

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
"Novi ljudi ili Tvoje lice zvuči poznato", "Vreme" br. 1415
Osećam veliku potrebu da odgovorim na tekst Stevana Filipovića „Novi ljudi ili Tvoje lice zvuči poznato“ jer u njemu prepoznajem neka pitanja i dileme koje sam i sama imala pre odluke da postanem novo lice LDP-a
U kampanju sam ušla sa potrebom da se izmestim iz pozicije aktivistkinje za ljudska prava, iz sopstvenog osećaja da kritikovati i analizirati političku situaciju za mene više nije dovoljno, sa željom da utičem na promene u ovom društvu direktno iz politike. Pad podrške LDP-u u poslednjih nekoliko godina o kome Filipović govori kao o (samo)urušavanju, koincidirao je sa potpunim vrednosnim krahom našeg društva i vraćanjem ratnih zločinaca na velika vrata u institucije i vladajuće partije, urušavanjem vladavine prava, ksenofobičnim ispadima na tribinama, fašističkim skupovima po Beogradu i formiranjem nekih novih kvaziparavojnih formacija. Protiv ovih pojava u našem društvu borila sam se 10 godina kao aktivistkinja, a sada tražim podršku da se protiv njih borim sa sjajnom grupom mladih novih lica u politici. Prethodnih nekoliko godina ove teme su nestale sa radara velikog broja ljudi, i sad nam se vraćaju direktno u glavu.
Deset godina imam glasačko pravo, i jedina konstanta u srpskoj politici – od Koštunice, preko Tadićeve do sada Vučićeve ere – jeste mantra da su nam potrebni novi ljudi u politici, smena generacija, jer u stara poznata lica više nemamo poverenja. To je licemeran stav, verujte mi na reč – jer je nepoverenje u mlade, nove ljude daleko veće, a od njih se očekuje da promene Srbiju u prvih pet minuta na način na koji generacije pre njih nisu uspele.
Teme koje pokrećemo su najvažnije za naše živote u ovom gradu, nisu nam prioritet nadležnosti. U cilju sveobuhvatne promene kojoj težimo, kucaćemo na sva vrata – gradskih i republičkih institucija, Vlade i Skupštine. Naša kampanja pre svega je zasnovana na vrednostima, jer upravo u potpunom odsustvu vrednosti vidimo najveći problem ovog grada. Fino je to što Siniša Mali kao gradonačelnik dolazi na Prajd, ali kao što ne želim gradonačelnika koji je protiv i traži da Prajd bude u „četiri zida“, ne želim ni da se stidljivo krije u masi. Hoću da gradonačelnik bude u prvom redu Prajda, da je ponosan što se održava, i da ga promoviše tokom cele godine. Hoću gradsku vlast koja će se boriti protiv neonacista na ulici – tako što će organizovati antifašistički kontraskup, ili postaviti ploču sa Nedićevom biografijom i listom nedela na mesto njegovog samoubistva.
Dok ministar prosvete vodi hajku protiv srednjoškolaca koji se za Instagram slikaju sa džointom, mi hoćemo da uvedemo odgovornost kao glavni princip. Pa ako je droga u Beogradu dostupnija nego ikada zbog toga što je država izgubila borbu sa tržištem narkotika i narko-kartelima, onda hajde da dekriminalizujemo marihuanu kako bismo sačuvali šansu da kontrolišemo ko je konzumira i kakvog je ona kvaliteta. I da skinemo stigmu kriminalaca sa onih koji je koriste u medicinske svrhe.
U ime Čedomira Jovanovića ne želim da govorim, ali mi je besmislena pomisao da je ova lista na beogradskim izborima deo neke njegove manipulacije. Čedomir Jovanović za mene ne predstavlja simbol saradnje sa Vučićem i SNS-om, jer osim kafanskih priča tu saradnju ne vidim – već predstavlja simbol hapšenja i izručenja Miloševića, Sablje, drugačijeg odnosa prema Kosovu, borbe protiv diskriminacije, nedvosmislene evropske orijentacije i najupornijeg borca za suočavanje sa prošlošću na političkoj sceni. Zato što su te vrednosti očuvane, u LDP-u se osećam kao kod kuće, iako nisam članica.
Na kraju, slažem se da je pitanje svih pitanja šta je politički cilj na ovim izborima. Mi smo u vezi s tim jasni – borba za vrednosti slobodnog, antifašističkog, otvorenog grada. Da se bavimo vladavinom prava, a ne pojedinačnim projektima. Da suzbijamo mržnju prema različitostima – jer je to glavni uzrok nasilja na našim ulicama i stadionima. Da postanemo magnet za mlade studente i profesionalce iz regiona, i Beograd postane simbol saradnje, umesto da ga simboliše bacanje ruža na tenkove. Verujem da je to cilj vredan okupljanja, a put je mnogo duži od 4. marta i beogradskih izbora.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve