
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Tragičnom smrću u 32. odnosno 22. godini, Ksenija Pajčin i Filip Kapisoda priključili su se spisku poznatih ličnosti koje su stradale nasilnom smrću. Ipak, imajući u vidu detalje iz istrage koji su poznati u trenutku pisanja ovog teksta (utorak uveče), koji kažu da je najverovatnije reč o ubistvu i samoubistvu, jedno od njih dvoje je definitivno prva estradna ličnost iz Srbije koja je – ubijena

Smrt koja je potresla čitav region jeste pogibija makedonskog pevača Tošeta Proeskog. Toše Proeski poginuo je u saobraćajnoj nesreći 16. oktobra 2007. na autoputu Zagreb–Lipovac. Njegov prijatelj i vozač, Georgij Georgijevski, zaspao je za volanom i izgubio kontrolu nad vozilom marke „folksvagen taureg“ i udario u teretni kamion. Toše je poginuo na licu mesta, zbog povreda kičme. Njegova menadžerka Ljiljana Petrović zadobila je lakše, a vozač teže telesne ozlede. Ova vest se brzo proširila balkanskim medijima. Makedonska televizija prekinula je emitovanje programa kako bi objavila vest o njegovoj smrti, a 17. oktobar 2007. proglašen je danom žalosti. Nakon vesti o pogibiji, predsednik Makedonije Branko Crvenkovski dao je vanrednu izjavu i uputio se na centralni skopski trg gde je upalio sveću. Isto je učinio i premijer. Predsednik parlamenta Ljubiša Georgijevski kroz suze je dao izjavu za medije u kojoj je obavestio javnost o odlaganju rada parlamenta, a izjavu za javnost dao je i poglavar Makedonske pravoslavne crkve.
Nakon 17 dana provedenih u komi, 22. januara 2008. godine na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu preminuo je glumac Milenko Zablaćanski. Dok se vraćao sa Zlatibora, gde je bio na zimovanju sa suprugom i sinom, 5. januara 2008. na „opel vektru“ Milenka Zablaćanskog, iz suprotnog smera udario je „mercedes“, koji je vozio Petar Šišović, stomatolog iz Užica. Zablaćanski je zadobio teške povrede glave i smešten je u Užičku bolnicu u nesvesnom stanju. Zbog izazivanja nesreće, Šišović je osuđen na godinu dana zatvora, a kasnije je Okružni sud u Užicu kaznu povećao na tri godine.

Pevačica narodne muzike Silvana Armenulić poginula je 1976. godine u 37. godini. Zajedno s njom život su izgubili i njena rođena sestra, takođe pevačica, Mirjana Barjaktarević (26), koja je u trenutku pogibije bila u drugom stanju, i violinista Miodrag Jašarević, koji je u Radio Beogradu nasledio Vlastimira Pavlovića Carevca. Vraćajući se sa koncerta u automobilu marke „ford granada“, troje muzičara sudarili su se kod Kolareva sa kamionom. Obdukcija je pokazala da Jašarević, koji je vozio, nije imao alkohola u krvi.
Iste godine, kada i Silvana, 1976. u svojoj 32. godini, u saobraćajnoj nesreći, život je izgubio i poznati glumac Slobodan Đurić. Publika ga najviše pamti po ulozi Kostolomca u popularnoj seriji „Više od igre“ i ulozi u komediji „Izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo“.
Deceniju kasnije, 1986. godine, u saobraćajnoj nesreći poginuli su Dražen Ričl i Aljoša Buha, iz grupe Crvena jabuka, koja tek što je izdala svoj debi album. Dražen Žerić Žera, koji je u bendu nasledio Ričla na mestu pevača, i danas za sebe govori da je v.d. pevača, a da je njihov pevač tragično nastradao.

Davor Dujmović, nezaboravni Perhan iz Kusturičtnog kultnog Doma za vešanje, izvršio je samoubistvo 1999. godine, u Novom Mestu. Kusturica ga je otkrio kao gimnazijalca, dok je po povratku iz škole svraćao kod oca koji je radio na pijaci Markale. Uloga Perhana ga je proslavila. Usledile su uloge u Ocu na službenom putu, Andregraundu… Devedesetih se pričalo da se navukao na drogu, da je dva puta pokušao da se leči, ali bez rezultata. „Ono što donosi heroin ne bih poželeo ni najgorem neprijatelju“, poručivao je javno u to vreme.
Duško Kostić, pevač narodne muzike i tvorac hita Sačuvaj tajnu, ljubavi moja, izvršio je samoubistvo skočivši u Dunav sa Pančevačkog mosta. Na mostu je ostala torbica s njegovim dokumentima, a telo nikad nije pronađeno, niti je utvrđen pravi razlog samoubistva.

Ipe Ivandić, bubnjar Bijelog dugmeta, pao je sa šestog sprata zgrade u Beogradu u kojoj je živeo. Iako se veruje da je reč o samoubistvu, bivši pevač Bijelog dugmeta Željko Bebek u intervjuima tvrdi da je to malo verovatno. Godine 1978. Ipe Ivandić uhapšen je zbog posedovanja hašiša i osuđen na tri godine zatvora. Po tvrdnjama onih koji su ga poznavali, to je bilo iskustvo od kog se nikada nije sasvim oporavio.

Rodoljub Rođa Raičević, folk-pevač i kompozitor, umro je 7. oktobra 2001. u 44. godini. Pošto je pronađen mrtav u jednom stanu u ulici 27. marta, javljeno je da je žrtva prekomerne doze kokaina, a pominjalo se i da je bio HIV pozitivan. Svirao je klavir i violončelo, pisao za Lepu Brenu, Miru Škorić, Biljanu Jevtić, Anu Bekutu…

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve