

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Hajnc-Kristijan Štrahe se predstavljao kao prijatelj Srbije i Srba koji se zajedno sa njima bori za Kosovo kao sastavni deo Srbije. U videu tajno snimljenom na Ibici on navodno bogatu Ruskinju odvraća od investicija u Srbiji, jer su kod nas nekim njegovim prijateljima "firme izvučene ispod guzice"
„Dabogda ti Mile došao u posetu“, šale se naši po Beču ovih dana, na račun sad već bivšeg vicekancelara Hajnca Kristijana Štrahea, koji je samo četiri dana pred svoju političku propast ugostio Milorada Dodika. Dodik, koji se nakon susreta sa Štraheom 13. maja hvalio kako ga je pozvao da poseti Banja Luku i Sarajevo, što je Štrahe i prihvatio, samo sedam dana kasnije, u ponedeljak 20. maja uveče, izleteo je se izjavom kako nastavlja saradnju sa Štraheom i njegovom Slobodarskom partijom Austrije (FPO). Dodao je da je afera na Ibici očigledna nameštaljka i naveo da se od nastanka snimka sa misterioznom Ruskinjom u leto 2017. godine do danas ništa od onoga o čemu se na snimku pričalo nije ni dogodilo.
Ljubav između Štrahea i srpskih političara planula je, reklo bi se, iz obostrane koristi. On je lepo sračunao da mu podrška srpske dijaspore može pomoći i biti odlučujući tas na vagi, a naši su konačno pronašli nekoga „ko se zalaže u EU za srpsku stvar“.
Da je ljubav počivala na računu, a ne na osećanjima, pokazuje i skandal s jeseni prošle godine. Najpre je Štrahe, sredinom oktobra, izjavio kako Kosovo niti može u Interpol, niti može da ima vojsku. Onda je, već nakon dve nedelje, promenio ploču, i saglasio se sa Sebastijanom Kurcom da Austrija podrži članstvo Kosova u Interpolu. To je poprilično iznerviralo ministra inostranih poslova Srbije Ivicu Dačića, koji je, ne baš diplomatski, isprozivao i Štrahea i Kurca. Štrahe se posle branio da on ipak vodi austrijsku politiku, a ne srpsku, a da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije, koje je i vodio slobodarac Herbert Kikl, objasnilo da je to neophodno iz bezbednosnih razloga.
Štrahe je još jednom bio upleten u skandal sa izjavama, početkom prošle godine, kada je, navodno, izjavio za „Politiku“ da je Kosovo neotuđivi deo Srbije. Tu izjavu su odmah demantovali austrijski ambasador na Kosovu, Ministarstvo inostranih poslova, a i sam Štraheov portparol, tumačeći da on tako nešto nije izjavio i da je pogrešno interpretiran.
OBEĆANJA BRAĆI SRBIMA
Domaći tabloidi su pre par godina, dok Štrahe još nije bio izabran za vicekancelara, preneli njegovu izjavu da će, ukoliko bude izabran za kancelara, pokrenuti reviziju austrijskog priznanja Kosova. Po ulasku u vladu Štrahe izjavljuje da revizija nije moguća, mada je on protiv odluke svoje države da prizna Kosovo. Pred kraj prošle godine Štrahe je najavljivao i mirovnu konferenciju o Kosovu, pod pokroviteljstvom Austrije, ali se nije izjašnjavao o detaljima, a i od najava se nije daleko odmaklo.
Štrahe je, pored političkog, imao lični i blizak odnos sa Srbima. Naše političare nazivao je prijateljima, a ni oni mu nisu ostajali dužni. Na snimcima se vidi i supruga Johana Gudenesa, njegovog najbližeg saradnika, Tajana Gudenes, poreklom iz Banja Luke. DW navodi da je njena majka javni beležnik u Banja Luci i da je bliska Miloradu Dodiku. Na listi FPO za predstojeće izbore za Evropski parlament nalaze se Vesna Šuster i Konstantin Dobrilović, a među Srbima u Beču prilično je poznat Nemanja Damnjanović, odbornik Štraheovog FPO u gradskoj skupštini Beča.
NE ULAŽI U SRBIJU
Na videu koji je dostupan javnosti vidi se samo nekoliko minuta višesatnog razgovora. Prema pisanju nedeljnika „Špigel“, koji je sa zajedno sa „Zidojče cajtungom“ dobio čitav snimak, Štrahe je rekao da je Srbija „fantastična zemlja“, da je nekoliko njegovih prijatelja tamo uložilo mnogo novca i da je on u Srbiji u anketama „omiljen skoro kao ruski predsednik Vladimir Putin“.
Međutim, „Zidojče cajtung“ citira Štrahea koji rusku sagovornicu upozorava da ne investira na Balkanu. Jer, „Hrvatska je sranje, obično sranje“, rekao je Štrahe i dodao da treba izbegavati i Srbiju jer su tamo njegovim austrijskim prijateljima neke firme „izvučene ispod guzice“, što bi trebalo da znači da su oštećeni u nekakvom poslu.
DOBRA VEST ZA BALKAN
Stručnjak za Balkan sa Univerziteta u Gracu Florijan Biber izjavio je za Radio Slobodnu Evropu da je „Štraheov pad dobar znak za Balkan“. Biber kaže da pad Štrahea njegove prijatelje na Zapadnom Balkanu ostavlja bez alternative među evropskim populistima i krajnjim desničarima. On je ocenio i da Štraheove prosrpske izjave nisu bile iskrene, i da on u krajnjem slučaju nije ni želeo proširenje Evropske unije, a u prilog svojoj tvrdnji navodi i da je ministarka inostranih poslova Austrije Karin Knajsel koju su za tu funkciju predložili slobodarci morala da vodi zvaničnu politiku Austrije – znači proširenje, i nikakav raspad Bosne i Hercegovine i Kosova.
Biber je naveo i da je takva politika bila štetna, a da je tu štetu upravo nanosio Štrahe svojim izjavama, jer su donekle usporile i sprečile da se dotadašnji stav Austrije o proširenju nastavi. Dodao je da je Štrahe ohrabrivao Dodika i njemu slične političare u regionu, a da njegovim odlaskom ne vidi perspektivu i nadu za one kao što je Dodik što se tiče političkih saveznika u Evropi. Biber je rekao i da će, pored udara na Štraheu bliske političare u regionu Zapadnog Balkana, propast ovog političara biti udar i na celu ekstremnu desnicu u Evropi, jer ta desnica nije čista i nekorumpirana kao što se predstavljala. Sigurno je jedino to da su naši političari, koji su u Hajnc-Kristijanu Štraheu videli saveznika, kao i mnogo puta do sada igrali na pogrešnu kartu.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve