img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbeglička kriza – Kad Evropa tuži Evropu

Protiv moralnog imperijalizma

07. oktobar 2015, 13:54 Uroš Mitrović
fotografije: ap photo
Copied

Sve se češće čuje da izbegličku krizu u Evropi treba rešiti na njenom izvoru – u Siriji. Sudeći po tome da tamo shodno svojim interesima iz vazduha bombarduju SAD, Francuska, Turska i Rusija, dok se na zemlji ne zna ko se sa kime bori protiv koga, talasi izbeglica će i dalje hrliti ka Evropi. Već sada narastajuće tenzije, nesuglasice zbog toga što Evropska komisija nameće obavezujuće izbegličke kvote i razmimoilaženja oko sudbine sirijskog predsednika Bašara el Asada u Siriji, ozbiljno ugrožavaju i inače finansijskom i dužničkom krizom ugroženo jedinstvo Evropske unije

Iako je nedavno u Briselu „velikom većinom“ glasova usvojena Rezolucija o preraspodeli izbeglica među državama članicama EU, Evropa nije ni blizu da po tom pitanju govori „jednim glasom“. Češka, Mađarska, Rumunija i Slovačka glasale su protiv plana, dok je Finska bila uzdržana. Poljska je ipak pristala na obavezujuće kvote, iako se prvobitno protivila planu Evropske komisije. Mnogi su komentarisali potez Varšave kao svojevrsnu „izdaju“ drugih centralnoevropskih zemalja Višegradske četvorke (V4), koje su sve do pomenutog sastanka delovale kao prilično monolitan skup država, usaglašenih spoljnopolitičkih stavova.

TUŽBA: Možda najradikalnije mere protivljenja sadašnjoj evropskoj politici donela je slovačka vlada, koja je usvojila odluku da Evropskom sudu pravde u Luksemburgu tuži EU zbog toga što joj je preglasavanjem nametnuto da u naredne dve godine prihvati 802 izbeglice iz Sirije i Eritreje. Prvobitno, Slovačka je pristala da primi 200 Sirijaca, ali isključivo hrišćanske veroispovesti.

„Kvote su iracionalne i završiće blamažom. Mi smo suverena država i odbijamo diktaturu većine po tako osetljivom pitanju. Vlada neće primeniti pravosnažnu odluku koju su usvojili ministri unutrašnjih poslova i podneće tužbu sudu. Imamo na to pravo“, kazao je slovački premijer Robert Fico tim povodom. Slovački predsednik Andrej Kiska ima nešto drugačije mišljenje o strategiji slovačke vlade prema nametnutim kvotama. On prihvata da o ovom pitanju odlučuju parlament i vlada, ali smatra da je „neodrživo, da nismo u stanju da razumemo poziv naših partnera za većom solidarnošću u celoj EU“.

ŠARAJ MALO: Premijer Mađarske Viktor Orban

I Mađarska se oštro protivi diktatu većine povodom izbegličkih kvota, a premijer Viktor Orban je na ministarskom sastanku na marginama Generalne skupštine UN-a pozvao generalnog sekretara Ban Ki Muna da pokrene pregovore kojima će se odrediti „globalne kvote“ za prihvat migranata. „Želim da budem jasan: Evropa neće moći sama da ponese taj teret“, istakao je mađarski premijer. Inače, Orban je svojim izjavama ponovo uzburkao veći deo evropske javnosti. Govoreći o migrantima s Bliskog istoka, on je u intervjuu za mađarski državni radio rekao kako su to uglavnom mladići koji „više izgledaju kao vojnici, nego kao tražioci azila“. Nešto ranije, mađarski premijer optužio je Nemačku za „moralni imperijalizam“ u vezi s izbegličkom krizom. „Čak iako Nemačka odluči da prihvati masovnu migraciju, molim vas da to ne bude obaveza koju ostali moraju da slede“, rekao je.

PRITISCI I PRETNJE: Javna je tajna da Evropska unija već priprema kontramere i političku „osvetu“ slovačkom i mađarskom premijeru zato što su se tako oštro usprotivili evropskoj politici prema azilantima. Slovačkog premijera Fica već je upozorila Socijaldemokratska partija Evrope (koja objedinjuje 32 socijaldemokratske, socijalističke i radničke partije) da će njegova stranka Smer biti kažnjena, ili čak suspendovana iz članstva, ukoliko ne odustane od tužbe protiv EU povodom izbegličkih kvota. Sva je prilika da se i mađarskom vladajućem Fidesu, stranci Viktora Orbana, sprema sličan scenario, ovoga puta u režiji Evropske narodne partije (objedinjuje 78 demohrišćanskih i građansko-konzervativnih partija), čiji je Fides član. U toj zakulisnoj igri moći, pitanje je samo da li će evropski socijalisti biti spremni da „žrtvuju“ stranku slovačkog premijera, kako bi, sa druge strane, primorali evropske „narodnjake“ da, pretnjama o suspenziji, „smekšaju“ stavove mađarskog predsednika vlade.

Političku borbu sa EU vodi i Češka Republika. Donji dom češkog parlamenta odbio je uspostavljanje trajnog mehani-zma za preraspodelu izbeglica među državama EU, čime je podržao odluku vlade da ne prihvati obavezujuće izbegličke kvote. Istovremeno, češki parlament nije prihvatio predlog da se vlada sudskim putem bori protiv obavezujućih kvota za prijem izbeglica. Češki premijer Bohuslav Sobotka predložio je, takođe, da cela Višegradska grupa pomogne Mađarskoj u obezbeđivanju granica pred izbegličkim talasom. „Naša vlada je spremna da pomogne Mađarskoj u zaštiti šengenske granice. Predlažemo zajedničku akciju zemalja Višegradske četvorke. O detaljima će razgovarati ministri unutrašnjih poslova“, saopštio je premijer Sobotka.

Ni bivši češki predsednik Vaclav Klaus ne vidi smisla u suđenju sa Evropskom unijom, jer evropskim sudovima, nakon raspada bivše Jugoslavije, „ne veruje“, ali je zatražio od češke vlade da jednostavno odbije da poštuje kvote koje su u Briselu dogovorene. „Odbijam da prihvatim ulogu tih evropskih sudova, videli smo kako su zloupotrebljeni u rešavanju posledica jugoslovenske tragedije“, rekao je Klaus.

ŠTA SA ASADOM: Kamen spoticanja među liderima EU predstavlja i odnos prema sirijskom predsedniku Bašaru el Asadu. Mada je, nakon otpočinjanja ruskih vazdušnih operacija u Siriji, među vladama zemalja Evropske unije prevagnulo uverenje da je za rešavanje sirijske krize nužna saradnja sa Rusijom, o Asadovoj političkoj sudbini, zasad, nema konsenzusa. Francuski predsednik Fransoa Oland smatra da je politička tranzicija u Siriji jedino moguća ako Bašar el Asad odmah ode s vlasti, dok neke evropske zemlje imaju drugačije stanovište. Mediji širom Evrope preneli su da je nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila kako je nužno razgovarati s mnogim učesnicima u konfliktu u Siriji, uključujući i Asada. I britanski premijer Kameron dozvoljava mogućnost da sirijski predsednik („kasapin Asad“) na kratak rok ostane na vlasti, barem dok se u toj zemlji ne uspostavi vlada narodnog jedinstva. Sličan stav dele i Španija i Austrija, koje u podršci Asada vide moguće privremeno rešenje za Siriju.

Međutim, među liderima EU vlada gotovo nepodeljeno mišljenje da je za okončanje čitave izbegličke krize neophodno rešiti situaciju na njenom izvoru, dakle zaustaviti rat u Siriji. Takođe, šuška se i da je Evropska komisija već razradila zajednički akcioni plan sa Turskom, kako bi se usporio dalji priliv izbeglica u Evropu. Prema tom planu, Turska će morati bolje da štiti svoju granicu sa Grčkom, dok će turske i grčke patrole zajedno kontrolisati granicu na moru i patrolirati istočnim delom Egeja. Nemački mediji prenose i da će u Turskoj biti izgrađeno šest novih izbegličkih kampova koji će imati kapacitet da prihvate čak dva miliona ljudi, a EU će biti kofinansijer ovih projekata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Oružje

22.jun 2025. M. L. J.

Najveća nenuklearna bomba: Čime su SAD bombardovale Iran

Bombu od 15 tona, koju samo Amerika poseduje, bacile su SAD na poslednji netaknuti nuklearni objekat u Iranu

Iran

22.jun 2025. M. L. J.

Reakcije iz sveta na američki napad na Iran: Koga se najviše plaše

Mnogi su zabrinuti, ali većina zapadnih zemalja šalje reči podrške američkoj odluci, dok muslimanske zemlje ne gaje ni približno oduševljenje američkih zvaničnika

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. M. L. J.

Pretnje Irana posle američkog napada: Biće trajnih posledica

Prve reakcije iz Irana, nakon borbardovanja njihovih nuklearnih postrojenja od strane Amerike, su između kontrapretnji i tvrdnji o malim štetama

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure