

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ubedljivo najveći deo porodičnog budžeta troši se za hranu i bezalkoholna pića. Inflacija pogodila sve, ali najviše najsiromašnije
Ubedljivo najveći deo porodičnog budžeta u Srbiji troši se za hranu i bezalkoholna pića, pokazuju podaci iz Ankete o potrošnji domaćinstava za 2022. godinu koji je objavio Republički zavod za statistiku. Takođe, ova anketa je pokazala da 10 odsto domaćinstava mesečno potroši 30.346 dinara, odnosno oko 250 evra.
Prosečni mesečni prihod domaćinstava u Srbiji u prošloj godini iznosio je 78.393 dinara.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečno domaćinstvo koje čini 2,67 člana, trošilo je mesečno 78.678 dinara, što je 6.776 dinara (9,4 odsto) više nego prethodne, 2021. godine.
Ubedljivo najveći deo porodičnog budžeta troši se za hranu i bezalkoholna pića – 28.246 dinara ili 36 odsto, što je za skoro dva procentna poena više nego 2021. i 2019. godine.
S druge strane, smanjio udeo potrošnje na odeću i obuću sa 5,2 na 4,9 odsto. Zapravo udeo svih drugih segmenata se smanjio u potrošnji domaćinstava.
Visoka inflacija cena hrane tokom prošle godine je pogodila sva domaćinstva, ali analiza potrošnje domaćinstava pokazuje da su najviše pogođeni najsiromašniji.
Prema popisu iz 2022. godone, u Srbiji ima 2.589.344 domaćinstva. Lična potrošnja 10 odsto domaćinstava sa najmanjom potrošnjom iznosila je mesečno svega 30.346 dinara. Od toga, 14.201 dinar je trošeno na hranu, što je čak 46,7 odsto. Najsiromašniji su za odeću i obuću trošili svega 1,9 odsto ili 576 dinara mesečno.
Prosečna neto plata iz oktobra prošle godine iznosila je 75.353 dinara. Medijalna neto plata, od koje polovina zaposlenih prima manju, iznosila je 57.810 dinara.
Ovo znači da je nešto manje od milion domaćinstava prošle godine mesečno trošilo do jedne medijalne plate ili 57.810 dinara, a oko 1,35 miliona domaćinstava je mesečno živelo od najviše jedne prosečne plate.
Najveći deo prihoda, oko polovine, čine zarade iz redovnog radnog odnosa, dok oko jedne trećine (32,1 odsto) čine penzije.
Ostatak su prihodi od poljoprivrede, van redovnog radnog odnosa, a zanimljivo je da je prosečno domaćinstvo prihodovalo 807 dinara iz inostranstva.
B.G./Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve