

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Ivana Ivanjija sam oduvek doživljavao vanvremenski, u neodređenoj starosnoj dobi. Ni mlad, ni star. Nikada ga nisam video u žurbi, nervoznog, već uvek smirenog. Plenio je razboritošću. Delovao je terapeutski na sagovormike
Život Ivana Ivanjija podseća na uzbudljiv akcioni film.
Kakva putanja! Ispisao je savršen krug dostojan biblijskog mudraca.
Rođen u Bečkereku u lekarskoj porodici, proveo je bezbrižno detinjstvo, svet sagledavao na tri jezika – srpskom, mađarskom i nemačkom, da bi sa petnaest godina bio gurnut u pakao koncentracionog logora Buhenvald. Iskustvo koje je tamo stekao dečak Ivan odredilo je njegov odnos prema iskušenjima vremena budućeg.
Ivanji je bio svedok epohe, pisac i diplomata, Titov prevodilac, prisutan svuda gde se krojila istorija. Ostao je lojalan mladalačkim idealima, ali lojalnost je za njega bila nešto drugačije i mnogo veće od laganja i prikrivanja. Prezirao je hvalisavost. O svojim zabludama i pogrešnim procenama govorio je otvoreno, primereno osobi koja je prošla kroz život sačuvavši trezvenost i dostojanstvo.
Ivana sam oduvek doživljavao vanvremenski, u neodređenoj starosnoj dobi. Ni mlad, ni star. Nikada ga nisam video u žurbi, nervoznog, već uvek smirenog. Plenio je razboritošću. Delovao je terapeutski na sagovormike.
Naše prijateljstvo počelo je sa raspadom Jugoslavije. Sretali smo se često u Beču gde je Ivan živeo sa porodicom, a gde sam ja često boravio. Družili smo se i posećivali na bečkim adresama, u kafanama, i kod naših zajedničkih prijatelja Mila Dora i Bogdana Bogdanovića.
Tih godina su rat i raspad zemlje bili nezaobilazna, često i jedina tema razgovora. U pogledu uzroka katastrofe i tekuće situacije u Srbiji, Ivan i ja smo imali slične stavove, međutim, drugačije smo videli Jugoslaviju i Tita. Tokom diskusija on nije branio jedan pogled na svet, već samu mogućnost pogleda. Direktan i jasan, gospodski odmaknut od pozicije nekoga kome bi jedino bilo stalo da dokaže da je u pravu, samoironičan i otvoren prema svim opcijama koje su bile u igri, uvek je nalazio ubedljive argumente za ono što tvrdi. Sve nas je impresioniralo njegovo pamćenje i humor, a pre svega erudicija pouzdanija od svakog Gugla. Nema tih gigabajta ni terabajta sa kojima se može izmeriti memorija Ivana Ivanjija.
Način na koji se oprostio od ovog sveta pokazao je u kojoj meri je bio većinski vlasnik sopstvenog života.
Za mene Ivan nikada neće biti stanovnik vremena prošlog. Osobina mudraca je da nikada ne odlaze.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve