

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Na dan kada je konvoj humanitarne pomoći ušao u Gazu, gde je više od milion Palestinaca napustilo svoje domove zbog sukoba, demonstranti su se okupili kod Hajd parka u Londonu i prošetali do četvrti Vajthol
Desetine hiljada ljudi protestovalo je 21. oktobra u Londonu i drugim gradovima u znak podrške palestinskom narodu, tražeći od Izraela da prestane sa bombardovanjem Gaze, dok rat Izraela i Hamasa ulazi u treću sedmicu.
Na dan kada je konvoj humanitarne pomoći ušao u Gazu, gde je više od milion Palestinaca napustilo svoje domove zbog sukoba, demonstranti su se okupili kod Hajd parka u Londonu i prošetali do četvrti Vajthol.
Londonska policija je procenila da je u koloni koja je prolazila kroz centar grada učestvovalo „do 100.000 ljudi“.
Mašući palestinskim zastavama, učesnici su pozvali na prekid izraelske blokade Gaze i bombardovanja, pokrenutih nakon brutalnog upada militantne grupe Hamas koja kontroliše Gazu na jug Izraela.
Policija je saopštila da je tokom protesta bilo “ par manjih slučajeva nereda i govora mržnje“, ali da je „većina protestnih aktivnosti bila u skladu sa zakonom i protekla bez incidenata“.
Rat Izreala i Hamasa je podigao tenzije širom sveta, pri čemu se i jevrejska i muslimanska zajednica osećaju ugroženim, prenosi agencija Asošijejted pres (AP).
Policija u Londonu je saopštila da je u oktobru zabeleženo trinaest puta više krivičnih dela koji se dovode u vezu sa antisemitizmom.
Izveštaji o krivičnim delima usmerenim protiv muslimanske zajednice su se više nego udvostručili.
U Berlinu bez protesta podrške Palestini
Policija u Berlinu zabranila je demonstracije u znak podrške Palestincima, koje su bile zakazane za nedelju u centru grada, javila je nemačka novinska agencija DPA.
Policija u glavnom gradu Nemačke zaustavila je nekoliko sličnih događaja poslednjih nedelja, navodeći kao razlog moguće nasilje i govor mržnje protiv Jevreja.
Vlasti su u nedelju dozvolile pro-izraelske demonstracije za koje se očekuje da će okupiti hiljade ljudi u centru Berlina.
U drugim gradovima, nekoliko stotina ljudi marširalo je Rimom 21. oktobra, a protesti podrške Palestincima održani su i u Amustraliji, gde su hiljade ljudi marširale kroz centar Sidneja.
Vlasti u Gazi kažu da je više od 4.300 ljudi ubijeno na toj teritoriji od početka poslednjeg rata.
Sa druge strane, Izrael je saopštio da je ubijeno više od 1.400 Izraelaca, uglavnom civila ubijenih tokom smrtonosnog napada Hamasa 7. oktobra.
B.G./Slobona Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve