Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Očekuje se pretežno sunčano "Vreme", ali će u prvoj polovini perioda biti više oblačnosti s povremenim udarima i zapadnog i istočnog vetra. Sinoptičke karte pokazuju da će najteže biti u prvoj desetini perioda za koji se izriče prognoza
Očekuje se pretežno sunčano „Vreme“, ali će u prvoj polovini perioda biti više oblačnosti s povremenim udarima i zapadnog i istočnog vetra. Sinoptičke karte pokazuju da će najteže biti u prvoj desetini perioda za koji se izriče prognoza
Čitalac je, verovatno, već iz podnaslova teksta shvatio da neću da pišem o onome što je bilo. Ima onih koji to bolje opisuju od mene.
Ana Ahmatova je negde napisala da je sećanje kao reflektor. Osvetljava jednu tačku a sve okolo je u mraku.
Mi, urednici i novinari iz generacije veterana „Vremena“, treba već da razmišljamo o pospremanju stolova, fioka, fajlova i sećanja, možda od njih napravimo nešto pouzdanije od uspomena, i upitamo se šta će naslednici, kojih, hvala bogu, ima, morati da učine kako bi nešto što izlazi već dvadeset godina bilo unapređeno.
Tri stvari ne bi smeli da diraju: zanat, poštenje i moralni stav da treba biti na strani slabijeg.
Sve ostalo ne da je podložno promenama nego su i neophodne, ne samo radi opstanka već najpre radi napretka u vremenima, koja, nama, deci olovnog sloga, izgledaju surovo po zanat gde se znao neki red: ja napišem, urednik odobri, slovoslagač složi, mašina odštampa, čitalac kupi novine.
Štampa i štampana izdanja novina, u tradicionalnom smislu, opstaće ako se prilagode novom dobu i obezbede više platformi za uticaj na javnost. „Vreme“ se već niz godina, sa skromnim sredstvima i malim brojem ljudi, prilagođava multimedijskom postupku. Formirana je produkcijska kuća za proizvodnju televizijskog programa, za sada uspešna u pravljenju dokumentarnih filmova, a s planovima da preuzme i obaveze dnevnog praćenja događaja, a već nekoliko meseci naše onlajn izdanje nedeljnika ima stabilan prosek jedinstvenih posetilaca – mesečno preko sto hiljada.
Mlade generacije novinara moraju biti obučene da rade na više medijskih platformi i rekao bih da to njima ide mnogo lakše nego nama koji smo besplatno dobijali mleko zbog previše dodira s olovom.
Da bi te nove generacije sačuvale neke od osnovnih vrednosti „Vremena“, posebnu pažnju moraju da obrate na ono što se u teoriji naziva Agenda Setting, u slobodnom prevodu – nametanje dnevnog reda.
Mediji, naime, usmeravaju pažnju na mali broj tema i događaja koji se nalaze u osvetljenom prostoru javnosti. Vrlo često jedna tema tendenciozno potiskuje sve druge teme s dnevnog reda. Na tome radi, u pozadini, čitava armija ljudi zaduženih za odnose sa javnošću kao i spin doktora koji, izgleda, neki put bolje od nas znaju da je pažnja javnosti retko i dragoceno dobro.
Zadatak je kvalitetne štampe, i medija uopšte, da ne podlegnu, da se u granicama mogućeg odupru ovom setingovanju i da otvore prostor za širok socijalni kontekst, posebno za marginalizovane grupe. Sada je u punom jeku bitka između spin doktora i glavnih urednika oko prevlasti nad pažnjom javnosti.
Generacije koje dolaze imaće manje vremena da promišljaju o svojim odlukama, vest se ubrzala do neslućenih razmera, ali će imati više alata i izražajnih sredstava da ne bi bile žrtve u bici za osnovni demokratski resurs – pažnju javnosti.
U retrospektivi, i nama se to pitanje često nametalo u vrlo prostoj formuli – prodati više novina ili napraviti dobre novine?
Ovih nedelja ljudi me često pitaju, ne samo zbog jubileja već i zbog opšteg nepovoljnog stanja za medijsku industriju, da li sam zabrinut za opstanak „Vremena“. Izbegavam odgovor da ne pomisle da sam lažov. Ali, u suštini, nisam zabrinut! Dokle god više ljudi kuca na naša vrata sa željom da se pridruži timu nego što je onih koji zatvaraju vrata za sobom, projekat je živ, održiv i ima razvojne šanse.
Od 2008. godine vlasništvo nad „Vremenom“ potpuno je u rukama novinara, mahom osnivača nedeljnika, i kad u dogledno vreme isplatimo kredit kojim smo platili ovde i u svetu retku vrstu garancije za profesionalne slobode, bićemo – svoj na svome i, verovatno, jedini ozbiljan štampani proizvod za koji će moći da se kaže da je – srpski.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve