

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Planirani pa otkazani odmori su ozbiljan atak na rutinu prosečnog Nemca. No izgleda da će i ove godine najveći svetski putnici imati priliku da pocrvene na peščanim plažama
Za „Vreme“ iz Bona
Pred aerodromom u Palma de Majorki se, primereno imenu grada, uzdiže drvored visokih palmi. Tu obično sve vrvi od autobusa i automobila rentakar agencija, turisti se guraju, dovikuju na nemačkom, imaju sandale, kofere i veliku želju da poboljšaju ten. Odatle se razmile po ostrvu da nedelju ili dve jedu jeftine tapase, piju sangriju iz kofe i pocrvene kao rakovi.
Ali ove godine će Majorka, najpopularnije nemačko ostrvo, turiste primiti možda tek krajem juna. Pre desetak dana je troje Nemaca pokušalo da stigne na blef, doleteli su iz Kelna, ali nisu mogli da dokažu da žive na Majorki, niti da tu imaju neodložna posla. Vraćeni su prvim avionom.
Produžena sezona korone preklapa se sa sezonom letnjih odmora. Prvi put otkad je masovnog turizma drsko je pogaženo sveto nemačko pravo na urlaub – i pravo da se odmor isplanira na vreme, najbolje već u januaru. Postoji bojazan je da ovog leta obična raja neće videti predele sa više sunca nego što ga ima između Švarcvalda, Alpa i Jitlanda.
ODMOR U NEMAČKOJ
Nemci su u odnosu na broj stanovnika godinama svetski šampioni putovanja u inostranstvo. U apsolutnim brojkama samo su Kina i SAD ispred njih. Godišnje oko dve trećine stanovnika Nemačke ide na odmor, beleži se preko 70 miliona putovanja u inostranstvo i za to se potroši blizu sto milijardi evra. No, računajući i kraća putovanja, ipak se češće putuje u granicama Nemačke.
Zbog neizvesnosti kakvo će stanje biti u omiljenim letovalištima u inostranstvu, mnogi Nemci su rezervisali odmor u domovini. Mere propisanog odstojanja znače smanjenje kapaciteta koji su, kako prenose mediji, uglavnom rasprodati. Gvozdeno pravilo ponude i potražnje povisilo je cene za trećinu za pokoji produženi vikend, a uskoro će i letnji raspust pa valja očekivati reke turista ka omiljenim domaćim destinacijama: Baltičko more, planine Harc, Rudne gore i šumoviti Švarcvald, oblast oko Kimskog jezera u Bavarskoj ili Bodenskog jezera na tromeđi sa Austrijom i Švajcarskom.
Bavarski premijer Markus Zeder, za kojeg se priča da bi mogao da postane i kancelar, dočekao je jedinstvenu priliku da se o istom trošku pokaže kao neko ko voli domovinu i ozbiljno shvata koronu, pa tako planira da deli vaučere ili poreske olakšice za one koji odmor provedu u Nemačkoj.
ODSTOJANJE UMESTO FLERTOVANJA
U Nemačkoj je još uvek na snazi preporuka da se do 14. juna ne putuje u inostranstvo, posebno turistički. Šef diplomatije Hajko Mas bio je ponosan što je njegovo ministarstvo po izbijanju pandemije uspelo da organizuje povratak skoro četvrt miliona turista kući. „Ali tek što smo ih vratili kući, krizni telefoni su počeli da zvone i ljudi pitaju kada će opet moći da otputuju“, požalio se Mas u razgovoru za Dojčlandfunk.
Ministar ovih dana vodi telefonske razgovore druge vrste sa kolegama iz zemalja čije ekonomije dobrim delom zavise od toga hoće li Nemci doći da potroše pare. Najavljeno je da će polovinom juna zvanični Berlin olabaviti preporuke za putovanja najpre za zemlje EU, pa će turisti gladni odmora i ugostitelji u Hrvatskoj, Grčkoj, Španiji ili Bugarskoj moći da se obraduju jedni drugima. Boljim danima raduju se i nemačke turističke agencije jer je branša samo u martu i aprilu ostala kratka za 4,8 milijardi evra.
Iako se upozorava da se planovi opet mogu baciti u đubre ako dođe zloglasni drugi talas pandemije, jedan tviteraš je zgodno primetio da je sa koronom slično kao sa televizijskom serijom koja ostane bez budžeta – prekine se bez ikakvog objašnjenja. Za dva meseca se od najave armagedona (vidi tekst „Velike oči“, „Vreme“ 1524) stiglo do najave tiskanja pod suncobranima od trske.
Portal nemačkog javnog servisa Tagesšau piše da bi odmor ove godine mogao izgledati sasvim drukčije: „Odstojanje umesto flerta, zaštitna maska umesto bikinija, pojedinačni fitnes-trening umesto odbojke na pesku, izolovano sunčanje u boksu od pleksiglasa.“ Smela je pretpostavka da će se nemački turisti pridržavati ovakvih pravila: ko ih je video na Majorki zna šta urlaub i malo sangrije naprave od nacije Maksa Vebera.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve