

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Neobičan je i ambivalentan osećaj kad shvatiš da praktično sve što si u životu radio, pisao i govorio vredi manje – ili je barem imalo manji odjek – od jednog iznuđenog i virtualnog poljupca, poslatog nosiocu apsolutne i apsolutističke vlasti. S jedne strane, mogao bih da Vam budem zahvalan na prilici i nenadanoj „slavi“ koju ste mi omogućili. S druge, pak, mogao bih da Vas tužim za direktne i neistinite optužbe („reket“, „pljačka“, isisavanje“) koje ste mi uputili sa skupštinske govornice, uskrativši mi elementarno pravo na odgovor, makar i u formi kratke dvominutne replike.
Jer, da se ne lažemo, nije to pravo uskratila predsedavajuća Maja Gojković, niti poslovnik – već Vi, lično. Odnosno, Vaš strah, Vaša sujeta i Vaša nemogućnost da čujete stvari koje Vam se ne sviđaju.
– Nije li to očigledno i u suštini kukavičko uskraćivanje prava na odgovor – i to ne samo meni, nego faktički svakom ko je malo oštrije i ozbiljnije pokušao da Vas kritikuje – u drastičnoj protivrečnosti sa neprestanim isticanjem Vaše „hrabrosti“, „džentlmenstva“, „viteštva“ i spremnosti na suočavanje sa kritikama? A da ne govorimo tek o „viteškom“ tabloidnom udaru koji koliko sutradan sleduje svima onima koji su se usudili da Vas nerviraju. Vi vladate Srbijom uz pomoć nekoliko aboliranih kriminalaca, dosijea pokojnog Mikija Rakića i strahom većine pristojnih ljudi od tabloidnog linča.
– Nije li neprirodna i nepristojna dužina Vašeg zamornog ekspozea samo trebalo da zamagli činjenicu da je suština Vaše ekonomske politike: „Prodaćemo Komercijalnu banku, PKB, Dunav, Telekom, Lutriju i EPS – i to ćemo krckati narednih nekoliko godina.“
– Da li znate jednu evropsku zemlju u kojoj je kandidat za premijera ekspoze čitao šest sati, sve neprestano se izvinjavajući što mora da ga skraćuje? Da li znate vladu koja je, bez ikakve potrebe i bilo kakve parlamentarne krize, dva puta na pola mandata raspisivala vanredne izbore – i onda ponovo formirala vlast u istom političkom i personalnom sastavu? Da li znate za neku vlast koja raspolaže sa toliko poluga moći, a koja se žali da je „pokradena na izborima“?
– Zamena teza je vaša omiljena „olimpijska“ disciplina. (Kao i argumentovanje po principu „ad hominem“ i „drž’te lopova“.) Nisam ja ovde kandidat za premijera, nego Vi. Ja nemam iluziju da znam sve. Ali razumem se pomalo u pisanje, političku teoriju, istoriju i društvena istraživanja. Ne tvrdim da sam najbolji, ali verovatno nisam ni najgori u tom poslu. Bilo kako bilo, radim ono što znam, legalno i legitimno, i nikoga nisam pljačkao, ni reketirao. I nikada – mada bi to trebalo da se podrazumeva – ali apsolutno nikada nisam prilagođavao nalaze željama naručioca, a pogotovo ne radio „lažno“ istraživanje, kao što mi insinuirate. Jedan sam od poznatijih istraživača i analitičara u regionu i prilično je logično da me se ponekad za ovo ili ono pita i angažuje. Ali u kom svojstvu ste Vi, gospodine Vučiću, kao ljuti SRS/SNS opozicionar i revolucionarni borac protiv „dosističke diktature“, godinama obijali pragove državnih preduzeća (postoje svedoci i dokumentacija), pribavljajući pare za potrebe Vaše stranke i Vaših opskurnih novina u vlasništvu Vaših kumova i prijatelja?
– Ako je neko upropastio Lutriju – a nije niko, nego joj vi ubijate cenu, ovakvim i sličnim kampanjama – onda ste to upravo Vi i Vaši najbliži saradnici (poput onoga koji je, usred noći, krišom upadao u zgradu Lutrije da, kako reče, „izvodi molerske radove“). Jedino ne znam da li je glavni cilj te kampanje bila samo difamacija prethodnog rukovodstva ili spuštanje cene ovog preduzeća zarad interesa privatnog kladioničarskog biznisa koji je zdušno učestvovao u finansiranju Vaše stranke. I nije li konačni cilj ove operacije da se i ta „zlatna koka“ što lakše i jeftinije proda nekom Vašem odabranom „strateškom partneru“?
– Konačno. Ovde ste tri dana, skoro bez prekida, pričali o svemu i svačemu. Da li biste bili ljubazni i rekli koliki je tačno rast BDP-a zemlje od kako je SNS došao na vlast, koliko je, u međuvremenu, porastao državni dug i koliko je to u procentima BDP-a? Gde Vam je „milijardu dolara vredna fabrika lekova u jednoj afričkoj zemlji“? Gde Vam je Mercedes, Mubadala, fabrika čipova vredna tri milijarde evra, proizvodnja delova za Boingove avione… ?
Ovo je, naravno, samo mali deo onoga što povodom Vašeg ekspozea i Vaših nepristojnih i neartikulisanih napada može i treba da bude rečeno. Ali, eto, toliko otprilike može da stane u nekoliko minuta i dve šlajfne teksta. Nastavak sledi. Radujem se budućem susretu.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve