

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ubedljivo najveći deo porodičnog budžeta troši se za hranu i bezalkoholna pića. Inflacija pogodila sve, ali najviše najsiromašnije
Ubedljivo najveći deo porodičnog budžeta u Srbiji troši se za hranu i bezalkoholna pića, pokazuju podaci iz Ankete o potrošnji domaćinstava za 2022. godinu koji je objavio Republički zavod za statistiku. Takođe, ova anketa je pokazala da 10 odsto domaćinstava mesečno potroši 30.346 dinara, odnosno oko 250 evra.
Prosečni mesečni prihod domaćinstava u Srbiji u prošloj godini iznosio je 78.393 dinara.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečno domaćinstvo koje čini 2,67 člana, trošilo je mesečno 78.678 dinara, što je 6.776 dinara (9,4 odsto) više nego prethodne, 2021. godine.
Ubedljivo najveći deo porodičnog budžeta troši se za hranu i bezalkoholna pića – 28.246 dinara ili 36 odsto, što je za skoro dva procentna poena više nego 2021. i 2019. godine.
S druge strane, smanjio udeo potrošnje na odeću i obuću sa 5,2 na 4,9 odsto. Zapravo udeo svih drugih segmenata se smanjio u potrošnji domaćinstava.
Visoka inflacija cena hrane tokom prošle godine je pogodila sva domaćinstva, ali analiza potrošnje domaćinstava pokazuje da su najviše pogođeni najsiromašniji.
Prema popisu iz 2022. godone, u Srbiji ima 2.589.344 domaćinstva. Lična potrošnja 10 odsto domaćinstava sa najmanjom potrošnjom iznosila je mesečno svega 30.346 dinara. Od toga, 14.201 dinar je trošeno na hranu, što je čak 46,7 odsto. Najsiromašniji su za odeću i obuću trošili svega 1,9 odsto ili 576 dinara mesečno.
Prosečna neto plata iz oktobra prošle godine iznosila je 75.353 dinara. Medijalna neto plata, od koje polovina zaposlenih prima manju, iznosila je 57.810 dinara.
Ovo znači da je nešto manje od milion domaćinstava prošle godine mesečno trošilo do jedne medijalne plate ili 57.810 dinara, a oko 1,35 miliona domaćinstava je mesečno živelo od najviše jedne prosečne plate.
Najveći deo prihoda, oko polovine, čine zarade iz redovnog radnog odnosa, dok oko jedne trećine (32,1 odsto) čine penzije.
Ostatak su prihodi od poljoprivrede, van redovnog radnog odnosa, a zanimljivo je da je prosečno domaćinstvo prihodovalo 807 dinara iz inostranstva.
B.G./Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve