
Izbori 2026.
Čistilište na izborima: Dačić, Đilas, Jovanović idu u istoriju
Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih
Foto: AP Photo/Sue OgrockiAko se ostvare, Trampovi planovi značiće i velike promene u državnoj upravi. Obećava da će pokušati da otpusti desetine hiljada zaposlenih u državnoj upravi jer želi da "totalno uništi duboku državu"
Masovne deportacije, zabrana ulaska za muslimane, tarife na svu uvoznu robu. Pitanja na koja se fokusira Donald Tramp, lider u trci republikanaca za predsedničku nominaciju uprkos krivičnim postupcima koji se protiv njega vode, dijametralno su različita od onih na koja se fokusira aktuelni predsednik Džo Bajden.
Ako se ostvare, Trampovi planovi značiće i velike promene u državnoj upravi, čak i veće nego u prvom mandatu. Prve četiri godine Trampa obeležili su haos, unutrašnje borbe i brojne predsedničke uredbe koje su posle poništavali sudovi.
Tramp obećava da će pokušati da otpusti desetine hiljada zaposlenih u državnoj upravi jer želi da „totalno uništi duboku državu“.
To će pokušati da uradi uz pomoć uredbe koju je doneo 2020. poznate kao „Raspored F“, koja mu omogućava da premesti na druga radna mesta veliki broj radnika. Fokus će mu, kako je najavio, biti na „korumpiranim birokratama u sistemu pravosuđa, nacionalnoj bezbednosti i obaveštajnim službama“.
Pretpostavlja se da bi mete mogle da budu zaposleni u FBI-u i pravosuđu koji su uključeni u krivične postupke protiv Trampa.
Takođe želi da se obračuna sa oninma koji novinarima dostavljaju informacije. Najavio je i da će zaposleni u državoj upravi morati da prolaze novu obuku.
Ukidanje studentskih viza
Tramp je obećao da će ako dođe na vlast „momentalno zaustaviti invaziju na južnoj granici SAD“ i okončati ilegalnu imigraciju.
Deo tog plana je, kako kaže, najmasovnija deportacija u američkoj istoriji, usmerena na ilegalne imigrante – posebno na one koji imaju „simpatije prema džihadu“. Najavio je i da će ukinuti studentske vize onima koji imaju anti-američke i anti-semitske stavove.
Ako dođe na vlast, Tramp obećava da će uvesti tarife od 10 odsto na skoro svu uvoznu robu, a trgovci će plaćati veće kazne ako budu kršili postojeće propise.
Apelovaće na Kongres da usvoji „Trampov akt o recipročnoj trgovini“ čime se predsedniku daju ovlašćenja da uvede tarife onim zemljama koje su Americi to uvele.
Tramp najavljue da će i pre inauguracije okončati rat Rusije i Ukrajine. To podrazumeva i zaustavljanje „neprekidnog slanja američog blaga Ukrajini“. Tramp kaže da će od evropskih zemalja tražiti da Americi nadoknade troškove dopunjavanja potrošenih zaliha.
Tramp je izjavio da će od Kongresa tražiti da usvoji zakon prema kojem postoje „samo dva pola“ data na rođenju. Tražiće od Kongresa da zabrani hormonske ili hiruške intervencije za transrodne maloletnike.
Sklanjanje beskućnika
Bivši predsednik želi da ukloni beskućnike sa ulica tako što će sagraditi šatorska naselja na otvorenim i jeftinim parcelama. Kaže da će raditi sa državama da ukinu „urbano kampovanje“, te da oni koji to budu radili mogu da završe u zatvoru ili u nekoj zdravstvenoj ustanovi.
Jedno od obećanja je i da će poslati Nacionalnu gardu u gradove koji se bore sa nasiljem, poput Čikaga.
Smatra da lokalna policija treba da ima ovlašćenja da puca u osumnjičene za krađu u prodavnicama.
„Jednostavno je, ako kradete u prodavnici, treba da očekujete da neko puca u vas dok izlazite“, nedavno je izjavio Tramp.
Pozvao je na smrtnu kaznu za trgovce drogom i krijumčare žena i ljudi.
B.G./Glas Amerike
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju

Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom

Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje

Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve