img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak – Evrovizija 2014.

Hladni rat i žena s bradom

14. maj 2014, 13:59 Dragan Ilić
foto: ap photo
Copied

Homofobija iskazana povodom ovogodišnjeg Evrosonga je samo zamazivanje očiju pred mnogo ozbiljnijim globalnim sukobom. Končita je postala povod za podelu Evrope, a glasanje za nju, ili njega, predstavlja transvestirani referendum protiv Rusije. Pošto je Končita pobedila, granica je ponovo postavljena, a Gvozdena zavesa je postala Končitina balska haljina i brada

Kada je austrijski transvestit Tom Nojvirt pod imenom Končita Vurst pobedio na Evrosongu, pokazalo se da ova globalna parada ipak ima širok društveno-politički značaj. Ono što smo mi decenijama znali, danas je postalo očigledno u celoj Evropi – Evrosong je globalni poligon za proveru državnih saveza, odnosa prema nacionalnim i seksualnim manjinama, kao i staro hladnoratovsko oružje.

Nema ničeg neobičnog u tome što je Austrijanac, obučen kao žena, sa bradom, odlično otpevao sladunjavu evrovizijsku baladu, sa viškom emocija i dizanjem ruku ka nebu (u Molitvi). Do danas su nastupali, ali i pobeđivali transvestiti poput pokojne Dejne Internacional iz Izraela, ili maskirani Lordi, hevi-metalci iz Finske, a bilo je tu bakica iz Rusije i stotine drugih frikova. Što se tekstova tiče, na sajtovima fanova Evrosonga imate preciznu evidenciju besmislenih napeva među kojima prednjači „La la la“ ili smešnih kostima u više-manje uspešnim štos-pesmama tokom svih ovih decenija. Končita je pre pravilo nego izuzetak, pa je logično da se zapitamo kome i zašto smeta „žena sa bradom“, kako je u medijima zovu.

Homofobija je po mom mišljenju u ovom slučaju samo maska dubljeg rascepa koji se pojavio u Evropi. Godinama je Evropa B imala svoju sitnu satisfakciju u komšijskoj podeli glasova na Evrosongu. Tu su prednjačile bivše republike SFRJ i zemlje nastale raspadom SSSR. Pojavio se i skandinavski lobi, ali protiv ova dva slovenska evrosong saveza, plus tradicionalno Turska, Grčka i Kipar – bogata A Evropa nije imala šanse. Promenjena su pravila glasanja, podeljene zemlje u dve polufinalne večeri, uveden stručni žiri, ostao je direktan plasman „starih članica“ iz Evrope A, ali šou nije dobio dodatni kvalitet. Komšije i dijaspora su i dalje gravitirali prema zemlji-matici. U tome pronalazim korene neverovatne popularnosti Evrosonga u Izraelu i Australiji, u zemljama koje su praktično nastale iseljavanjem evropskih emigranata.

NOVOKOMPONOVANI KONZERVATIVIZAM: Homofobija je, kako rekoh, samo prateći fenomen Evrosonga ili mržnje prema Končiti Vurst. Baš kao što Parada ponosa ima simboličko značenje pre nego što pokazuje stvaran stepen seksualne ravnopravnosti i seksualnih sloboda u nekoj zemlji, tako i Evrosong predstavlja najveću svetsku gay–friendly manifestaciju. To nije nikakva tajna, pa je čak i u Beogradu, posle neuspešnih Parada ponosa, organizovan globalni gej miting nakon pobede Marije Šerifović. Hiljade homoseksualaca posetilo je Beograd i nebo se nije srušilo na naše glave, niko nije posustao u pravoslavnoj veri zbog toga, a deca u Beogradu nisu gledala sablažnjive slike istopolnih parova. Ništa strašno se nije desilo! Utoliko je strah od Parade danas sa stanovišta uticaja na društvo, ili „kvarenje omladine“, besmislen. Marija Šerifović je tokom kampanje za pesmu Molitva pod profesionalnim nadzorom marketinških stručnjaka (Dragana Sakana prvenstveno) mudro koketirala sa homoseksualnom konotacijom pesme. Bila je to gej himna pre finala, a Marija je razočarala fanove istopolne seksualne orijentacije kada je u dokumentarcu o svom životu rekla kako nije gej. Toliko o zgražavanju komentatora RTS-a tokom prenosa, tim pre što su bili upućeni u Marijin uspeh i godinama pratili ovaj šou. Nemoguće je da nisu provalili gej ekipu, pa je izvinjenje Zabavne redakcije RTS-a LGBT populaciji zaista opravdano. Istini za volju, slično se izjasnio i Željko Joksimović tokom emisije „X factor“ na TV Pinku kada je komentarisao nastup makedonskog transvestita Fifi. Nemoguće da jedan metroseksualac nije skapirao gde i kome je godinama pevao. Dakle, radi se o novokomponovanom konzervativizmu.

O TOLERANCIJI: Tu dolazimo do suštine problema koji je nastao kada je Rusija izrazila rezervu prema uticaju Končite Vurst i navodnoj promociji homoseksualizma. Ruski konzervativizam takođe bi pre nekoliko decenija bio besmislen jer je ženski duet Tatu, koji ih je svojevremeno predstavljao, imao jasne aluzije na lezbo odnos. Devojke su napravile u Americi internacionalnu karijeru sa nekoliko hitova, ali to je bilo pre Putinove Rusije. Konzervativci su jaki i u rodnoj Austriji Končite Vurst, pa joj jedino desničari nisu čestitali na pobedi. Ipak, političari u Austriji su iskoristili priliku da prikažu svoju zemlju kao „uzor tolerancije“, što realno nije slučaj, a utvrdićete to na jugu Austrije po veličini natpisa na slovenačkom. Austrija će po nekima imati ulogu regionalnog K und K revizora bivših Balkanaca. Netolerancije je bilo i u Hrvatskoj, tokom prenosa na HRT-u, danas člana EU, no referendum o istopolnim brakovima je pokazao pravo stanje stvari u ovoj sve konzervativnijoj zemlji. Širom Evrope na vlasti je desnica, koja osim stranaca po pravilu ne ljubi gej ljude. Homofobija je samo zamazivanje očiju pred mnogo ozbiljnijim globalnim sukobom.

Evrosong se odigravao dok su na istoku Ukrajine proruski aktivisti organizovali referendum a ukrajinska vojska bombardovala naselja. Ovih dana održana je i Parada, ali na Crvenom trgu u Moskvi gde Ukrajina i Krim nisu pomenuti ali se vrlo ubedljivo zveckalo oružjem. Kada su u Rusiji Putinovi konzervativci napali Končitu Vurst, nisu imali pred sobom bradatu ženu, već simbol Evrope koja postaje neprijatelj Rusije. Ograničava se Južni tok, podržava Ukrajina, ne priznaje se referendum na Krimu ili u delovima istočne Ukrajine – pa još da na Evrosongu pobedi homoseksualac. Končita je postala povod za podelu Evrope, a glasanje za nju, ili njega, predstavlja transvestirani referendum protiv Rusije. Pošto je Končita pobedila, granica je ponovo postavljena, a Gvozdena zavesa je Končitina balska haljina i brada. Maske su simbolično skinute.

CRNOGORCI ZNAJU: Najbolji primer refleksije globalnih fenomena na Balkanu su male zemlje i njihovi spoljnopolitički gafovi. Crna Gora je svojevremeno objavila rat Japanu, kao saveznica Rusije, i poslednja sklopila mir. Danas je Crna Gora „lažirala“ glasanje, ne bi li se dodvorila Evropi i simbolično okrenula leđa Rusiji. Nije to čudno, jer je prvi znak CG nezavisnosti bilo lažirano glasanje u Sava centru kada je crnogorski predstavnik, grupa No Name, pobedio srpskog predstavnika Flamingose. Raspad je pesmom začinila Severina kao gošća programa. Tada su se čuli zvižduci, a slično je bilo sada u Kopenhagenu kada se po prvi put zviždalo ruskim predstavnicama, sestrama Tolmačev. Divan je bio i entuzijazam voditelja crnogorske televizije koji je uoči finala pitao preśednika Mila – da li u državnoj kasi ima para za Arenu u Podgorici ako Sergej Ćetković pobijedi? Milo je opušteno rekao da para ima. Car!

Budućnost Evrosonga će dakle biti povratak na blokovsku podelu u ideološkom smislu. Pevaće se da čuju komšije sa druge strane granice, da se vidi raskoš, što bi rekle babe. Kriza i netolerancija će, nažalost, biti zajednički imenitelj Zapada i Istoka. Kao što Brega reče uoči ratova na Balkanu – ko ne sluša pjesmu, slušaće oluju!

Končita Vurtzfoto: ap
Končita Vurtzfoto: ap
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Promo

15.septembar 2026. R.V.

„Ceo život za godinu dana“ premijerno u Ateljeu 212!

Na početku sedamdesete sezone, obeležavajući 30 godina od smrti Aleksandra Popovića, Atelje 212 premijerno izvodi predstavu „Ceo život za godinu dana“ po njegovoj istoimenoj tv seriji

Festival

14.septembar 2026. S. Ć.

U Leskovcu filmovi i serije sa prostora Jugoslavije

Na Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije biće čak 12 filmova i četiri serije - nastavak puta ovog festivala da filmove sa prostora Jugoslavije približi publici

Festival u Veneciji

14.septembar 2026. S.Ć.

Izrael najavio oduzimanje državljanstva rediteljima nagrađenim u Veneciji

Izraelski ministar kulture najavio je oduzimanje državljanstva Juvalu Abrahamu i Rejček Šor, rediteljima filma „NAZA“ koji je u Veneciji dobio Specijalnu nagradu žirija. U filmu se naime tvrdi da je izraelska vojska ciljala civile u Gazi

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Cenzura

12.septembar 2026. S.Ć.

Film Jasmile Žbanić je dobar za MoMu, ali ne i za direktorku Muzeja Jugoslavije

Bez obrazloženja, Gordana Vujović v.d. direktorka Muzeja Jugoslavije otkazala je prikazivanje filma Jasmile Žbanić „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ na programu Leto u Muzeyu

Komentar
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure