Bez obzira na ishod više je nego sigurno da je likvidacija u Interkontinentalu mogla da se izvede samo uz punu podršku dela policije, odnosno odobrenje dela vrha državne bezbednosti. Baš kao i mnoga druga nerasvetljena ubistva
DUGOOČEKIVANO SVEDOČENJE: Vojislav Jekić
U nastavku suđenja optuženima za ubistvo Željka Ražnatovića Arkana, Milenka Mandića i Dragana Garića nije došlo do preokreta ni posle dugo očekivanog svedočenja bivšeg šefa lozničke policije Vojislava Jekića, jer on nije imao takozvana neposredna saznanja o umešanosti u zločin dela državne bezbednosti, Andrije Draškovića i nekih oficira policije. Sve što je Jekić izgovorio pred sudom, kako je više puta napominjao, saznao je od Milana Ðuričića Mikija (jednog od optuženih), koji je pred Krivičnim većem beogradskog Okružnog suda negirao da je uopšte razgovarao sa Jekićem. „Sve što je Jekić rekao je laž“, kaže Ðuričić. Međutim, Jekićeva interpretacija njegovog razgovora sa Ðuričićem zvučala je krajnje ubedljivo i logično, što je nedovoljno da bi se išta od toga prihvatilo kao dokaz.
Iz obimnog Jekićevog svedočenja, ukratko rečeno, proističe da je on od Ðuričića saznao sledeće: Rade Marković kao šef srpskog DB-a inicirao je Arkanovu likvidaciju i organizaciju smaknuća prepustio Andriji Draškoviću kao dugogodišnjem spoljnom saradniku DB-a, koji je angažovao Dobrosava Gavrića, Draga Nikolića Gagija (u bekstvu) i Milana Ðuričića da obave ubistvo. Međutim, prilikom pucnjave u Interkontinentalu Arkanov telohranitelj ranio je Gavrića, koga su potom Ðuričić i Nikolić odvezli u Loznicu da bi mu lekarska pomoć bila ukazana u bolnici. Jekić je u Loznici u nekoliko navrata razgovarao sa Ðuričićem, koga je odavno poznavao. Ðuričić mu se poverio da je svu trojicu ubica angažovao Andrija Drašković i da iza ubistva stoje Rade Marković i generali policije. O motivu ubistva Ðuričić nije govorio. Nakon Jekićevog svedočenja branioci optuženih su predložili, sud prihvatio, da kao svedoci u nastavku suđenja 4. i 5. aprila budu saslušani Rade Marković, Andrija Drašković (obojica u zatvoru čekaju suđenje zbog drugih krivičnih dela), general policije Dragan Ilić, donedavno načelnik Uprave kriminalističke policije RMUP, potpukovnik Mijodrag Gutić, nekadašnji načelnik Odeljenja za krvne i seksualne delikte, pukovnik Bogoljub Lazić, bivši zamenik načelnika beogradske policije i bivši načelnik GSUP-a brzopotezni general Branko Ðurić. Biće veoma zanimljivo šta će oni reći ali se pretpostavlja da će odbiti svaku vezu sa događajem u Interkontinentalu.
PUBLIKA: Kao što se i pretpostavljalo, tokom dvodnevnog suđenja atmosfera u punoj sudnici bila je veoma napeta sa čestim upadicama pojedinaca iz grupe od dvadesetak ljudi u crnim kožnim jaknama, čije je ponašanje bilo blizu bahatog. U beogradskom podzemlju tvrde da ako bi sud pustio na slobodu optužene, posle dvanaest sati niko od njih ne bi bio više živ. Stigla bi ih osveta Arkanovih gardista koji su optuženom Ðuričiću glasno dobacivali: „rekao ti Skole da mu poneseš džemper i sendvič“, ili predlagali: „pustite Mikija na slobodu“, što drugim rečima znači da će mu oni presuditi. Inače, Zoran Uskoković Skole ubijen je prošle godine, a ubice nikad nisu pronađene – tvrdi se zbog umešanosti vrha MUP-a u njegovu likvidaciju. Tokom suđenja jedan od tih u crnim jaknama je skočio i počeo da psuje sve po spisku Milanu Ðuričiću preteći mu da će ga ubiti. Sudija je potom naložio stražarima da ga izbace iz sudnice i uzmu mu podatke. Desetak minuta kasnije došlo je ponovo do incidenta, a sudija je postupio kao i prvi put s tim što je iz sudnice sve izbacio izuzev rodbine optuženih i oštećenih i novinara. Međutim, nešto kasnije stražari su se vratili neobavljena posla: „Nismo mogli da im uzmemo podatke jer nemaju lične karte.“
Zanimljivo je kako će Andrija Drašković pred sudom objasniti zašto je istog dana nekoliko časova posle ubistva u Interkontinentalu došao u Loznicu. „Video sam ga u džipu ‘mercedes’ na sedištu suvozača. Siguran sam da je to bio on jer je džip stajao ispod ulične svetiljke“, rekao je Jekić. Prema rečima upućenih, Draškovićev plan nije se do kraja ostvario jer je načinio fatalnu grešku: angažovao je opasnije ljude nego što je to bilo potrebno. Naime, plan je bio da i Arkanove ubice budu likvidirane tu gde su bili ubijeni Arkan, Mandić i Gavrić, ali je takozvana B ekipa predviđena za likvidaciju A ekipe zatajila iz neobjašnjivih razloga. Drašković je navodno odmah pohitao u Loznicu da vidi šta se može učiniti ali je već bilo kasno.
SVEDOCI: Svetlana Ražnatović Ceca pojavila se najzad pred sudom u ulozi svedoka jer je i ona bila u Interkontinentalu kada joj je suprug ubijen. Međutim, ni ona nije videla ko ga je ubio, kao što do sada niko od mnogobrojnih saslušanih svedoka nije pružio prst na nekog od optuženih i rekao: ovaj čovek je pucao. No, svejedno, za Cecu je ubica prvooptuženi Dobrosav Gavrić. Njega je Ceca jedino videla i prepoznala kao nekog ko je pre ubistva sedeo iza Arkanovih leđa. A kad joj je Gavrić rekao da laže, ona je planula i kao duboko ozlojeđena udovica izgovorila: „Ðubre izdajničko!, smrade… izdajniče odvratni, koga si izdao?, smradu jedan…“ Kao svedok na suđenju se pojavio i izvesni Željko Mandrna, kod koga je posle događaja u Interkontinentalu nekoliko dana spavao Zoran Nikolić – Pegla, jedan od optuženih za saučesništvo. Mandrna se plašio da pred sudom ponovi ono što je rekao u istrazi. Rekao je da se ne oseća sigurnim. U istrazi je izjavio da mu je Nikolić pričao da su direktni izvršioci zločina Gavrić, Nikolić i Ðuričić, kao i da iza ubistva stoje visoki državni funkcioneri. Mandrna je inače mlađi čovek potpuno slep i ne može sam da hoda. Gotovo ga je na leđima nosio neki mladić koji ga je doveo u Palatu pravde. „Da li si ti bolestan“, pitao ga je sudija i dobio negativan odgovor. Međutim, oni koji ga dobro poznaju u pauzi suđenja su komentarisali: „Dečko se raspada od side, ali nije bolestan.“
Iz svega do sada viđenog ne može se sa sigurnošću prognozirati dalji tok procesa, ali bez obzira na ishod više je nego sigurno da je likvidacija u Interkontinentalu mogla da se izvede samo uz punu podršku dela policije, odnosno odobrenje dela vrha državne bezbednosti. Baš kao i mnoga druga nerasvetljena ubistva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!