Krajnji rezultat jeste povećanje konkurentnosti roba i usluga iz regiona, porast izvoza i zaposlenosti, što bi trebalo da dovede do porasta životnog standarda u čitavom regionu
Dr Jelica Minić
Kako bi se poboljšala poslovna klima koja bi pogodovala investicijama, trgovini i većoj zaposlenosti, potpisan je 19. decembra 2006. godine u Bukureštu jedinstven regionalni Sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA 2006, koji treba da se ratifikuje i u skupštinama Srbije i BiH, kako bi u potpunosti stupio na snagu.
Novi sporazum je u potpunosti u skladu sa pravilima Svetske trgovinske organizacije, kao i sa obavezama koje ugovorne strane imaju prema EU-u i zamenjuje mrežu od 32 bilateralna sporazuma koji trenutno regulišu trgovinske odnose u jugoistočnoj Evropi. Ovi bilateralni sporazumi i dalje regulišu regionalnu trgovinu sve do stupanja na snagu novog CEFTA 2006. sporazuma, kako se očekivalo sredinom 2007. CEFTA 2006. odražava interes za dalji razvoj regiona i njegovo uključenje u evropsko i svetsko tržište.
Glavni razlozi za iniciranje multilateralnog sporazuma su:
• Liberalizacija trgovine i unapređivanje razvojnih potencijala regiona;
•
• Uvođenje jedinstvenih pravila (u odnosu na značajne razlike u bilateralnim sporazumima) i povećanje sigurnosti za investitore (povećanje transparentnosti i uniformnosti, smanjivanje kompleksnosti i administriranja), povećanje konkurentnosti, ekonomije obima, promena imidža regiona, veća sigurnost u primeni pravnog okvira prilikom implementacije sporazuma (multilateralizacija prava i obaveza, arbitraže i sl.);
•
• Uprošćavanje procedura olakšava i stimuliše domaće i strane investitore da više investiraju u regionu i doprinosi porastu kompleksnijih vidova saradnje kao što su: zajednička ulaganja, razmena stručnih kadrova, tehničke inovacije i zajednički nastup na trećim tržištima;
•
• Priprema za članstvo u EU-u (regionalna saradnja kao uslov za napredovanje u procesu integracije) i način da se uvodi acquiscommunautaire na sektorskom nivou;
•
• Olakšavanje kriterijuma proširenja (otklanjanje uslova članstva u STO-u i zaključenih sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU-om, pristupanje sporazumu ostalih zemalja i carinskih teritorija sa zapadnog Balkana i Moldavije u paketu) i modifikacija dosadašnjeg CEFTA sporazuma (uvođenje novih oblasti kao što su usluge, intelektualna svojina i investicije vezane za trgovinu, uvođenje novih procedura, perspektiva institucionalnog osnaživanja – sekretarijat) predstavljaju znatno unapređivanje ovog regionalnog aranžmana;
•
• Liberalizovana trgovina obezbeđuje širi kontekst za Zajedničko energetsko tržište u jugoistočnoj Evropi i za koordinisani razvoj transporta, transportne infrastrukture i infrastrukture za zaštitu čovekove okoline;
•
• Bitna je podrška koju multilateralnom sporazumu pružaju Evropska komisija, Pakt za stabilnost u jugoistočnoj Evropi, Svetska trgovinska organizacija i Svetska banka, kao i devet razvijenih zemalja koje ga podržavaju;
•
• Reforme u režimu regionalne trgovine i odgovarajuće usklađivanje nacionalnih trgovinskih režima nisu dovoljni za porast trgovine i investicija. Potrebno je nastaviti i ubrzati reforme, posebno strukturne promene, da bi se zemlje u regionu osposobile za utakmicu na svetskom tržištu i posebno tržištu EU-a;
•
• Za uspeh ovog trgovinskog sporazuma potrebni su široka popularizacija i naglašavanje značaja primene sporazuma za političku stabilizaciju i pomirenje u regionu.
•
Međutim, izuzev za BiH, Makedoniju i Srbiju, regionalna trgovina ne predstavlja značajan udeo u ukupnoj spoljnoj trgovini, mada međusobna trgovina unutar regiona raste.
Pored toga što se očekuje da novi sporazum doprinese političkoj stabilnosti regiona, njegovom uravnoteženijem razvoju, privlačenju investicija, razvoju infrastrukture i poboljšanju poslovnog imidža regiona, sa stanovišta potrošača je najznačajnije da on može obezbediti jeftinije i kvalitetnije proizvode.
Krajnji rezultat pozitivnih promena koje donosi novi sporazum CEFTA jeste povećanje konkurentnosti roba i usluga iz regiona, porast izvoza i zaposlenosti, što bi trebalo da dovede do porasta životnog standarda u čitavom regionu.
Imajući u vidu da uključivanje zapadnog Balkana u nedavno uspostavljenu Paneuro-Med (proširena Panevropska) dijagonalnu kumulaciju porekla proizvoda predstavlja strateški cilj EU-a i da je prvi korak u tom pravcu uspostavljanje zone dijagonalne kumulacije između EU-a i zemalja zapadnog Balkana, stvara se potpuno nov kontekst za trgovinu i razvoj u regionu. Očekuje se da zemlje zapadnog Balkana prilagode svoje trgovinske politike novonastalom liberalnom regionalnom i Panevropskom kontekstu, što bi imalo pozitivan uticaj na trgovinu i investicije u regionu i olakšalo njegovu evropsku integraciju.
Inače, Kumulacija porekla proizvoda je instrument koji dopušta korišćenje sirovina i njihovu preradu u više zemalja na taj način da finalni proizvod ne gubi prednost preferencijalnih carinskih tarifa kada ulazi u EU. Sistem se uspešno primenjuje od 1997, između EU-a i zemalja EFTA, kao i centralnoevropskih i itočnoevropskih zemalja pre ulaska u EU, a od 1999. i sa Turskom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedelja iza nas deluje kao uvod u poslednju fazu kuvanja kosovske žabe. Šta se saznalo prethodnih dana? Ima li Srbija “crvene linije”? Gde je napravljena najveća greška? Koliko je kosovske Srbe, u kombinaciji sa proračunatom tišinom vlasti, koštalo busanje predsednika u grudi i hvalisanje da će ih Beograd zaštititi po svaku cenu? Koliko ih je koštala podrška Srpskoj listi i ćutanje na pogrešne poteze srpske države? Ponovo se čuje ono – a šta sad? Problem je što svaki put kada se to pitanje postavi, obično kao reakcija na još jednu akciju kosovskih vlasti usmerenu protiv srpske zajednice, istovremeno mogućih i konstruktivnih odgovora sve je manje. Korak po korak
Šta god da je bila suštinska svrha Vulinove posete Moskvi, ona se po Vučića nije završila onako kako je želeo. Vulinov zadatak je valjda bio da ovom posetom demonstrira daljnju bliskost Srbije i Rusije. Umesto toga, Vučić je kao rezultat sastanka Vulina i ruskog predsednika dobio šamarčinu od Putina, koji ga je pozvao da prisustvuje samitu BRIKS u Kazanju
Istraživanje NSPM
11.septembar 2024.Đorđe Vukadinović i istraživački tim NSPM
Za dva meseca intenzivne režimske kampanje procenat protivnika Rio Tinta je sa 55,5 porastao na skoro 60 odsto. A opao je – doduše, neznatno – i broj pristalica projekta “Jadar” (na ispod 25 procenata od ukupnog broja izjašnjenih). A na pitanje ko će imati najveću korist od eventualnog otvaranja rudnika litijuma, samo 21,7 odsto ispitanika reklo je da su to “građani Srbije”, dok ukupno skoro tri četvrtine smatra da će najveću korist imati Rio Tinto, Nemačka i “sadašnja vlast”
Ko se usudio da nezakonito prisluškuje inspektore za borbu protiv droga koji su otkrili Jovanjicu i uhapsili Koluviju, kao i da takve razgovore iz nezakonitog prisluškivanja poturi među dokaze u postupku protiv njih
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!