img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Diplomatija – Mimo konvencija i običaja

Igre proterivanja

04. april 2018, 19:26 Miloš Vasić
fotografije: ap
Copied

Možda bi bolji naslov bio "Igre preterivanja". Naime, zbog jednog još nerazjašnjenog incidenta, bez obzira na osnove za sumnju, došlo je do talasa uzajamnog proterivanja desetina diplomata sa Zapada i iz Rusije, čega nije bilo ni usred Hladnog rata. Slučaj je zapravo inaćenje i iskazivanje lojalnosti Velikoj Britaniji bez stvarne potrebe i političkog smisla

Vest od danas (utorak): Rusija proterala jednog crnogorskog diplomatu; jednog i crnogorskog. Pre toga je Crna Gora proterala jednog ruskog diplomatu. Slično se desilo i sa Hrvatskom i još nekim zemljama. Veliki su radili na veliko: SAD i Rusija su proterale na desetine diplomata, Britanija nešto manje itd. Kakav je smisao te epidemije proterivanja?

Sve je počelo od trovanja ruskog dvostrukog špijuna Skripalja i njegove kćeri u Solzberiju, Engleska. Radna pretpostavka je i dalje da su ga otrovali Rusi izvesnim nervnim gasom, specifično ruske proizvodnje, ali se takve sumnje forenzički jako teško dokazuju, kao što vidimo iz dugih i uzaludnih napora britanske policije i ABH jedinica.

Rusi su reagovali na hladnoratovski način: tvrde da su Skripaljeve otrovali Englezi (sada pominju i Amerikance). Onda je Britanija preduzela drastične mere i proterala nekoliko desetina ruskih diplomata. Zanimljivo je da pre desetak godina, u slučaju ubistva (opet trovanja) dvostrukog agenta Litvinjenka nije bilo takve drame mada su dokazi bili jači (čovek koji se hvali da je ubio Litvinjenka čini to javno i član je ruske Dume).

…i Tereza Mej

INAĆENJE: Diplomatske konvencije i dobri običaji nauka su za sebe, koja se razvija vekovima. Odatle institucija agremana (dozvole za stranog diplomatu da dođe u zemlju i stupi na dužnost), ali i institucija persona non grata (nepoželjna osoba) čijom primenom se stranom diplomati nalaže da se u određenom roku vrati kući (dužina roka takođe je poruka po sebi: što kraći, to je domaćin više ljut). U načelu se za personu non grata navodi kao razlog „ponašanje nespojivo sa diplomatskim statusom“. To može biti svašta: od nedoličnog ponašanja u društvu, krivičnih dela, pa do špijunaže koja spada u najozbiljnije prekršaje konvencija i protokola. Akreditovani diplomata ili konzularni činovnik sa imunitetom uhvaćen dok vodi agenturnu mrežu leti kući glavačke. Takvo je pravilo igre već više od sto godina i toga se svi drže.

Takvih slučajeva bilo je u istoriji i biće ih još: bez obzira na napredak nauke i tehnike na koju se lakosmisleni tehnokrati toliko oslanjaju, ljudski izvor, obaveštajni agent, na terenu često je nezamenljiv. Ali kontraobaveštajci treba da dokažu vezu i uhvate agenta i diplomatu-kontrolora na delu. Dalje je lako. To je čist slučaj.

Ovo što se događa sa najnovijim i najvećim „u novijoj istoriji“ uzajamnim proterivanjem diplomata daleko je od takvih čistih slučajeva. Nijedna od zemalja koje proteruju ruske diplomate nije tvrdila da su se bavili aktivnostima „nespojivim sa diplomatskim statusom“. Rusi pogotovo nisu. Pre će biti da je reč o uzajamnom političkom inaćenju, da ne kažemo pasjaluku i pakosti. E, sada ćete da vidite! E, sada ćete i vi da vidite! Takav stav je neproduktivan, beskoristan i na kraju krajeva – štetan.

Osim toga, u ovoj epidemiji uzajamnih proterivanja to se lupa o glavu malim zemljama, jer je proterivanje ruskih diplomata postalo ispit lojalnosti ne samo Britaniji i SAD, nego i NATO-u, zapadnoj civilizaciji, „načinu života i sistemu vrednosti“, sve to na način nepodnošljivo hladnoratovski i makartistički. Tako dolazi do blesavih situacija da jedna Hrvatska ili Crna Gora moraju, htele ne htele, da simbolično proteraju nekog ruskog diplomatu (ni krivog ni dužnog), pa onda Rusi proteraju jednog njihovog, podjednako nedužnog. Tako se institut persona non grata dovodi do apsurda. Naš ministar inostranih poslova Ivica Dačić s pravom je odbio i samu ideju da Srbija pristane na takve gluposti i niko se nije uvredio.

POSTPOLITIČKO VREME: Uzgred, kada se tokom one slaboumne afere oko „državnog udara“ u Crnoj Gori 16. oktobra 2016. ispostavilo da su u to umočila prste i dva ruska obaveštajca (obojica su netragom nestali, soli na rep), Crna Gora nije osetila potrebu da nekog ruskog diplomatu najuri makar simbolično kao personu non grata; valjda zato što su ta dva ruska obaveštajca pomogla u montaži te blesave afere.

Ima tu još jedan komični element: proterujući određenog diplomatu, ne ukida se njegovo formacijsko mesto u diplomatsko-konzularnom predstavništvu date zemlje. To znači da će pre ili kasnije biti zamenjen novim diplomatom. Treba neko da se bavi vizama i drugim diplomatskim poslima kad se situacija jednom normalizuje. Tako se diplomate i njihove porodice samo štrapaciraju, sele tamo-amo, otkazuju stanove i već sve to – nizašta. Da bi se njihove zemlje dokazivale na detinjast način. Od svega toga nema nikakve koristi ni za koga, niti će se tako otkriti ko je i kako otrovao Skripaljeve.

Pravi način bio bi da prvo medicinari, forenzičari i stručnjaci za hemijsko ratovanje završe posao i dođu do nekog rezultata, pa da se tek onda ide u svađu sa Rusima – ako je o njima reč, mada izgleda da jeste. Pritom se ne vidi zašto bi se u to mešala bilo koja treća država. Ali, mi očito živimo u postpolitičko vreme u kome pravila više ne važe, gde se vlada i pregovara Tviterom – šta ćete više?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Francuska

10.novembar 2025. Karolin Dila / DW

Video-poziv umesto pregleda: Testiranje medicinskih kontejnera zbog manjka lekara

U mestima sa retkim lekarima, pacijenti u Francuskoj koriste „medicinske kontejnere“ za samopregled pod nadzorom lekara putem video-poziva, čime se pokušava ublažiti problem „medicinskih pustinja“

Osveta

10.novembar 2025. Viktorija Vlasenko / DW

Rusija regrutuje kriminalce za sabotaže širom Evrope

Nova studija nevladinih organizacija GLOBSEC i ICCT upozorava da Rusija koristi kriminalne mreže i regrutuje rusko-govoreće kriminalce putem Telegrama kako bi izvodila sabotaže i destabilizovala EU zbog podrške Ukrajini

Manipulacija

10.novembar 2025. I.M.

Skandal na BBC-ju: Ostavke čelnih ljudi zbog montiranog Trampovog govora

Nakon otkrića da je u emisiji „Panorama“ spojen sadržaj dva nepovezana dela govora Donalda Trampa, rukovodstvo BBC-ja preuzelo je odgovornost i podnelo ostavke

Belorusija

09.novembar 2025. Tatsjana Harnalik/DW

Kad deca uče da umru za otadžbinu

Beloruski režim sistematski šalje decu na vojnu obuku i u „ratne igre“. Škole ih podučavaju odanosti i potrebi da se umre za otadžbinu

Sirija u Beloj kući

09.novembar 2025. Kersten Knip/DW

Nekada traženi terorista, danas traženi državnik

Šta će doneti prva poseta Sirijskog predsednika Ahmed al Šara Beloj kući

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure