odsedali u orijentalnom, već u evropskom delu grada. Ova lepa zgrada ima i to preimućstvo da gleda na Zlatni rog, ali svoju auru ipak duguje prvenstveno gostima s aurom: osim Agate Kristi, čija se soba izdaje pa je za razliku od Ataturkove (broj 101) nismo mogli videti, ovde su odsedali i mnogi drugi poznati ljudi – Sara Bernar, Hičkok, Hemingvej, Greta Garbo, Teodorakis, Žaklina Onazis, Reza Pahlavi, kralj Edvard VIII, a bogme i naš Tito.

U holu se čuva i nosiljka u kojoj su visoki gosti (nadam se ne i teški) prenošeni od železničke stanice Sirkeči do hotela.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.jul 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.jul 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure