Zamislite da na putu za motorna vozila gde je postavljeno ograničenje brzine od 80 kilometara na čas, vozite brzinom od čak 150 km/h, a da se na mestima gde put postane sasvim prav zalećete i do čitavih 800 km/h. To je, naravno, zbog tehničkih nemogućnosti samo hipotetički primer, ali čak i kod njega biste, ako vozite dovoljno dugo i ako se povremeno nekako zaustavite pred semaforom, saobraćajnoj policiji mogli tvrditi da ste prosečno vozili brzinom koja je ispod 80 km/h.
Ovo poređenje pomalo liči na stanje sa emisijom sumpor-dioksida u Boru, koji u atmosferu nad ovim gradom stiže iz Rudarsko topioničkog basena Bor. Mada su u topionici svesni štete koju nanose i kažu da su vremena kad su podaci prikrivani „ostala iza nas“, nivoi koncentracija ovog opasnog gasa se nisu smanjili nad gradom, uglavnom zato što tehnologija prerade rude nije osavremenjena gotovo četiri decenije.
„Agencija za zaštitu životne sredine u Boru ima tri automatske stanice za praćenje kvaliteta vazduha“, kaže za „Vreme“ ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić. „Podaci o zagađenju su dostupni u realnom vremenu na sajtu Agencije. Problem oko pouzdanosti rada opreme automatskih stanica u Boru može se javiti u slučajevima izuzetno visokih koncentracija.“
Visoke koncetracije nisu retkost u Boru. Prema podacima merenja sumpor-dioksida na lokacijama Gradski park i Brezonik, koji se mogu videti na internet adresi Agencije http://www.sepa.gov.rs, koncetracije na trenutke dostižu čitavih 1000 mikrograma po metru kubnom, a ponekad i svih 3000 µg/m3.
Prema važećim propisima u Srbiji jednočasovna granična vrednost sumpor-dioksida iznosi 350 mikrograma po metru. Međutim, ta vrednost u imisiji nad gradom odnosi se na srednju dnevnu vrednost, što je zanimljiva okolnost budući da topionica, kako nam je rečeno, obustavlja preradu pri ekstremnim koncentracijama sumpor-dioksida, vrednost na tom „semaforu“ pada, pa je srednja vrednost uglavnom ispod propisane.
Evropski propisi takođe barataju sa srednjim vrednostima, ali podrazumevaju jedan drugačiji režim kontrole zagađenja. Naime, prema evropskoj regulativi koju smo dobili iz Fondacije „Hajnrih Bel“, koja važi u Nemačkoj, srednja dozvoljena vrednost na godišnjem nivou iznosi samo 50 µg/m3, dok se srednja dnevna koncetracija od 125 µg/m3 sme dostići samo tri puta godišnje, a srednja jednočasovna od 350 µg/m3 samo 24 puta u godini.
Naravno, teško je od Bora očekivati da sledi ove stroge norme, a da u ovim okolnostima održivo posluje. U međuvremenu, komisija koju su činili predstavnici Ministarstva, lokalne samouprave i opštine, donela je Plan postupanja u kojem se navodi tačan režim koncetracija emitovanog sumpor-dioksida i ponašanja odgovornih lica u vezi sa njima. Nažalost, taj dokument, mada smo ga tražili, igrom slučaja nismo dobili ni od RTB Bora, ni od Ministarstva za zaštitu životne sredine.
Koliko ste užasnuti koncetracijama sumpor-dioksida od 3000 µg/m3, a koliko pak vozačima nasilnicima koji jure brzinom od 300 km/h? U slučaju udesa, od njihove bahatosti nastradaće nekoliko osoba, pa i u, daleko bilo, najgorem mogućem ishodu, nekoliko desetina ljudi. Kad sumpor-dioksid nad Borom dostigne „nasilničku“ koncentraciju od 3000 mikrograma po metru kubnom, njime je ugroženo više od 56.000 ljudi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!