

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Ako se političarima ovde još može verovati, građani nemaju razloga za brigu, jer "Republika Srpska ima spremne prostore, ljude i opremu da se suoči sa virusom korona". Istina, pokušava se nabaviti dodatna zaštitna oprema za radnike koji su u kontaktu sa obolelima
U trenutku odlaska ovog broja „Vremena“ u štampu, nadležni u Republici Srpskoj su donijeli odluku o zatvaranju svih osnovnih i srednjih škola i visokoškolskih ustanova, a zabranjena su i javna okupljanja. Zabrana će važiti do 30. marta.
U prvim trenucima medijskih objava o opasnostima korona virusa, pošasti koja se brzinom munje proširila svijetom, kuloarske priče o mogućim teorijama zavjera, kojima su građani Bosne i Hercegovine naročito skloni, potvrđene su i u zvaničnim izjavama dužnosnika Vlade Republike Srpske. Iako to, kako kaže premijer Vlade Republike Srpske Radovan Višković ne bi trebalo da govori kao „predsjednik Vlade, ali kao čovjek hoće“, „korona virus je izmišljen kako bi se zaustavio privredni rast, pogotovo nekih zemalja koje su se u određenom momentu pojavile tamo gdje neki drugi smatraju da ne bi trebalo da se nađu“. Dan kasnije, potvrđena su i prva dva slučaja virusa korona u Banjaluci, uopšte u Republici Srpskoj te cijeloj Bosni i Hercegovini. Tako je ova bolest od izmišljene preko noći postala stvarna opasnost, koja je uzrokovala veliku zabrinutost građana. Prema drugim teoretičarima zavjere, njena stvarna pojava u Banjaluci povezana je sa najavama iz Evropske komisije da će finansijski pomoći zemlje u kojima se virus pojavio.
POČELO JE NAIVNO
Virus, koji je uzeo nekoliko hiljada života širom svijeta, pojedine države, regije i gradove pretvorio u karantenu, ipak je, prema Miloradu Dodiku, srpskom članu Predsjedništva BiH, imao i dobru stranu – „ujedinio je svijet“. Posljedice za ekonomije svih zemalja će pak biti pogubne jer su „zaustavljeni svi projekti koji su se vodili sa kineskim kompanijama“, smatra Dodik. Posljedice virusa premijer Višković pak ne vidi u polju teorija zavjere, već sa sigurnošću tvrdi da će se one odraziti na ekonomiju i da će to biti udar na svjetsku ekonomiju. Iz kriznog štaba grada Banjaluke, koji je zasjedao odmah po otkrivanju prvog slučaja zaraze, građane uvjeravaju da nema potrebe za masovnim testiranjem građana. Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić potvrdio je da je nabavljeno 650 testova na korona virus za bolnice u ovom entitetu.
Iz Instituta za javno zdravstvo RS preporučuju pojačanu brigu o higijeni i češće pranje ruku (čime se građani nisu mogli pohvaliti ni ranije), mediji pozivaju na oprez i smirenost, nikako na širenje panike, a onda izvještavajući fatalističkim i apokaliptičnim prilozima čovjeka preplaše na smrt.
Ako se političarima ovdje još može vjerovati, građani nemaju razloga za brigu, jer „Republika Srpska ima spremne prostore, ljude i opremu da se suoči sa korona virusom“. Istina, pokušava se nabaviti dodatna zaštitna oprema za radnike koji su u kontaktu sa oboljelima.
„Za sada ne možemo da procijenimo kako će situacija da se odvija, radićemo prema uputstvima Svjetske zdravstvene organizacije“, istakao je premijer Vlade RS. Podsjećanja radi, vlasti u Bosni i Hercegovini su nas uvjeravale kako je sve spremno za velike poplave, koje su zahvatile zemlju 2014. godine, potom i za velike talase migrantske krize, a onda su nastale prave katastrofe, uglavnom humanitarne. Strah od prevelike „spremnosti“ naših sistema veći je od straha od ovog virusa.
„Najvažnije je da nemamo potrebu za paniku, ali imamo za dodatan oprez“, rekao je Branislav Zeljković, vršilac dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Za prvog čovjeka Banjaluke dobra vijest je „da nema loših vijesti“ i da se epidemiološka situacija u gradu ne pogoršava.
Novinar Almir Panjeta je ironično opisao spremnost u BiH za suočavanje sa virusom: „Zbog širenja virusa korona stepen pripravnosti u BiH je sa ‘neće ako bog da’ podignut na ‘pomakni se s mjesta’.“
U međuvremenu je Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva, ocjenjujući trenutnu epidemiološku situaciju u svijetu i BiH, uputio naredbu kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva kojom se zabranjuju posjete bolnicama, ustanovama socijalne zaštite koje zbrinjavaju djecu, mlade i stare osobe na području kantona. Dalje se preporučuje da se ne održavaju javni skupovi na području Federacije BiH i kantona.
UOZBILJAVANJE, ILI IPAK NE…
Do pojave prvih slučajeva zaraze korona virusom u Republici Srpskoj na ovu bolest se gledalo sa prilične udaljenosti i malo vjerovatnoće. Gotovo da niko nije mislio na veliki broj građana koji žive i rade u Italiji, a svakog vikenda dolaze kući. Sada su gotovo svi sigurni da ima još slučajeva zaraze, ali nisu otkriveni.
Tako je korona virus u Banjaluku donio građanin Čelinca, opštine nadomak Banjaluke, koji radi kao vozač u okolini Verone, potom zarazio i sina, koji ide u osnovnu školu. Škola je odmah zatvorena na nekoliko dana, djeca su testirana i izvršena je dezinfekcija.
Učenici koji idu u odjeljenje sa zaraženim dječakom nalaze se u kućnoj izolaciji, a iako je prvi test pokazao da su negativni na korona virus, mora biti urađeno još jedno testiranje. Iz Ministarstva zdravlja su upozorili da „kućna izolacija podrazumijeva strogi boravak u kući i nošenje maske u prostoriji u kojoj boravi da bi se zaštitili ostali ukućani“. Desetine građana u Republici Srpskoj nalaze se u kućnoj izolaciji.
U vrijeme pisanja teksta, u Banjaluci je bilo četvoro zaraženih korona virusom. U Federaciji BiH zabilježen je prvi slučaj u Zenici kod žene koja je boravila u Lombardiji. Nekoliko stotina ljudi nalazi se pod zdravstvenim nadzorom. Obavljaju se i testiranja pojedinaca koji su iz Italije došli u Federaciju BiH.
Međutim, za pojedine turističke agencije bitnije je da nema posebnih provjera na granicama kao ni gužvi od same opasnosti zaraze korona virusom, jer građani i dalje žele u Italiju. U agenciji „Ludi popust“ kažu da je otkazan cijeli program planiran za početak aprila za Italiju, ali ne i onaj za posljednje sedmice ovog mjeseca.
„Građane zanima kakva su sada granična zadržavanja. Na granicama smo vidjeli da su zadržavanja redovna, nema dodatnih provjera i kontrola, kao ni ljekarskih pregleda“, istakla je Bojana Vuković iz turističke agencije „Vuković“ iz Prijedora.
Neki od građana vjeruju da će im uz „malo limuna, malo soka i malo bijelog luka biti dobro“ u borbi protiv korona virusa, neki su zabrinuti i stvaraju zalihe namirnica i lijekova, neki smatraju da su preživjeli i puno gore od ovog virusa, pa im on ne može ništa. Ovakva zabluda ne treba da čudi, ako poznati ljekari poput Branimira Nestorovića ne vjeruju da se nebeski narod, koji je „preživeo sankcije, bombardovanje, svakojaka maltretiranja, uplaši najsmješnijeg virusa u istoriji čovječanstva koji na Fejsbuku postoji“.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve