Projekat "Otvaranje dijaloga između migranata i građana u lokalnim zajednicama o međusobnoj toleranciji i nenasilju" doprineće informisanju i edukaciji lokalnog stanovništva
Kako lokalno stanovništvo u Srbiji vidi tražioce azila i iregularne migrante kojih je sve više u njihovim mestima? Ako se prisetimo medijskih izveštaja iz Banje Koviljače, iz oktobra 2011. godine, može se zaključiti da su to u stvari „silovatelji“ i „naoružani nasilnici“. Ako pitamo lokalce iz okoline Lajkovca, oni će dodati: „provalnici“, „prljavi uzurpatori praznih vikendica“, „lopovi“. Ekipa iz Mladenovca (iako to oni nisu smislili) daje svoj doprinos epitetom „rušioci turističkih potencijala“ i „nosioci zaraza“, a Obrenovčani sve to krunišu rečju „teroristi“. Mediji sve uredno prenose, ne propuštajući da bombastičnim naslovima i jednostranošću izveštavanja doprinesu pravljenju pogrešne i, pre svega, štetne slike o azilantima. Sa druge strane, retki su tekstovi o prijateljskom prijemu tražioca azila u Sjenici i Tutinu. Treba pomenuti i slučaj tokom koga su imigranti u Srbji prikazani u pozitivnom svetlu, kada su tražioci azila iz hotela „Obrenovac“ i Centra za azil u Banji Koviljači učestvovali u odbranama gradova od poplava tokom majske nepogode.
OPŠTOST PROBLEMA: Treba krenuti od istine da će tražilaca azila svake godine biti sve više u Srbiji. Ekonomska distanca između Evrope i ratovima i nemirima zahvaćenih delova Azije i Afrike samo govori tome u prilog. Teško da je moguće zaustaviti reku ljudi koja beži tražeći bolji život za sebe i svoje porodice.
Uz ogromnu pomoć civilnog sektora i međunarodnih organizacija, nadležna državna tela Republike Srbije delimično pokušavaju da reše osnovne probleme fenomena tražilaca azila i iregularnih migranata. Ako ništa drugo, bar se priča o novom zakonu, o novim objektima za smeštaj, o ubrzavanju procesa dobijanja izbegličke zaštite… Ponekad izgleda da je svim činiocima azilnog sistema u Srbiji promakla jedna veoma bitna stvar – informisanje i edukacija lokalnog, tzv. primajućeg stanovništva. To su upravo uzroci koji su doveli do protesta lokalnog stanovništva u Banji Koviljači, lajkovačkim selima, do spaljivanja baraka u obrenovačkom predgrađu, redovnih blokada u Mladenovcu.
INFORMISANJE I EDUKACIJA: Upravo je tome posvećen projekat „Otvaranje dijaloga između migranata i građana u lokalnim zajednicama o međusobnoj toleranciji i nenasilju“, koji sprovodi nevladina organizacija „Atina“ iz Beograda.
foto: m. milenkovićZAJEDNIČKA PODRŠKA: Marijana Savić
„Inicijativu koji izvodimo u pet gradova u Srbiji – Subotici, Sremskoj Mitrovici, Šidu, Lajkovcu i Loznici započele smo analizom postojećeg zakonodavnog i strateškog okvira i intervjuima sa predstavnicima institucija i organizacija koje imaju dodira sa imigrantskom populacijom (policija, centri za socijalni rad, Komesarijat za izbeglice i migracije, Crveni krst, udruženja građana, zdravstvene i obrazovne institucije i drugi) kao i sa samim migrantima“, kaže za „Vreme“ Marijana Savić, direktorka „Atine“ i dodaje: „Namera nam je bila da sve dalje aktivnosti u potpunosti zasnujemo na činjenicama i iskustvima profesionalaca i samih migranata.“ Posebna pažnja je posvećena iskustvima žena i dece u procesu migracije. Rezultati istraživanja pokazali su da, pored veoma vidljivog problema manjka smeštajnih kapaciteta, imigranti u Srbiji imaju otežani pristup zdravstvenom i obrazovnom sistemu, a izostaje i organizovan i koordinisan sistem psihosocijalne podrške.
Aktuelnim projektom, „Atina“ je insistirala i na saradnji sa udruženjima građana iz pomenutih pet gradova: „Podrazumeva se da će naši saradnici i saradnice iz zajednica u kojima se projekat izvodi, uz pripremu i podršku koju će od nas imati u budućnosti, najbolje moći da utiču na razvoj svojih zajednica i da će biti dragoceni resurs za uspostavljanje i održavanje dijaloga između građana i migranata. S ovim ciljem je „Atina“ organizovala treninge za organizacije koje će u narednoj fazi preuzimati centralnu ulogu – organizovaće događaje – mi ih zovemo lokalnim sajmovima bogatstva različitosti, gde će se građani i migranti upoznati kroz razmenu kulturnih sadržaja, predstavljanje društava i sopstvenog viđenja potencijala i izazova suživota“, kaže direktorka „Atine“.
Paralelno s ovim, „Atina“ je organizovala obuku za kulturne medijatore – njih šestoro, od čega četiri osobe iz Sirije, Sudana i Nigera – koji su opremljeni veštinama i znanjima da novopridošlim migrantima, pre svega svojim zemljacima, pomognu oko ostvarivanja prava i uspostavljanja kontakata sa lokalnom zajednicom. Osim toga, kulturni medijatori će svoja iskustva prenositi i drugoj strani – lokalnom stanovništvu u Srbiji.
„Sa željom da doprinesemo smanjenju ksenofobije i diskriminacije migranata u Srbiji i pomognemo uspostavljanju saradnje u lokalnim zajednicama, projekat je obuhvatio i snimanje kratkometražnog dokumentarnog filma koji će nam približiti životne okolnosti, teškoće i stremljenja mladog Avganistanca koji preko Turske, Grčke i Srbije putuje ka Švedskoj“, dodaje Marijana Savić.
Projekat „Otvaranje dijaloga o međusobnoj toleranciji i nenasilju između migranata i građana u lokalnim zajednicama“ NVO „Atina“ sprovodi u saradnji sa Centrom za zaštitu i pomoć tražiocima azila, uz finansijsku podršku Evropske unije i Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije. Sprovodi se od novembra 2013. godine.
Imigranti žrtve trgovine ljudima
Važan aspekt projekta „Otvaranje dijaloga između migranata i građana u lokalnim zajednicama o međusobnoj toleranciji i nenasilju“ jeste utvrđivanje stepena izloženosti migrantske populacije trgovini ljudima i drugim vidovima eksploatacije, kao i prepoznavanje situacija trgovine ljudima. Konkretni cilj je povezivanje ključnih aktera angažovanih u zaštiti i pružanju podrške migrantima, ali i prevenciji trgovine ljudima i zaštiti žrtava različitih vidova eksploatacije.
„Cilj nam je da se zajednice opreme veštinama da što uspešnije prepoznaju rizike od trgovine ljudima i da, naravno, reaguju“, kaže Marijana Savić, direktorka „Atine“, i dodaje: „Kako su žene migrantkinje i deca u pokretu najviše izloženi rizicima od različitih vidova nasilja i trgovine ljudima, a najređe pitani o sopstvenim potrebama i iskustvima i u sistemu praktično nevidljivi, naša je uloga da im pomognemo da se njihov glas čuje – da učestvuju u odlukama koje ih se tiču, da budu zaštićeni od nasilja i diskriminacije, da ostvaruju sva prava koja im u sistemu pripadaju i da dobijaju sve relevantne informacije koje su im neophodne kako bi bili bezbedni i sigurni u procesu migracija. Ovako ćemo umanjiti i rizike od trgovine ljudima.“
Nacrtom Nacionalne strategije za prevenciju i suzbijanje trgovine ljudima, posebno ženama i decom i zaštitu žrtava 2014–2020, tražioci azila su prepoznati kao grupa u posebnom riziku od trgovine ljudima. Time se državnim organima nameće obaveza da kreiraju mehanizme koji će omogućiti pravovremeno prepoznavanje potencijalnih žrtava trgovine i adekvatnu zaštitu.
Iako je tokom 2013. godine zvanično identifikovana samo jedna žrtva trgovine ljudima u azilnoj populaciji, prijava za trgovinu je bilo mnogo više. U „Atini“ smatraju da su kapaciteti institucija za adekvatno prepoznavanje žrtava još uvek nedovoljni, da žrtava ima mnogo više, i da rešenje nude upravo ovakve inicijative.
Projekat „Pogled uprt u evropsko pravo: Izbeglice i azilanti“ finansira Evropska unija (preko Delegacije EU u Srbiji) kroz program „Jačanje medijske slobode u Srbiji“. Objavljivanje ove publikacije omogućeno je uz finansijku pomoć Evropske unije. Sadržaj publikacije isključivo je odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske unije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi zaista jesmo kolonija, naravno, primerena ekonomskom neokolonijalizmu. I mislim da je to počelo već osamdesetih. Pored naše kleptokratske elite, tu je kapital sa svih strana – od onih direktnih sa istoka i zapada, do onog kojem se u kafkijanskom svetskom finansijskom sistemu često i ne zna pravi vlasnik. Uvek mi je zabavno kada neko iz razvijenijih zemalja kritikuje tzv. poslovni ambijent, naročito po pitanju korupcije i pitam se – pa čekaj, zar sve te kompanije ne sklapaju poslove upravo sa korumpiranom elitom u tim polurazvijenim zemljama sveta? A te kompradroske elite pripremaju zakonodavni i antiradnički ambijent koji pogoduje tom tipu ekonomije. Mislim da Srbiji nedostaje jaka autentična levica, dovoljno nacionalno osvešćena, ali socijalno orijentisana, sa realnim geopolitičkim pregledom na stvari
Jedna od teza koje se često čuju glasi: Vučić nikada ne bi osvojio svevlast i godinama radio šta mu padne na pamet da se u Srbiji nije zbila tzv. izdaja elita, enormne konfiguracije. Šta to znači? Predstavnici raznoraznih elita stavili su svoje lične ili grupne interese daleko iznad interesa građana i zajednice. A ti interesi, u ovom slučaju, ne samo da su različiti nego su potpuno suprotstavljeni. Narodski rečeno, Vučić je igrao na pohlepu i nije pogrešio
“Ako se realizuju planirane javne investicije u ovoj i naredne tri godine od 17,8 milijardi evra, a uz to se ostvari visok rast plata, penzija i drugih tekućih državnih rashoda, onda postoji veliki rizik da deficit bude veći nego što je planirano, što bi impliciralo i veće zaduživanje države. Naravno, država još uvek može da preduzme mere da spreči veliko dodatno povećanje fiskalnog deficita na taj način što bi neke projekte odložila, neke usporila, a od nekih odustala”
Pre bilo kakve odluke o reaktoru, hoće li to biti plod francuske nuklearne kuhinje ili nešto drugo, neophodno je da se uspostavi saradnja između naučnih institucija i nadležnih organa, što nagoveštava i prošlonedeljni Memorandum. No, prvi zadatak za sve igrače, zadatak koji će ih povezati oko istog cilja, jeste rešavanje gorućeg pitanja kadrova
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!