

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Rusija je za srpske političare oduvek bila adresa na kojoj se tražila podrška, a ponekad dobijala i pomoć. Tako je prošle, izborne godine zabeležena intenzivna prepiska između srpskih i ruskih političara, a izborni štabovi i marketinški timovi su pisma upotrebljavali za poboljšanje rejtinga svojih stranaka, ubeđujući birače da upravo oni i njihovi kandidati imaju podršku Rusije. Te izborne godine posebnu pažnju su privukla dva pisma ruskog predsednika Vladimira Putina poslata Borisu Tadiću i Vojislavu Koštunici
Putin Tadiću: Veliki zadaci
Ruski ambasador Aleksandar Aleksejev predao je 14. januara 2008. Borisu Tadiću rođendansku čestitku ruskog predsednika Vladimira Putina. Putin je naglasio da je Tadić u Rusiji „dobro poznat kao istaknuti političar i pristalica svestranog razvoja odnosa između Rusije i Srbije“.
„Posebno zadovoljstvo izaziva vidljivo povećan intenzitet našeg političkog dijaloga, koji za osobinu ima visok stepen poverenja i podudaranje pristupa ključnim pitanjima međunarodnog dnevnog reda. To u potpunosti važi za saradnju oko rešavanja kosovskog pitanja, zasnovanog na poštovanju načela međunarodnog prava“, naglasio je Putin.
„Danas su pred nama veliki zadaci kvalitetnog poboljšanja trgovinsko-ekonomske saradnje, za koju je karakterističan stabilan tempo rasta bilateralne robne razmene. Od posebnog značaja za nas jeste realizacija planiranih zajedničkih projekata u oblasti energetike“, zaključio je Putin.
Rođendanska čestitka Putina Borisu Tadiću odmah je uzburkala strasti i otvorila više političkih pitanja. Putinov potez različito je tumačen u izbornim štabovima.
Dragan Todorović iz SRS-a ocenio je da je to „protokolarna rođendanska čestitka sa propratnim rečima, kao što je podrška očuvanju Kosmeta i naše uloge i položaja u ovom izuzetno važnom trenutku za Srbiju“ i dodao da je čestitka „marketinški zloupotrebljen potez DS-a. Korišćenje čestitke kao navodne podrške Tadiću sasvim je jasno jer se zna da Tomislav Nikolić ima apsolutnu podršku Rusije. Na sceni je pokušaj prevare“.
Ivica Dačić iz SPS-a je kazao da je to „više od čestitke“: „Iznenađen sam jer sam očekivao da će radikali imati tu podršku, a pre svega zbog toga što je DSS potpisao sporazum o saradnji sa Rusijom. Ne smatram da je ovo obična rođendanska čestitka. Ovo je na fin način otvorena podrška Tadiću u kampanji.“
Zoran Ostojić iz Liberalno demokratske partije ocenio je da je jasna „Putinova namera da utiče na izbore u Srbiji. To je prirodno ponašanje prema kolonijama u kojima kolonizator uspostavi svoju marionetsku vladu. Nikolić ima maler što mu sada nije rođendan, inače bi i on dobio čestitku. Ipak, u ovom trenutku on čeka na klupi, jer ipak Koštunica i Tadić pakuju poklon Putinu koji nameravaju da mu uruče 18. januara u Sofiji. To je NIS. Ali svi oni bi trebalo da znaju da je, ako do toga dođe, nacionalizacija jedna legitimna mera odbrane nacionalnog i državnog interesa.“
Nada Kolundžija, šef poslaničkog kluba Demokratske stranke, kazala je da „pismo Putina predstavlja potvrdu politike predsednika Srbije čiji je rezultat uspostavljanje čvrstih i stabilnih veza između dve zemlje. Rusija je važan politički partner Srbije i pismo predstavlja podršku kandidatu Tadiću na predstojećim izborima. Putin u Tadiću vidi svog saveznika, a s obzirom na činjenicu da građani Srbije Rusiju doživljavaju kao važnog partnera, i to ne samo po pitanju rešenja statusa Kosova nego i u ekonomskom pogledu, ovo svakako predstavlja poruku i njima.“
Putin Koštunici: Podrška i solidarnost
Samo sedam dana pre parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora u Srbiji, odnosno 4. maja 2008, iz kabineta premijera saopšteno je da je od predsednika Rusije Vladimira Putina dobio „ličnu poruku“, u kojoj je Koštunici poručio da može da računa na njegovu „podršku i solidarnost“ u borbi za Kosovo i Metohiju, a protiv jednostrano proglašene nezavisnosti: „Spremni smo da se zajedničkim naporima suprotstavljamo ovoj opasnoj tendenciji. Možete čvrsto računati na našu solidarnost i podršku. Usmereni smo ka prisnoj saradnji sa Srbijom u širem krugu međunarodnih pitanja u interesu mira i stabilnosti na Balkanu, izgradnje Evrope bez podela.
Rusko rukovodstvo je čvrsto opredeljeno za unapređivanje naših odnosa i u drugim pravcima, uključujući usavršavanje ugovorno-pravne baze, razvoj saradnje u industrijskoj i transportnoj sferi, širenje kulturne, naučno obrazovne i omladinske razmene. Iskreno sam zahvalan na čestitkama povodom mog izbora za predsednika Sveruske političke Jedinstvene Rusije. Računam na produbljivanje saradnje sa DSS-om, na čijem ste Vi čelu i koja već održava partnerske veze sa Jedinstvenom Rusijom.
Siguran sam da će takva međustranačka saradnja doprinositi daljem razvoju rusko-srpske saradnje, koju smo poslednjih godina uspeli da izvedemo na kvalitetan novi nivo. Aktivan i otvoren politički dijalog sada se jača strateškim dogovorima u ključnim pravcima trgovinsko-ekonomskog partnerstva. Pre svega mislim na energetiku, gde se otvaraju ozbiljne perspektive za produbljivanje uzajamno korisnih veza. U ovom kontekstu od posebnog je značaja za nas što brže stupanje na snagu Sporazuma između Vlade Rusije i Vlade Srbije o saradnji u oblasti nafte i gasa.“
Dragan Šutanovac, tada potpredsednik DS-a, osporavao je da je pismo ruskog predsednika podrška „narodnjacima“: „I svako ko želi da to tako predstavi nije u pravu! On je pisao u znak podrške jedinstvenoj politici naše zemlje prema Kosovu i Metohiji, koju zastupaju predsednik Tadić i premijer Koštunica! Ovim pismom se samo nastavlja ona politika koju ističe Sergej Lavrov i Rusija nam pruža punu podršku za evropsku budućnost. Oni nisu ni protiv potpisivanja SSP-a Srbije i EU.“


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve