Mnogi će ostati u čudu kada saznaju da je Srbija bila lider u učešću u velikoj intelektualnoj razmeni omladine u okviru visokog obrazovanja. Današnji potencijalni međunarodni student pred sobom ima znatno lakši pristup globalnom iskustvu obrazovanja
34-01…
Regionalna konferencija Education USA Europe & Eurasia, koja se održava svake treće godine na različitim lokacijama, ove godine je za domaćina imala Beograd. Od 18. do 21. septembra više od 50 predstavnika američkog visokog obrazovanja razgovaralo je u Beogradu sa brojnim obrazovnim savetnicima mreže EducationUSA iz Evrope i Evroazije, zvaničnicima Biroa za obrazovanje i kulturu Stejt departmenta i predstavnicima Međunarodnog instituta za obrazovanje iz SAD.
U hotelskom okruženju ova konferencija je tek počinjala, a IT susret profesionalaca privodio se kraju i nisam mogla da se suzdržim od razmišljanja o tome koji je od dva događaja bio više futuristički. Tehnološki napredak nam donosi pogodnosti na dlanu i reaguje na glasovne komande, i sigurno je doprineo održavanju konferencije o američkom visokom obrazovanju, ali ne mogu da se oduprem razmatranju o današnjoj mladosti i čudesnim mogućnostima međunarodnog obrazovanja koje nekad mnogima nisu bile dostupne.
Mnogi će ostati u čudu kada saznaju da je Srbija bila lider u učešću u velikoj intelektualnoj razmeni omladine u okviru visokog obrazovanja. Mnogi domaći naučnici su postali poznati po obrazovanju u Sjedinjenim Državama, ali nije toliko poznato da je u jesen 1919. godine grupa od 61 devojke i mladića došla u SAD da pohađa 53 koledža i univerziteta. Arhivisti iz “Vinče” koji vode računa o naučnim radovima Petra Martinovića prvi će reagovati i zato moram da naglasim da nisu svi iz te grupe završili u anonimnosti. Mnogi od studenata su se nakon završetka školovanja vratili u domovinu da urade sve što mogu i da daju svoj doprinos društvu – mala armija zubara se nakon školovanja vratila u Srbiju da ublaži bolove i patnju. Rad svih njih, njihova iskustva i pisma tokom i nakon obrazovanja deo su važnih kolekcija u američkoj Nacionalnoj arhivi.
Današnji potencijalni međunarodni student pred sobom ima znatno lakši pristup globalnom iskustvu obrazovanja. Uz mogućnosti rada od kuće, povratak u rodni kraj je jednostavniji. Na konferenciji u Beogradu su u punom sjaju bili izloženi upravo najbolji primeri. Bogdan Gecić, osnivač advokatske kancelarije “Gecić Law” i alumnista Harvard LL.M. programa, otvorio je konferenciju svojim govorom.
Dr Nebojša Ikodinović, profesor i prodekan beogradskog Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, institucije poznate po prijemu brojnih stranih studenata sa svih strana sveta, otvorio je radni deo konferencije. Poslednji dan konferencije otvorio je dr Mihail Arandarenko, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Profesoru nije nepoznato međunarodno obrazovanje pošto je već predavao na City University of New York i na London School of Economics.
Pošto EducationUSA konferencija nije kompletna bez predstavljanja zemalja koje učestvuju, evropski savetnici su postavili stolove specijalno napravljene za predstavljanje svojih zemalja predstavnicima američkih institucija.
Sto domaćina bio je posebno istaknut zahvaljujući trudu dr Adama Sofronijevića iz Univerzitetske biblioteke. U saradnji sa Udruženjem Adligat, posetiocima je predstavljen deo istorijskog kulturnog blaga Srbije u originalnim primercima. Na kraju konferencije posetiocima je predstavljen i drugi deo kulturne baštine – splet folklornih igara iz svih delova Srbije koje su igrači iz grupe Talija odigrali energično bez prestanka u restoranu na Kalemegdanu.
Sjedinjene Američke Države su već dugo priželjkivana lokacija za mlade građane Srbije koji traže međunarodno obrazovanje, ali je i Srbija od toga imala koristi. Univerziteti u Srbiji nude domaćim studentima bogatu mešavinu predavača koji su se obrazovali i predavali u inostranstvu i onih koji imaju iskustvo samo iz Srbije. Predstavnici američkih institucija koji su se predstavili domaćoj javnosti na Sajmu visokog obrazovanja u okviru konferencije nisu bili stidljivi u iskazivanju pozitivnih utisaka o znanju, ambiciji i talentu koje je u razgovoru s njima ispoljilo više od 300 posetilaca događaja, zainteresovanih za mogućnosti međunarodnog obrazovanja.
Svet je danas na raskršću posle susreta sa prvom pandemijom u modernom dobu i brojnim izazovima, poput klimatskih promena. Srbiji raskršća, poput onog geografskog na kojem leži Beograd, nisu nepoznata. U takvoj situaciji ne postoji razlog zbog kojeg bi domaću mladost i obrazovne institucije trebalo isključiti iz procesa međunarodnih razmena koje teku u oba smera.
Autorka je direktorka Međunarodnog akademskog centra “Education USA Serbia”
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mnogo je „ako“ u slučaju Generalštaba, ali bi taj slučaj mogao da prodre do samog dna režima i predsednika Vučića koji se opet igra boga pomilovanja, piše „Vreme“ u naslovnoj temi novog broja
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Ako se Selaković ili Vlada ne pozovu na ministrov imunitet, ako se nešto ne desi postupajućim tužiocima i njihovim porodicama, ako glavni tužilac TOK a Mladen Nenadić ne odluči da će TOK da “batali” ceo slučaj ili se zadovolji da sve ostane na ministru Selakoviću, ako vlast ne uspe da uguši tužilaštvo ili blokira njegov rad, ako policija i drugi državni organi budu postupali po nalozima tužilaštva, moguće je da će se predmet “Generalštab” probiti do samog “srca tame”, odakle je i potekao
Data i najavljena pomilovanja po službenoj dužnosti, svedoče o bojazni da pravosuđe neće biti poslušno. Predsednik Srbije, po svemu sudeći, nije svestan da oslobađanjem od krivičnog gonjenja posredno priznaje da ne veruje pravosuđu jer zna da je do sada na pravosuđe moglo da se utiče s vrha, ali da je odnedavno uspešnost takvog patronata neizvesna, i da bi krivica pomilovanih u redovnom postupku bila dokazana. Inače, posredi je očigledna zloupotreba
Šta je izazvalo veliku potražnju za evrima u menjačnicama
U menjačnicama godinama nije bila veća gužva nego ovog decembra, a jagma za evrima i dalje tinja. Uzrok je neizvesnost povodom posledica do kojih mogu dovesti sankcije Nisu. Dok režim krivi narod i medije za paničenje, razloge navale ljudi na devize treba prvenstveno tražiti u neodgovornim porukama Aleksandra Vučića i guvernerke Narodne banke Srbije, Jorgovanke Tabaković, javnosti
Iz revizorskog ugla, najveći propust u upravljanju gradom u poslednjih nekoliko godina jeste odsustvo funkcionalnog sistema upravljanja. Ne postoji jasna i dosledna veza između postavljenih ciljeva, planiranja i stvarne potrošnje budžetskih sredstava. Učinak se gotovo uopšte ne meri, ne prati se da li je utrošeni novac dao očekivane rezultate, a upravljanje rizicima praktično je zanemareno. Na to se nadovezuje činjenica da se na gotovo svakom koraku krše zakoni i propisi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!