Zamislite da na putu za motorna vozila gde je postavljeno ograničenje brzine od 80 kilometara na čas, vozite brzinom od čak 150 km/h, a da se na mestima gde put postane sasvim prav zalećete i do čitavih 800 km/h. To je, naravno, zbog tehničkih nemogućnosti samo hipotetički primer, ali čak i kod njega biste, ako vozite dovoljno dugo i ako se povremeno nekako zaustavite pred semaforom, saobraćajnoj policiji mogli tvrditi da ste prosečno vozili brzinom koja je ispod 80 km/h.
Ovo poređenje pomalo liči na stanje sa emisijom sumpor-dioksida u Boru, koji u atmosferu nad ovim gradom stiže iz Rudarsko topioničkog basena Bor. Mada su u topionici svesni štete koju nanose i kažu da su vremena kad su podaci prikrivani „ostala iza nas“, nivoi koncentracija ovog opasnog gasa se nisu smanjili nad gradom, uglavnom zato što tehnologija prerade rude nije osavremenjena gotovo četiri decenije.
„Agencija za zaštitu životne sredine u Boru ima tri automatske stanice za praćenje kvaliteta vazduha“, kaže za „Vreme“ ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić. „Podaci o zagađenju su dostupni u realnom vremenu na sajtu Agencije. Problem oko pouzdanosti rada opreme automatskih stanica u Boru može se javiti u slučajevima izuzetno visokih koncentracija.“
Visoke koncetracije nisu retkost u Boru. Prema podacima merenja sumpor-dioksida na lokacijama Gradski park i Brezonik, koji se mogu videti na internet adresi Agencije http://www.sepa.gov.rs, koncetracije na trenutke dostižu čitavih 1000 mikrograma po metru kubnom, a ponekad i svih 3000 µg/m3.
Prema važećim propisima u Srbiji jednočasovna granična vrednost sumpor-dioksida iznosi 350 mikrograma po metru. Međutim, ta vrednost u imisiji nad gradom odnosi se na srednju dnevnu vrednost, što je zanimljiva okolnost budući da topionica, kako nam je rečeno, obustavlja preradu pri ekstremnim koncentracijama sumpor-dioksida, vrednost na tom „semaforu“ pada, pa je srednja vrednost uglavnom ispod propisane.
Evropski propisi takođe barataju sa srednjim vrednostima, ali podrazumevaju jedan drugačiji režim kontrole zagađenja. Naime, prema evropskoj regulativi koju smo dobili iz Fondacije „Hajnrih Bel“, koja važi u Nemačkoj, srednja dozvoljena vrednost na godišnjem nivou iznosi samo 50 µg/m3, dok se srednja dnevna koncetracija od 125 µg/m3 sme dostići samo tri puta godišnje, a srednja jednočasovna od 350 µg/m3 samo 24 puta u godini.
Naravno, teško je od Bora očekivati da sledi ove stroge norme, a da u ovim okolnostima održivo posluje. U međuvremenu, komisija koju su činili predstavnici Ministarstva, lokalne samouprave i opštine, donela je Plan postupanja u kojem se navodi tačan režim koncetracija emitovanog sumpor-dioksida i ponašanja odgovornih lica u vezi sa njima. Nažalost, taj dokument, mada smo ga tražili, igrom slučaja nismo dobili ni od RTB Bora, ni od Ministarstva za zaštitu životne sredine.
Koliko ste užasnuti koncetracijama sumpor-dioksida od 3000 µg/m3, a koliko pak vozačima nasilnicima koji jure brzinom od 300 km/h? U slučaju udesa, od njihove bahatosti nastradaće nekoliko osoba, pa i u, daleko bilo, najgorem mogućem ishodu, nekoliko desetina ljudi. Kad sumpor-dioksid nad Borom dostigne „nasilničku“ koncentraciju od 3000 mikrograma po metru kubnom, njime je ugroženo više od 56.000 ljudi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprkos dva susreta najviših srpskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom – ministra spoljnih poslova Marka Đurića početkom avgusta u Stejt departmentu, a potom i predsednika Vučića tokom godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku – i najave pokretanja strateškog dijaloga dveju zemalja do kraja godine, sve je nekako, što bi se narodski reklo “na dođem ti”, uz goruće požare koje treba gasiti kao što su ogromne carine na našu robu ili stupanje na snagu sankcija NIS-u
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka
Kancelar Fridrih Merc nije posebno zainteresovan za Balkan – samo da se ne puca. Vučić zato još neko vreme može da figurira kao “faktor stabilnosti”, mada su prošla medena vremena kad je bio najbolji đak Angele Merkel
Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska
Predsednik Srbije se našao u dvostrukoj klopci. Ako zaoštri odnos prema Erdoganu, rizikuje pad turskih investicija, gubitak radnih mesta, te dodatno i dublje približavanje Prištine Ankari. Ako prećuti i traži “razgovor među prijateljima”, šalje poruku nemoći biračkom telu za koje je Kosovo crvena linija, osetljiva tema i dokaz državne snage
Intervju: Vasko Kelić, Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka
“Jedino rešenje za energetsku stabilnost Srbije – u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije – jeste nacionalizacija ove kompanije ili prinudno preuzimanje upravljanja nad njom. Vučićeva vlast to izbegava i na taj način podređuje interese građana Srbije – Rusiji. Inače, naša zemlja ima najskuplje naftne derivate u regionu zbog izrazito monopolskog položaja Nisa na tržištu, a posledice sankcija će najverovatnije biti dodatna poskupljenja “, akcenti su iz razgovora sa Vaskom Kelićem, istraživačem u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka i odbornikom Zeleno-levog fronta u beogradskoj opštini Stari Grad
Režimu je potrebna Evropska unija. Kako joj objasniti zašto se studenti bune i zašto to traje toliko dugo, a izbeći pitanja o stvarnim zahtevima protesta? Tako što će spinovati da su protesti dirigovani spolja – a ima li korisnijeg dirigenta od Kremlja? U pokušaje delegitimizacije protesta tvrdnjama da su rezultat “ruskog malignog uticaja” uključio se i deo opozicije. Oni bi da ubede Brisel kako su oni jedina alternativna režimu u Srbiji
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!