Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Statistika u Hrvatskoj ukazuje na to da su mentalni poremećaji dece i mladih posle dešavanja u Beogradu skočili za gotovo 300 posto, a pokušaji suicida za 280 posto
Ni nedelju dana posle stravičnog masakra u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu, kada je tom prilikom učenik ubio osmoro drugara i školskog čuvara, ova tema ne prestaje da dominira u regionu.
Policija u Srbiji ima pune ruke posla sa mlađim i starijim građanima koje je masovno ubistvo inspirisalo da prete na sličan način, a koliko se sada vidi, to nije slučaj samo ovde.
U jednoj zagrebačkoj školi došlo je do ozbiljnog incidenta nakon što je učenik dobio ukor. Roditelj je besno poručio svima u školi da će se tu ponoviti „beogradski scenario“ što je bio signal za hrvatsku policiju da interveniše.
Policija je došla u dečakovu kuću i pretresla ju je, a incident je prijavljen ministarstvu obrazovanja, prenosi RTL.
„Ministarstvo nauke i obrazovanja primilo je zahtev Osnovne škole za pokretanjem psihološke krizne intervencije što je i realizovano. Direktorka Osnovne škole savetovana je o postupcima zaštite učenika te je upućena da prijavi događaj skladno Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među decom i mladima“, poručili su iz ministarstva.
Iz sindikata Preporod poručuju kako se po pitanju sigurnosti u školama treba još puno toga da se uradi. A najveći je problem što direktori često ne žele da se o tome govori.
Beogradski slučaj podsetio je na zabrinjavajuću statistiku koja ukazuje da su mentalni poremećaji dece i mladih skočili za gotovo 300 posto, a pokušaji suicida za 280 posto.
I.Đ./RTL
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Što vlast Aleksandra Vučića u kampanji više demonstrira nasilje, to se više žali kako je tobože ona ugrožena. Tada nema političkih protivnika, nego neprijatelja od kojih se valja „odbraniti“, to jest zatući ih, piše „Vreme“ u novom broju


Bivši predsednik Srbije ušao je u izbornu kampanju sa gotovo svim polugama političke i institucionalne moći. Istovremeno, njegovi protivnici postaju nasilnici, teroristi, strani plaćenici i pretnja državi, dok se vlast predstavlja kao strana koja se samo brani. Od Bežanijske kose i Futoške pijace do Beogradske arene, ista zamena uloga otvara pitanje opasnije od toga ko je započeo pojedinačni incident: šta se događa kada politički protivnik prestane da bude konkurent na izborima i postane neprijatelj od kojeg treba braniti Srbiju


Birača iz rasejanja ovog puta ima jednako kao birača – recimo – u Kragujevcu, četvrtom gradu po veličini u Srbiji. Njihov značaj prepoznao je i režim koji je sitnim psinama odbio otvaranje mnogih biračkih mesta te primorava ljude na drugim meridijanima da glasaju u sred noći


Aleksandar Šapić politički je preživeo 6. oktobar i sednicu Skupštine grada na kojoj se nije ni razmatrala njegova smena. Opozicija je obećala da će je formalno zatražiti u narednom periodu iako je jasno da većinu nemaju. Za sada i oponenti vlasti, ali i građani imaju samo obećanje v. d. predsednice države Ane Brnabić da će “svi u budućnosti videti šta će biti stav stranke” čiji je Šapić potpredsednik. Do tada će režim da zaćuti, baš kao što i sada glasno tihuje prvi čovek grada koji ponovo nije bio na sednici na kojoj je objektivno bio ključna tema


Aleksandar Vučić u ovoj kampanji gotovo da nije održao govor bez pominjanja žena. Sam je objasnio zašto: žena je odgovorna jer mora da brine o kući, deci i roditeljima. U tom komplimentu sadržana je cela njegova predstava o ženi, ali i granica iza koje žena prestaje da bude “naša” i postaje neprijatelj
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve