

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Šesti poljoprivredni forum "Hrana za Evropu", sa temom "Bezbednost hrane", okupio je predstavnike javnog i privatnog sektora u Vršcu
U Vršcu je 4. i 5. novembra održan šesti po redu poljoprivredni forum „Hrana za Evropu“, u organizaciji Ekonomskog instituta i Društva agrarnih ekonomista Srbije, uz učešće predstavnika vlade i resornih službi, naučne zajednice, poljoprivrednih i prehrambenih kompanija. Jedan od osnovnih zaključaka foruma bio je da je za dalji razvoj domaće poljoprivrede i njen nastup na tržištu EU izuzetno važno da se uspostavi njena vertikalna integracija, ali i da se što pre uvedu potrebni standardi u poljoprivredu.
Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine, istakao je značaj rada na povećanju skladišnih i prerađivačkih kapaciteta, kao i usmerenosti agrarnih mera i alata prvenstveno na sektore u kojima Srbija može biti konkurentna. Kao jedan od mehanizama za unapređenje kvaliteta i konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu naveo je uvođenje oznake kvaliteta za proizvode koji su višeg kvaliteta i od domaćih sirovina. Ministar je ujedno najavio da će u sledećoj godini sredstva iz IPARD fondova biti dostupna za korišćenje, i podsetio da je Srbiji iz tog programa EU za period od sedam godina, počev od 2014, namenjeno 175 miliona evra. On je dodao i da nema izvoza hrane u Evropu ako ona nije u skladu sa bezbednosnim kriterijumima EU, a da najveću perspektivu za izvoz imaju voće, povrće, goveđe meso i prerađevine, kao i ribarski proizvodi. „Sledeće godine, u skladu sa raspoloživim sredstvima, ulagaće se i u kapacitete za skladištenje, kao i u konkurentnost domaćeg agrara, koja je sada slaba“, zaključio je Nedimović.
Goran Borčak, komercijalni direktor kompanije Victoria Logistic, članice Victoria Group, na panelu „Srpska agroprivreda viđena očima menadžera“ izjavio je da je za podizanje konkurentnosti domaćeg agrosektora i povećanje poljoprivredno-prehrambenog izvoza ključno povezivanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke industrije i uspostavljanje sistema kvaliteta. „Da bi se dostigla konkurentnost, neophodna je vertikalna integracija od primarnih proizvođača do prerađivača. Tek ako postoji povezanost u svakoj tački od primarne do finalne proizvodnje, može se izvući maksimum“, rekao je Borčak. „Važnost uvođenja standarda prva je prepoznala prerađivačka industrija, ali sada su u fokusu standardizacija i upravljanje kvalitetom u primarnom sektoru, pošto praćenje kvaliteta proizvoda zapravo počinje još na njivi. Victoria Logistic prati aktuelne trendove u standardizaciji i zahteve tržišta, tako da u proces sertifikacije uključujemo sve veći broj naših partnera od kojih otkupljujemo soju i suncokret. Kroz dugoročna partnerstva i planiranje poljoprivredni proizvođač može da računa na siguran plasman, a prerađivač na stabilnost u isporuci sirovina odgovarajućeg kvaliteta“, dodao je Goran Borčak.
On je istakao i da je proizvodnja uljarica u Srbiji na nivou evropskih standarda i da je ovogodišnji rod suncokreta, soje i uljane repice 1,2 miliona tona, što je izuzetan rod. „Poseban problem je što mali proizvođači u Srbiji nisu organizovani i skoro da i ne postoje esnafska udruženja. Najteže je proizvoditi ako se ne zna kome će se ta roba plasirati. Proizvodnja za poznatog kupca i ciljano tržište proizvođačima obezbeđuje dugoročnu kalkulaciju i mogućnost da planiraju investicije“, rekao je Borčak.
„Agroprivredu smo prepoznali kao jednu od ključnih oblasti reindustrijalizacije Srbije. Zbog toga smo pre šest godina počeli sa organizacijom foruma ‘Hrana za Evropu’, sa željom da afirmišemo stav da se razvoj mora bazirati na nacionalnoj strategiji. Bili smo i ostali pri stavu da vrednost agroprivredne proizvodnje, u periodu od 10 do 20 godina, može biti na nivou sadašnjeg bruto domaćeg proizvoda“, izjavio je ispred organizatora Dragan Šagovnović, generalni direktor Ekonomskog instituta.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve