Pre 330 godina, 28. aprila, izbila je pobuna na brodu Baunti, tema poznatih istoimenih filmova. Nije na odmet podsetiti se šta su sve istorijski donosile a šta odnosile pobune protiv državne sile
Kada u internet pretraživač Google ukucate englesku reč za pobunu – mutiny, prvo od sveg što će vam na to izići je Mutiny on Bounty – Pobuna na brodu Baunti. Čak i kad na srpskom ukucate – pobuna, isti istorijski pomorski događaj biće u prvih par ponuđenih opcija, ali ipak nakon pobune JSO i pobune učesnika u jednom našem ruralnom rijalitiju.
Da bi britanska imperija dobila jeftinu hranu za svoje robove na Antilskim plantažama pre tri veka i tri dekade, hiljadu sadnica hlebnog drveta trebalo je preneti sa prijateljskog Tahitija na Jamajku preko dva okeana. Za tu priliku brod Betia nosivosti 228 tona, dugačak 27,5 metara, uz trošak od 4000 funti preuređen je za prevoz sadnica i preimenovan u „Baunti.“ Ovim poduhvatom komandovao je prekaljeni ali i preki kapetan Vilijam Blaj, koji je svoju pomorsku karijeru započeo u 16. godini, da bi sa dvadeset već bio poručnik na brodu „Resolution“ Džejms Kuka.
Bauntijev potencijalni ploveći vrt s 44 člana posade (i još dva botaničara pride) bio je daleko od rajskog. Gvozdena disciplina koju je egoistično autoritarni Vilijam Blaj zahtevao od svoje posade dovela je do problema već prilikom pristajanja na Kanarska ostrva. Potčijeni su se isprva bunili na hranu kojom nisu bili zadovoljni – dimljeno meso koje im je sledovalo bilo je, navodno, tvrdo poput drveta. Kapetanovoj srdžbi na nedisciplinu zbog koje su mornari često bičevani pridružilo se i šibanje od strane nevremena na pučini. Nakon deset meseci plovidbe stigli su konačno do Tahitija gde su srdačno dočekani. Brodski botaničar Nelson u roku od šest meseci boravka na ostrvu pronašao je traženi četvorocifreni broj sadnica hlebnog drveta, dok se posada za to vreme intimizirala s domorotkinjama. Blajeva desna ruka, 25-godišnji poručnik Flečer Kristijan imao je idilu sa urođenicom (kako brojne romantizirane verzije tvrde navodno poglavičinom kćerkom). Teško je bilo nakon takvog hedonističkog uživanja na Tahitiju vratiti se ponovo u čemerno stanje neudobne plovidbe za viši cilj…
I manje od mesec dana nakon isplovljavanja i povratka u već nedostižne im norme mornaričke discipline izbija pobuna pod vođstvom Flečera Kristijana, koja za posledicu ima spuštanje sad već omraženog im kapetana Blaja u pomoćni čamac ne duži od svega sedam i po metara sa njemu lojalnih još 18 članova posade. Iako su sve šanse bile protiv Blaja i njegovih vernih pratilaca, koje je okean ljuljao k horizontu kao ljusku od oraha, oni su izveli fantastičnu odiseju za 47 dana prešavši 5821 kilometar i usidrivši se na kraju u holandskom utvrđenju Kupang na Timoru gde im je ukazana preko potrebna pomoć.
Nisu svi preživeli put. Po povratku u Britanski admiralitet, nakon Blajevog iscrpnog brifinga pred sudom koji ga je oslobodio svake krivice za gubitak Bauntija (i preporučio ga za nove visoke guvernerske i viceadmiralske položaje), otposlao je u poteru za pobunjenicima brod „Pandoru“. Četrnaestoro ih je pronađeno oko Tahitija i zatočeno pod „Pandorinom“ palubom u skučenoj prostoriji znanoj kao Pandorina kutija. Pri povratku, ipak sreća se nasmešila nekim od ovih zarobljenika – brod je naleteo na greben i desetoro se u toj pometnji spaslo, dok su četvorica poginula zajedno s 31 članom „Pandorine“ posade. Od tih deset, šestorica su pomilovani a trojica obešeni.
Flečer Kristijan, koji je s Bauntija bahato pobacao sve sadnice hlebnog drveta u more a potom brod po usidrenju zapalio, u međuvremenu je i sam nastradao u sukobu s urođenicima, prema kojima su se sad već potpuno razuzdani „Bauntijevi“ pobunjenici izuzetno nadmeno i nadasve nehumano ophodili. Do 1808. preživeo je samo jedan iz njegove grupe – izvesni Džon Adams, koji nije kasnije tim povodom procesuiran.
Ovaj događaj inspirisao je pesnike i književnike svog vremena da ga ovekoveče, pa i lorda Bajrona u mamutskoj poemi Ostrvo, romantizujući ga kao borbu ljudskih prirodnih nagona sa surovo nametnutim uštogljenim sistemom civilizacije. Kristijan se tako zgodno dajdžestovao u tragičnog romantika, a Blaj u čudovišno lice neumoljivog državnog aparata. Nekoliko igranih filmova snimljeno je na ovu temu: prvi nemi (danas izgubljen) već 1916, potom 1933. u kome je kao Flečer Kristijan debitovao Erol Flin. Godine 1935. Klark Gejbl se okušao u ovoj ulozi naspram bravurozno brutalnog Blaja Čarlsa Lotona a 1962. Marlon Brando je postao novi romantični vođa pobunjenika protiv krute komande Trevora Hauarda.
ČUVENI PAR: Tarita i Marlon Brando
Uloga Flečera Kristijana, naime, mnogo je više privukla Branda od ponuđene mu u isto vreme egzaltirane role junačnog Lorensa od Arabije. Umesto da se preznojava u pustinji bez ikakvih članova ženske glumačke ekipe na obzorju Marlon se bonvivanski odlučio za društvo zamamnih urođenica i potom se i u privatnom životu oženio filmskom partnerkom Taritom, koja je tu tumačila poglavičinu kćer Majamiti. Da priča bude još začudnija, Brando je i pre toga bio oženjen glumicom Movitom, koja je jednu od Tahićanki igrala u ranijoj verziji Bauntija sa Klarkom Geblom.
Filmska verzija pobune iz 1984. donosi nam u tumačenju Entonija Hopkinsa malo umereniji prikaz Blaja, više kao herojski kruni vernog i umešnog oficira nego kao karikaturu modernocivilizacijskog zla mada Flečer Kristijan ostaje romantiziran – ovog puta u liku romantičnog ideala, teen-idola osamdesetih Mela Gibsona.
Samo Geblova verzija je zabeležila enormnu gledanost i zaradu (kao najgledaniji film te godine) – nasuprot nje Brandova i Gibsonova su na bioskopskim blagajnama završile u minusu prema prevelikim budžetima. Od tada niko se nije usudio da ponovno prikaže pobunu na velikom platnu. Ali na malim ekranima mogli smo je nedavno rekapitulirati iznova u TV seriji koju su producirali Japanci 2011. kao i u dokumentarcu Bi-Bi-Sija u kome se pojavio Kristijanov čukun-unuk koji istražuje povest svog slavnog pretka. U SFR Jugoslaviji je slikovita Pobuna na Bauntiju izašla i kao strip u boji u Larusovoj ediciji Otkrića sveta, a u Luksemburgu je čak oformljen i alternativni rok bend koji se zove Mutiny On Bounty. Ni danas nije na odmet podsetiti se šta su sve istorijski donosile a šta odnosile pobune u ime idile protiv prekaljenog poretka državne sile.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!