

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ubedljivo najveći deo porodičnog budžeta troši se za hranu i bezalkoholna pića. Inflacija pogodila sve, ali najviše najsiromašnije
Ubedljivo najveći deo porodičnog budžeta u Srbiji troši se za hranu i bezalkoholna pića, pokazuju podaci iz Ankete o potrošnji domaćinstava za 2022. godinu koji je objavio Republički zavod za statistiku. Takođe, ova anketa je pokazala da 10 odsto domaćinstava mesečno potroši 30.346 dinara, odnosno oko 250 evra.
Prosečni mesečni prihod domaćinstava u Srbiji u prošloj godini iznosio je 78.393 dinara.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečno domaćinstvo koje čini 2,67 člana, trošilo je mesečno 78.678 dinara, što je 6.776 dinara (9,4 odsto) više nego prethodne, 2021. godine.
Ubedljivo najveći deo porodičnog budžeta troši se za hranu i bezalkoholna pića – 28.246 dinara ili 36 odsto, što je za skoro dva procentna poena više nego 2021. i 2019. godine.
S druge strane, smanjio udeo potrošnje na odeću i obuću sa 5,2 na 4,9 odsto. Zapravo udeo svih drugih segmenata se smanjio u potrošnji domaćinstava.
Visoka inflacija cena hrane tokom prošle godine je pogodila sva domaćinstva, ali analiza potrošnje domaćinstava pokazuje da su najviše pogođeni najsiromašniji.
Prema popisu iz 2022. godone, u Srbiji ima 2.589.344 domaćinstva. Lična potrošnja 10 odsto domaćinstava sa najmanjom potrošnjom iznosila je mesečno svega 30.346 dinara. Od toga, 14.201 dinar je trošeno na hranu, što je čak 46,7 odsto. Najsiromašniji su za odeću i obuću trošili svega 1,9 odsto ili 576 dinara mesečno.
Prosečna neto plata iz oktobra prošle godine iznosila je 75.353 dinara. Medijalna neto plata, od koje polovina zaposlenih prima manju, iznosila je 57.810 dinara.
Ovo znači da je nešto manje od milion domaćinstava prošle godine mesečno trošilo do jedne medijalne plate ili 57.810 dinara, a oko 1,35 miliona domaćinstava je mesečno živelo od najviše jedne prosečne plate.
Najveći deo prihoda, oko polovine, čine zarade iz redovnog radnog odnosa, dok oko jedne trećine (32,1 odsto) čine penzije.
Ostatak su prihodi od poljoprivrede, van redovnog radnog odnosa, a zanimljivo je da je prosečno domaćinstvo prihodovalo 807 dinara iz inostranstva.
B.G./Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve