Dolaskom naprednjaka na vlast posle izbora 2012. godine, Miroslav Bogićević od uspešnog privrednika postaje onaj koji radnicima duguje za plate, dobavljačima za robu, a umesto profita njegove firme počinju da iskazuju dugove prema državi i bankama
Miroslav Bogićević, šabački biznismen, direktor i vlasnik Koncerna Farmakom MB uhapšen je po nalogu Tužilaštva za organizovani kriminal 14. novembra na beogradskom aerodromu u trenutku kada se, kako se navodi, spremao da napusti Srbiju. Tužilac Branko Stamenković je rekao za RTS da je Bogićeviću određeno policijsko zadržavanje i da je priveden u Tužilaštvo za organizovani kriminal. Prema obaveštenim izvorima u istrazi se došlo do saznanja i dokumentacije koji ukazuju na to da je Bogićević, kao vlasnik koncerna Farmakom MB, organizovao grupu od, za sada, identifikovane 23 osobe, koje su u svoje ime, a za račun Bogićevića, osnovale više od 15 privrednih društava, takozvanih satelita.
foto: betaphotoNAJAVLJENO HAPŠENJE: Miroslav Bogićević
Pored Bogićevića, privedeni su i saslušani i predsednik kreditnog odbora Privredne banke Beograd (PBB) Miodraga Salai, članovi kreditnog odbora te banke Aleksandar Janković, Vera Medić i Predrag Tošić, kao i zamenik člana kreditnog odbora PBB-a Dušan Vujadinović i finansijska direktorka Farmakoma MB Olivera Đorđević.
Tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević je saopštio da je protiv privedenih podneta krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično delo zloupotreba položaja.
Tužilaštvo sumnja da su Bogićević i ostali krivično delo izvršili tako što su od oktobra 2012. do marta 2013. godine, na osnovu prethodnog dogovora, omogućili da Privredna banka Beograd odobrava kredite privrednim društvima čiji je jemac bio Koncern Farmakom MB, a kako MUP navodi, to je urađeno u cilju da ta privredna društva sredstva iz dobijenih kredita u vidu pozajmice istog dana proslede Koncernu Farmakom MB kao krajnjem korisniku, a sve u nameri pribavljanja imovinske koristi za Farmakom MB, a na štetu Privredne banke Beograd, čime je ona oštećena za 15.140.000 evra i 60 miliona dinara, odnosno 1.757.246.348 dinara.
Tanjug je preneo da Bogićević bankama duguje oko 400 miliona evra, dobavljačima više od pet milijardi dinara, a Poreskoj upravi 5,6 milijardi dinara.
Pre hapšenja, Bogićević je sa još dvojicom biznismena – Goranom Perčevićem i Željkom Žunićem, pominjan na stranicama novina, zbog navodnih malverzacija prilikom uzimanja milionskih kredita od više banaka.
Perčević, inače bivši funkcioner SPS-a i biznismen godine za 2012, uhapšen je pre desetak dana, a premijer Srbije Aleksandar Vučić je istog dana rekao da je Bogićević zajedno sa Perčevićem i nekim političarima uzimao od Srpske banke kredite od nekoliko miliona evra, a kao jemstvo davao jalovinu.
Vlasnik Farmakoma je početkom godine spominjan i kao jedan od najvećih dužnika propale Univerzal banke, a prethodnih meseci se u medijima spominjao i zbog izlivanja otrovne jalovine iz zatvorenog rudnika „Stolice“, koji je u vlasništvu njegove kompanije.
Pored ove, zvanične verzije, za sada, kako je to uobičajeno i u ranijim slučajevima, odbrana osumnjičenih nije poznata javnosti.
NAGRADE, PRIZNANJA, PLAKETE: Miroslav Bogićević je rođen 5. oktobra 1953. u Šapcu, Višu upravnu školu završio je u Sarajevu, a prvo zaposlenje, dobio je u Fondu zdravstvenog osiguranja 1973.
U privatni biznis odlazi 1989, kada je počeo da radi sa apotekama, ubrzo ima čitav lanac apoteka u Rumi i Sremskoj Mitrovici. Tako je 1989. godine osnovao preduzeće Farmakom, čija je pretežna delatnost bila poslovanje apoteka, a uporedo sa tim uvoz i izvoz. Osam godina kasnije izvršena je preregistarcija preduzeća u Farmakom MB, a pretežna delatnost društva postaje trgovina na veliko, kao i proizvodnja sredstava za zaštitu bilja, obojenih metala i mineralnih đubriva, a sve se realizuje kroz zajedničku proizvodnju, i to sa firmama u sastavu preduzeća „Zorke“ Šabac.
Bogićević je od 2003. učestvovao u brojnim privatizacijama, i sistemu Farmakom pridodao devet preduzeća iz različitih delatnosti. Farmakom MB je stekao vlasništvo u Mlekari Šabac, FAS Sombor, PIK „7. jul“, IK „Guča“, Livnici Požega, RIT Zajača, „Zorki standard“, rudniku antimona i cinka „Suva ruda“, rudniku olova i cinka „Lece“…
U to vreme za njega se ne vezuju uobičajene afere koje su pratile privatizacije. Kupljene firme uglavnom su modernizovane, zapošljavaju oko 3000 radnika, a za doprinose u privrednom razvoju, Bogićević je primio brojna priznanja.
Decembra 2010. Miroslav Bogićević dobija zlatnu plaketu „Privrednik koji je obeležio deceniju“ po izboru Kluba privrednih novinara.
Dobitnik je priznanja „Kapetan Miša Anastasijević“ za najboljeg privrednika Srbije u 2011. godini, koje dodeljuje Privredna komora Vojvodine, a Privredna komora Srbije mu je dodelila (2011) diplomu sa plaketom za postignute rezultate u razvoju i unapređenju privrede. Bogićevićevo ime je povezivano i s kupovinom Politike, a spominjan je i u sportskim krugovima, kao čovek koji je 2012. godine pokušavao da preuzme Fudbalski klub Partizan.
U početku je Miroslav Bogićević tvrdio da nije vlasnik Politike. Sama Politika je povodom hapšenja Bogićevića objasnila kako je ovaj biznismen kupio najstariji srpski list: „Tadašnji prvi potpredsednik vlade Aleksandar Vučić, u septembru 2012. godine, obelodanio je da je vlasnik ‘Farmakoma’ Miroslav Bogićević kupio dnevne listove ‘Politiku’, ‘Večernje novosti’ i ‘Dnevnik’ kao uslugu Demokratskoj stranci. Taj posao obavljen je preko malih ćerki firmi ‘Farmakoma’, osnovanih u inostranstvu, a deo novca za kupovinu obezbeđen je kreditom Agrobanke.“
„Njega taj biznis nije interesovao, to je bila usluga najvećoj stranci u prošloj vladi. Pronaći ćemo način da zaštitimo državu i da joj bude vraćeno ono što je njeno, a da pri tome ne vodimo hajku protiv te firme, jer zapošljava 3500 ljudi i ima 5000 kooperanata“, izjavio je Vučić za RTS. On je precizirao i da je ugovor o kupoprodaji vlasničkog udela „Politike“ zaključen 29. juna 2012. godine između Ist medija grupa iz Moskve, kao kupca, i Lost holdinga mb hsb, kao prodavca. Predmet ugovora je udeo prodavca koji predstavlja 50 odsto osnovnog kapitala, a kupoprodajna cena je 4,7 miliona evra.
Ime Bogićevića nalazi se na listi 50 najmoćnijih u medijima u Srbiji, gde je dospeo kao suvlasnik „Politike“ i vlasnik „Novog magazina“. Bogićević je poslednjih nedelja bio u žiži javnosti zbog curenja jalovine iz rudnika „Stolice“, koji je u vlasništvu njegove kompanije Farmakom.
Dolaskom naprednjaka na vlast posle izbora 2012. godine, Bogićević od uspešnog privrednika postaje onaj koji radnicima duguje za plate, dobavljačima za robu, a umesto profita njegove firme počinju da iskazuju dugove prema državi i bankama.
Farmakom MB potresaju finansijski problemi i štrajkovi, nagomilani dugovi, prema nezvaničnim informacijama, iznose oko 33 milijarde dinara, pa Koncernu preti stečaj.
Prema tvrdnjama premijera Srbije Aleksandra Vučića iz oktobra 2014. godine, Bogićevićeva firma je jedan od najvećih poreskih problema države, koji samo bankama duguje više od 400 miliona evra. Vučić je tada rekao da je to „političko čedo jedne stranke koje je preraslo u monstruma“ i da ne zna kako će taj problem da bude rešen.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!