

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Multietničko Kosovo je projekat koji je od samog početka propao
Malena Banjska je, kao i u čuvenoj pesmi pretkosovskog ciklusa, opet bila mesto važnog, možda istorijskog događaja. Mnogo toga od te nedelje zauvek će ostati nerazjašnjeno, ali posledice će najdrastičnije i direktno pogoditi stanovnike Severnog Kosova (slovo ‘S’ je namerno veliko). I posle njega ništa više neće biti isto. Da ne bude zabune, momci koji su tog dana stradali nisu nikakvi teroristi, već heroji, stradali za slobodu, u koju su možda samo oni verovali. I njihova žrtva ne bi smela ostati uzaludna.
Srpska lista je politički mrtva. Mrtva je bila u tu nedelju. Mrtva je i danas. Po svemu sudeći sledi joj i formalna zabrana delovanja, pa se neke od njenih perjanica dodatno prave mrtvim jer računaju da će rebrendiranjem ove stranke politički preživeti. Zato ovih dana ćute. I zato nisu javno podržali svog doskorašnjeg potpredsednika. No, na Kosovu je sve moguće, pa da se i tako nešto desi. Srpska lista je Frankenštajn tvorevina koju su stvorile sve tri strane u pregovorima a koja im je bila neophodna da sprovedu proces integracije i gotovo sve obaveze koje je Beograd preuzeo na sebe u briselskom dijalogu, sa što manje trzavica na terenu, jer je čitav proces nevoljno prihvaćen od lokalnog stanovništva. I dok je to radila svima je bila dobra – čak i kada je uništila svaki politički pluralizam, izvodila ljude na kolektivna glasanja ili krala. Tako je postala jedini i isključivi glas srpskog naroda. A onda je prošle godine skupila snage da najzad sledi volju naroda i napusti institucije, čime se zamerila strancima. Njima je tada počelo da smeta i to što su pod kontrolom Beograda, ali im nije smetalo dok su ispuručivali očekivano. Prištini tradicionalno smeta bilo kakva veza Srba sa Beogradom.
Početak definitivnog kraja Srpske liste bilo je uklanjanje decembarskih barikada. Građani im neće oprostiti to što su u danu kada je Kurti ušao u opštine na Severu oni odveli najmanje 5000 ljudi na Vučićev miting u Beograd. Dodatno su svoj položaj u zajednici pogoršali nakon hapšenja Miluna Milenkovića. Srpska lista je ujedno i glavni krivac za urušavanje samosvojnosti Severa jer je svih ovih godina slepo izvršavala sve Vučićeve obaveze iz Brisela, obmanjujući ljude. Međutim, i kao takva, sa novim imidžom i novim licima, opet bi bila produžena ruka vlasti u Srbiji, i svakako i dalje dominantna politička opcija među Srbima i na Severu, ali i u svim srpskim sredinama. Uzrok tome leži u činjenici da je i najgori Beograd jedini saveznik Srba na Kosovu, a pored toga svi su finansijski zavisni od Srbije. Ko te plaća taj te kontroliše. Takođe, čak i najave zabrana same po sebi izazivaju kontraefekat. I homogenizaciju.
Iako je danas mala verovatnoća da će se izbori uopšte desiti, pored toga što za njih ne postoje uslovi niti motivacija kod glasača, ipak postoji jasna potreba za novom političkom opcijom koja će autentičnije artikulisati potrebu Srba sa Severa Kosova. Ukoliko Srpska lista ili neki njen derivat budu učestvovali na izborima a da se specijalna policija nije povukla i nije formirana ZSO, na njima će sigurno imati kao protivnike postojeće opozicione građanske inicijative na Severu Kosova, kao i neke nove opcije. Jedna od njih će biti i GI “Sever”, koja će ponuditi jednu, donekle novu ideju o kojoj se do sada govorilo samo iza zatvorenih vrata, ili polutajno, a to je samoopredeljenje Severnog Kosova.
Nažalost, još mnogo vode će proteći Ibrom dok kreatori i podržavaoci nezavisnog Kosova priznaju svoju grešku i donekle je isprave. Multietničko Kosovo je projekat koji je od samog početka propao. Srbi i Albanci na Kosovu mogu jedino da žive jedni pored drugih. Nikako zajedno. Na kraju će to morati biti prihvaćeno. Osim ukoliko veliki i moćni nemaju ništa protiv još jedne izbegličke kolone…


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve