

Podkast
Intervju Vremena – Glasovi pobune: Zoran Kesić
U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS


Većina Nemaca je za izbacivanje Grčke iz evrozone. Kancelarka Angela Merkel je poznata po tome da pomno osluškuje očekivanja birača. Međutim, pitanje je da li je spremna da na sebe preuzme odgovornost za presedan koji bi urušio EU kakvu danas poznajemo
Za „Vreme“ iz Bona
Taktika Angele Merkel u kriznim situacijama već odavno je postala skeč, nastup mnogo puta ponavljan sa istim ciljem, naime, da njena ionako visoka popularnost u Nemačkoj još više poraste. Ukratko: ona se ili neodređeno oglašava putem portparola i saopštenja ili se ne oglašava uopšte. Nema kod nje, za razliku od nekih šefova država i vlada, ni hitnih konferencija za štampu ni višesatnih gostovanja u TV emisijama. Merkelova jednostavno čeka da vidi odakle duva vetar javnog mnjenja i šta će novinarima izbrbljati njeni partijski vojnici i pričljivi šefovi drugih stranaka. Tako je u nedelju i ponedeljak u nemačkoj javnosti i medijima grčko OXI nadglasano gromoglasnim ćutanjem kancelarke. Do javnosti je prodrla njena tek labava poruka da „vrata za pregovore ostaju otvorena“.
Ostali su za to vreme pričali na sve strane, od velikih televizijskih mreža do poslednjih palanačkih novina. „Svi mostovi su sada porušeni“, rekao je tako za „Tagesšpigel“ šef socijaldemokrata i vicekancelar Zigmar Gabrijel odmah pošto je obznanjen ubedljivi ishod referenduma. Tercirao mu je partijski kolega Martin Šulc, predsednik Evropskog parlamenta: „Ako kažu NE, moraće da uvedu nekakvu valutu jer im evro kao sredstvo plaćanja neće biti na raspolaganju.“ Nešto kasnije, kada su se glave malo ohladile, ova dvojica su rekla da treba „poštovati rezultate referenduma“, iako su taj isti referendum unapred proglasili za besmislicu jer predlog poverilaca o kojem se glasalo „nije ni postojao“.
PRETNJA, UVREDE I DODVORAVANJE BIRAČIMA: Neki u tome vide novi prilog teoriji igara. Nakon što su referendum i odlazak Varufakisa ojačali pregovaračku poziciju Sirize, Gabrijel, Šulc i mnogi drugi dižu ulog latentnim pretnjama – recimo pominjanjem humanitarne pomoći za Grčku kako „penzioneri ne bi ostali bez lekova“. Drugo, Gabrijel se pokazuje kao direktni nastavljač politike Gerharda Šredera, koji je nemačku (a zajedno sa Blerom i evropsku) socijaldemokratiju dovukao praktično do desnog centra. Iako je partija beležila sve lošije izborne rezultate, rukovodstvo je i dalje ubeđeno da ne treba „levičariti“ i da je pametnije dodvoravati se mejnstrimu. U tom pogledu važna je ambicija koja povezuje Gabrijela i Šulca: za obojicu se priča da žele da budu socijaldemokratski kandidati za kancelara 2017.
U utrkivanju ko će žešće uvrediti Ciprasa teško je prestići bavarske konzervativce (CSU), poput generalnog sekretara Andreasa Šojera koji govori o „požaru u Evropi“, levičarskim „ucenama“ i „lažovima“. Berlinski „Tagescajtung“ piše: „Od vođa CSU smo navikli da van Bavarske nastupaju tupavo kao da za doručak piju po pet mutnih piva. Ali zastrašujuće je da šef socijaldemokrata opslužuje predrasude kako bi ubirao glasove. Nemačka socijaldemokratija u slučaju Grčke negira samu svoju suštinu…“
MARŠ IZ EVROZONE: No, „Tagescajtung“ se prodaje u pedesetak hiljada primeraka, a tabloid „Bild“ u dva miliona. Taj list je u subotu na naslovnoj strani doneo rezultate svog „referenduma“ sa pitanjem da li dalje treba finansirati Grčku – protiv je bilo 89 odsto čitalaca. U prvom komentaru nakon referenduma „Bild“ piše: „Većina Nemaca ne može da shvati zašto treba da daje svoj novac za nesposobne grčke vlade. One koje najavljuju reforme, ali ih ne sprovode; koje stalno štede grčke brodovlasnike; kojima je glavni interes da opskrbe sebe i svoju sortu. Grčkoj konačno treba novi početak. Istupanje iz evrozone je neophodno.“
Dalje je otišao „Nordvest cajtung“ koji navodi: „Možda se milijarde koje su godinama Atini servirane na srebrnom poslužavniku i ne mogu vratiti u skorije vreme. Ali razmišljati o trećem paketu pomoći bilo bi ne samo neodgovorno – to bi bila pronevera na štetu poreskih obveznika evrozone.“
Opozicija u Nemačkoj ima druge ideje. Zeleni se zalažu za restrukturiranje grčkih dugova, dok Levica traži otpis, angažovanje posrednika u pregovorima i povlačenje evropskih „tvrdolinijaša“ iz razgovora. Te ideje, naravno, nemaju nikakve šanse u Bundestagu, koji treba da donese konačnu odluku o eventualnom novom dogovoru sa Grčkom.
Kakofoniju će izvesno prekinuti Angela Merkel, kada njen uvežbani skeč dođe do kraja. Jedni od nje traže da ne dozvoli eroziju Evrope, drugi da bude gvozdena ledi.


U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS


„Mirotvorac“ Tramp je pokrenuo novu vojnu akciju, a Andrej Ivanji, Sloba Georgijev i Filip Švarm traže logiku u toj odluci i analiziraju haos koji je taj potez izazvao.


„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima


Atusa Mirzade, učiteljica iz Širaza, objasnila je novinaru “Rojtersa” da ne može da kaže da je srećna zato što su strane sile ubile ajatolaha Hamneija i dodala: “Takođe ne mogu biti srećna zato što ne znam šta će se desiti sa našom zemljom. Videli smo šta se dogodilo u Iraku – haos i krvoproliće. Više bih volela Islamsku republiku Iran nego da se tako nešto ovde desi”


Tramp i Netanjahu očekuju odlučujući pobedu kako bi pokazali da su posle 47 godina neutralisali svog najvećeg neprijatelja na Bliskom istoku. Na drugoj strani, cilj vlasti u Teheranu je da prežive prvobitni šok, sačuvaju dovoljno vojne i političke kohezije i da nastave da uzvraćaju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve