
Šumovi u vlasti
Ružić na protestu 15. marta u Beogradu: Idem, kako ne idem
„Idem, kako ne idem. Idem po Beogradu, mogu slobodno da šetam gde hoću", izjavio je funkcioner SPS-a Branko Ružić
Većina Nemaca je za izbacivanje Grčke iz evrozone. Kancelarka Angela Merkel je poznata po tome da pomno osluškuje očekivanja birača. Međutim, pitanje je da li je spremna da na sebe preuzme odgovornost za presedan koji bi urušio EU kakvu danas poznajemo
Za „Vreme“ iz Bona
Taktika Angele Merkel u kriznim situacijama već odavno je postala skeč, nastup mnogo puta ponavljan sa istim ciljem, naime, da njena ionako visoka popularnost u Nemačkoj još više poraste. Ukratko: ona se ili neodređeno oglašava putem portparola i saopštenja ili se ne oglašava uopšte. Nema kod nje, za razliku od nekih šefova država i vlada, ni hitnih konferencija za štampu ni višesatnih gostovanja u TV emisijama. Merkelova jednostavno čeka da vidi odakle duva vetar javnog mnjenja i šta će novinarima izbrbljati njeni partijski vojnici i pričljivi šefovi drugih stranaka. Tako je u nedelju i ponedeljak u nemačkoj javnosti i medijima grčko OXI nadglasano gromoglasnim ćutanjem kancelarke. Do javnosti je prodrla njena tek labava poruka da „vrata za pregovore ostaju otvorena“.
Ostali su za to vreme pričali na sve strane, od velikih televizijskih mreža do poslednjih palanačkih novina. „Svi mostovi su sada porušeni“, rekao je tako za „Tagesšpigel“ šef socijaldemokrata i vicekancelar Zigmar Gabrijel odmah pošto je obznanjen ubedljivi ishod referenduma. Tercirao mu je partijski kolega Martin Šulc, predsednik Evropskog parlamenta: „Ako kažu NE, moraće da uvedu nekakvu valutu jer im evro kao sredstvo plaćanja neće biti na raspolaganju.“ Nešto kasnije, kada su se glave malo ohladile, ova dvojica su rekla da treba „poštovati rezultate referenduma“, iako su taj isti referendum unapred proglasili za besmislicu jer predlog poverilaca o kojem se glasalo „nije ni postojao“.
PRETNJA, UVREDE I DODVORAVANJE BIRAČIMA: Neki u tome vide novi prilog teoriji igara. Nakon što su referendum i odlazak Varufakisa ojačali pregovaračku poziciju Sirize, Gabrijel, Šulc i mnogi drugi dižu ulog latentnim pretnjama – recimo pominjanjem humanitarne pomoći za Grčku kako „penzioneri ne bi ostali bez lekova“. Drugo, Gabrijel se pokazuje kao direktni nastavljač politike Gerharda Šredera, koji je nemačku (a zajedno sa Blerom i evropsku) socijaldemokratiju dovukao praktično do desnog centra. Iako je partija beležila sve lošije izborne rezultate, rukovodstvo je i dalje ubeđeno da ne treba „levičariti“ i da je pametnije dodvoravati se mejnstrimu. U tom pogledu važna je ambicija koja povezuje Gabrijela i Šulca: za obojicu se priča da žele da budu socijaldemokratski kandidati za kancelara 2017.
U utrkivanju ko će žešće uvrediti Ciprasa teško je prestići bavarske konzervativce (CSU), poput generalnog sekretara Andreasa Šojera koji govori o „požaru u Evropi“, levičarskim „ucenama“ i „lažovima“. Berlinski „Tagescajtung“ piše: „Od vođa CSU smo navikli da van Bavarske nastupaju tupavo kao da za doručak piju po pet mutnih piva. Ali zastrašujuće je da šef socijaldemokrata opslužuje predrasude kako bi ubirao glasove. Nemačka socijaldemokratija u slučaju Grčke negira samu svoju suštinu…“
MARŠ IZ EVROZONE: No, „Tagescajtung“ se prodaje u pedesetak hiljada primeraka, a tabloid „Bild“ u dva miliona. Taj list je u subotu na naslovnoj strani doneo rezultate svog „referenduma“ sa pitanjem da li dalje treba finansirati Grčku – protiv je bilo 89 odsto čitalaca. U prvom komentaru nakon referenduma „Bild“ piše: „Većina Nemaca ne može da shvati zašto treba da daje svoj novac za nesposobne grčke vlade. One koje najavljuju reforme, ali ih ne sprovode; koje stalno štede grčke brodovlasnike; kojima je glavni interes da opskrbe sebe i svoju sortu. Grčkoj konačno treba novi početak. Istupanje iz evrozone je neophodno.“
Dalje je otišao „Nordvest cajtung“ koji navodi: „Možda se milijarde koje su godinama Atini servirane na srebrnom poslužavniku i ne mogu vratiti u skorije vreme. Ali razmišljati o trećem paketu pomoći bilo bi ne samo neodgovorno – to bi bila pronevera na štetu poreskih obveznika evrozone.“
Opozicija u Nemačkoj ima druge ideje. Zeleni se zalažu za restrukturiranje grčkih dugova, dok Levica traži otpis, angažovanje posrednika u pregovorima i povlačenje evropskih „tvrdolinijaša“ iz razgovora. Te ideje, naravno, nemaju nikakve šanse u Bundestagu, koji treba da donese konačnu odluku o eventualnom novom dogovoru sa Grčkom.
Kakofoniju će izvesno prekinuti Angela Merkel, kada njen uvežbani skeč dođe do kraja. Jedni od nje traže da ne dozvoli eroziju Evrope, drugi da bude gvozdena ledi.
„Idem, kako ne idem. Idem po Beogradu, mogu slobodno da šetam gde hoću", izjavio je funkcioner SPS-a Branko Ružić
U saopštenju SSP-a navodi se da vlast Aleksandra Vučića planira politički obračun sa opozicijom, koristeći optužbe za terorizam i rušenje ustavnog poretka
Nema nikakve sumnje da će skup biti izuzetno veliki, govori se o stotinama hiljada ljudi. Nije to nerealna prognoza, bez obzira na kampanju zastrašivanja koju režim vodi poslednjih dana i bez obzira na eventualnu blokadu puteva ka Beogradu koju, kako se tvrdi u delu javnosti, režim planira za subotu. Crta je saopštila da je tokom protekle nedelje u Srbiji održano najmanje 410 mitinga. Skoro da nema mesta, pa čak ni sela u kojem građani javno ne pokazuju, bar na neki način, snažan revolt. Ogromna energija će se sliti u glavni grad na protest koji je unapred proglašen za ključni event, posle kojeg ništa više neće biti isto. Sa ovim da posle 15. marta neće biti isto začudo se slažu i demonstranti-građani i Vučić
Kad sve ovo prođe, unuci nam neće verovati da su se – kada je Srbija vraćala dostojanstvo i slobodu – pojavile mlade osobe koje nije bilo sramota da otvoreno istupe i kažu kako ne podržavaju svoje pobunjene kolege jer ih ne zanima vladavina prava i zahtevi da se otkriju krivci za smrt 15 osoba na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Oni “samo hoće da uče”
Bivši poslanik radikala Nemanja Šarović (na slici) oduševljava mase svojim reporterskim poduhvatima. I kaže da mu je uglavnom žao naroda koji intervjuiše na Vučićevim mitinzima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve