

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Život evoluira, pa su i Holanđani slavne moreplovce pretvorili u slavne fudbalere. „Leteći Holanđanin“ danas je veliki igrač u stalnom pokretu. Totalni fudbal, tako se ta priča zove, i u njoj fudbaleri na terenu neprestano menjaju pozicije, svaki čovek igra i odbranu i napad, pa je protivniku taj fluidni sistem igre veća misterija i od samog kapetana Hendrika van der Dekena
Tako lete Holanđani. Ali daleko iznad njih vinuo se naš Leteći Baričanin, najveći partizanovac, Miroslav Gajić (1954–2020). Holandski fudbaler ima krila, ali ima i kavez u vidu granica igrališta. Miša Tumbas je leteo slobodno. Vidim ga kako na Banjici brani čast Partizanovih navijača samostalno bodreći rukometaše. U sledećem kadru već je na Topčiderskom brdu, gde fudbalerima upućuje savršene asistencije ljubavi. Stigao je i do „Pionira“ ili „Arene“, da i sam pogodi trojku za konto Partizanovih košarkaša. Sve to u istom danu. U isto vreme ako je bilo potrebno. Mišini dolasci na svaku utakmicu svake Partizanove sekcije tajna su čak i nama koji smo gledali let te veličanstvene ptice.
„Leteći Holanđanin“ ima i operu o sebi. Libreto i muzika – Rihard Vagner. Možda Mišin glas onako propušten kroz šmirglu u grlu ne bi zadovoljio fina uha, ali nama je bilo lako da ga zamislimo u klasičnim operskim rolama. Bio je naš i Pučinijev Kalaf kada je najavljivao pobedu („Nessun dorma“). Naš i Rosinijev Figaro kada nas je razgaljivao („Largo al factotum“). Pre svega – naš i Bizeov Eskamiljo kada nas je hrabrio samim svojim postojanjem („Votre toast, je peux vous le rendre“). Da, jedna je arija tenorska, druga baritonska, treća je za bas; napad – vezni red – odbrana; Tumbas – Tumbas – Tumbas; najbolji sastav Partizana.
Takva ptica nije mogla da preživi zatvorena u krletku. Barički kućerak, u koji ga je oterala epidemija, jeste bio sav od zahvalnosti partizanovaca, koji su mu dom opremili i renovirali. Ali govorimo o detinje nemirnim krilima, o detinjoj duši kojoj su i hale i stadioni premali. Puklo je to ogromno srce pod pritiskom ljubavi koju nije imalo kome da ponudi. A ipak, još se svi nadamo da će Miša Tumbas na prvoj sledećoj utakmici odnekud iskrsnuti, šeretski nam reći da smo „dandare“ što smo nakon sveg druženja opet pali na njegovu foru, a mi ćemo se obrušiti na njega kao da smo dali pobedonosni gol u 90. minutu derbija.
Ako se to ne dogodi, upamtite legendu o Letećem Baričaninu. Ona se neće menjati. Miroslav Gajić zauvek će ostati najsjajnija buktinja u Partizanovom grbu.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve