Bez obzira na ishod više je nego sigurno da je likvidacija u Interkontinentalu mogla da se izvede samo uz punu podršku dela policije, odnosno odobrenje dela vrha državne bezbednosti. Baš kao i mnoga druga nerasvetljena ubistva
DUGOOČEKIVANO SVEDOČENJE: Vojislav Jekić
U nastavku suđenja optuženima za ubistvo Željka Ražnatovića Arkana, Milenka Mandića i Dragana Garića nije došlo do preokreta ni posle dugo očekivanog svedočenja bivšeg šefa lozničke policije Vojislava Jekića, jer on nije imao takozvana neposredna saznanja o umešanosti u zločin dela državne bezbednosti, Andrije Draškovića i nekih oficira policije. Sve što je Jekić izgovorio pred sudom, kako je više puta napominjao, saznao je od Milana Ðuričića Mikija (jednog od optuženih), koji je pred Krivičnim većem beogradskog Okružnog suda negirao da je uopšte razgovarao sa Jekićem. „Sve što je Jekić rekao je laž“, kaže Ðuričić. Međutim, Jekićeva interpretacija njegovog razgovora sa Ðuričićem zvučala je krajnje ubedljivo i logično, što je nedovoljno da bi se išta od toga prihvatilo kao dokaz.
Iz obimnog Jekićevog svedočenja, ukratko rečeno, proističe da je on od Ðuričića saznao sledeće: Rade Marković kao šef srpskog DB-a inicirao je Arkanovu likvidaciju i organizaciju smaknuća prepustio Andriji Draškoviću kao dugogodišnjem spoljnom saradniku DB-a, koji je angažovao Dobrosava Gavrića, Draga Nikolića Gagija (u bekstvu) i Milana Ðuričića da obave ubistvo. Međutim, prilikom pucnjave u Interkontinentalu Arkanov telohranitelj ranio je Gavrića, koga su potom Ðuričić i Nikolić odvezli u Loznicu da bi mu lekarska pomoć bila ukazana u bolnici. Jekić je u Loznici u nekoliko navrata razgovarao sa Ðuričićem, koga je odavno poznavao. Ðuričić mu se poverio da je svu trojicu ubica angažovao Andrija Drašković i da iza ubistva stoje Rade Marković i generali policije. O motivu ubistva Ðuričić nije govorio. Nakon Jekićevog svedočenja branioci optuženih su predložili, sud prihvatio, da kao svedoci u nastavku suđenja 4. i 5. aprila budu saslušani Rade Marković, Andrija Drašković (obojica u zatvoru čekaju suđenje zbog drugih krivičnih dela), general policije Dragan Ilić, donedavno načelnik Uprave kriminalističke policije RMUP, potpukovnik Mijodrag Gutić, nekadašnji načelnik Odeljenja za krvne i seksualne delikte, pukovnik Bogoljub Lazić, bivši zamenik načelnika beogradske policije i bivši načelnik GSUP-a brzopotezni general Branko Ðurić. Biće veoma zanimljivo šta će oni reći ali se pretpostavlja da će odbiti svaku vezu sa događajem u Interkontinentalu.
PUBLIKA: Kao što se i pretpostavljalo, tokom dvodnevnog suđenja atmosfera u punoj sudnici bila je veoma napeta sa čestim upadicama pojedinaca iz grupe od dvadesetak ljudi u crnim kožnim jaknama, čije je ponašanje bilo blizu bahatog. U beogradskom podzemlju tvrde da ako bi sud pustio na slobodu optužene, posle dvanaest sati niko od njih ne bi bio više živ. Stigla bi ih osveta Arkanovih gardista koji su optuženom Ðuričiću glasno dobacivali: „rekao ti Skole da mu poneseš džemper i sendvič“, ili predlagali: „pustite Mikija na slobodu“, što drugim rečima znači da će mu oni presuditi. Inače, Zoran Uskoković Skole ubijen je prošle godine, a ubice nikad nisu pronađene – tvrdi se zbog umešanosti vrha MUP-a u njegovu likvidaciju. Tokom suđenja jedan od tih u crnim jaknama je skočio i počeo da psuje sve po spisku Milanu Ðuričiću preteći mu da će ga ubiti. Sudija je potom naložio stražarima da ga izbace iz sudnice i uzmu mu podatke. Desetak minuta kasnije došlo je ponovo do incidenta, a sudija je postupio kao i prvi put s tim što je iz sudnice sve izbacio izuzev rodbine optuženih i oštećenih i novinara. Međutim, nešto kasnije stražari su se vratili neobavljena posla: „Nismo mogli da im uzmemo podatke jer nemaju lične karte.“
Zanimljivo je kako će Andrija Drašković pred sudom objasniti zašto je istog dana nekoliko časova posle ubistva u Interkontinentalu došao u Loznicu. „Video sam ga u džipu ‘mercedes’ na sedištu suvozača. Siguran sam da je to bio on jer je džip stajao ispod ulične svetiljke“, rekao je Jekić. Prema rečima upućenih, Draškovićev plan nije se do kraja ostvario jer je načinio fatalnu grešku: angažovao je opasnije ljude nego što je to bilo potrebno. Naime, plan je bio da i Arkanove ubice budu likvidirane tu gde su bili ubijeni Arkan, Mandić i Gavrić, ali je takozvana B ekipa predviđena za likvidaciju A ekipe zatajila iz neobjašnjivih razloga. Drašković je navodno odmah pohitao u Loznicu da vidi šta se može učiniti ali je već bilo kasno.
SVEDOCI: Svetlana Ražnatović Ceca pojavila se najzad pred sudom u ulozi svedoka jer je i ona bila u Interkontinentalu kada joj je suprug ubijen. Međutim, ni ona nije videla ko ga je ubio, kao što do sada niko od mnogobrojnih saslušanih svedoka nije pružio prst na nekog od optuženih i rekao: ovaj čovek je pucao. No, svejedno, za Cecu je ubica prvooptuženi Dobrosav Gavrić. Njega je Ceca jedino videla i prepoznala kao nekog ko je pre ubistva sedeo iza Arkanovih leđa. A kad joj je Gavrić rekao da laže, ona je planula i kao duboko ozlojeđena udovica izgovorila: „Ðubre izdajničko!, smrade… izdajniče odvratni, koga si izdao?, smradu jedan…“ Kao svedok na suđenju se pojavio i izvesni Željko Mandrna, kod koga je posle događaja u Interkontinentalu nekoliko dana spavao Zoran Nikolić – Pegla, jedan od optuženih za saučesništvo. Mandrna se plašio da pred sudom ponovi ono što je rekao u istrazi. Rekao je da se ne oseća sigurnim. U istrazi je izjavio da mu je Nikolić pričao da su direktni izvršioci zločina Gavrić, Nikolić i Ðuričić, kao i da iza ubistva stoje visoki državni funkcioneri. Mandrna je inače mlađi čovek potpuno slep i ne može sam da hoda. Gotovo ga je na leđima nosio neki mladić koji ga je doveo u Palatu pravde. „Da li si ti bolestan“, pitao ga je sudija i dobio negativan odgovor. Međutim, oni koji ga dobro poznaju u pauzi suđenja su komentarisali: „Dečko se raspada od side, ali nije bolestan.“
Iz svega do sada viđenog ne može se sa sigurnošću prognozirati dalji tok procesa, ali bez obzira na ishod više je nego sigurno da je likvidacija u Interkontinentalu mogla da se izvede samo uz punu podršku dela policije, odnosno odobrenje dela vrha državne bezbednosti. Baš kao i mnoga druga nerasvetljena ubistva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju
Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti
Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Prema dosadašnjim informacijama iz istrage, izjavama državnih funkcionera i napisima u medijima, mesto gde je sakriveno tijelo ubijenog Aleksandra Nešovića pronađeno je na osnovu forenzike mobilnih telefona, odnosno rekonstrukcije kretanja osumnjičenih na osnovu analiza baznih stanica. Kako to zapravo izgleda u praksi i da li se sa tim podacima može manipulisati
Profesora Mićunovića su uglavnom zvali Mićun – i novinari, i stranačke kolege, i studenti, i kolege u Institutu i akademskom svetu, i prijatelji, i politički protivnici. Tako je to kada je čovek iznad svake titule i zvanja koje ima. U doba jednostranačkog političkog sistema, kada je Ustavom to bilo zabranjeno, sa svojim prijateljima i kolegama Mićun je napravio Demokratsku stranku. Postoji anegdota o tome kako se, kada je trebalo izabrati prvog predsednika Demokratske stranke, odnosno onoga ko će biti odgovoran za kršenje Ustava i zakona, Mićun nametnuo kao logično rešenje. Kako reče jedan njegov tadašnji saborac, Mićun je bio na Golom otoku i već se navikao na zatvor
Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!