"U poslovanju smo se sretali i sa nelojalnom konkurencijom i sa damping cenama. Mi nikad nećemo napraviti loš a jeftin proizvod da bismo se probili na tržištu, što prepoznaju i u inostranstvu, tako da smo ove godine počeli da izvozimo specijalizovane kontejnere za rudnike na tržištu Švedske", kaže direktor Colja
PONOSNI NA KUPCE: Bernard Colja, direktor
Preduzeće Enigma Idea bavi se proizvodnjom mobilnih, modularnih poslovno stambenih jedinica – kontejnera i kontejnerskih naselja, izradom čeličnih konstrukcija za hale i uslužnim radovima u bravarskoj, mašinskoj i elektro radionici. „Preduzeće posluje od 2000. godine. Do 2004. poslovali smo u okviru grupacije Idea A.D., tada se izdvajamo i nastupamo na tržištu kao samostalno preduzeće pod imenom Idea Invest. U martu ove godine menjamo ime u Enigma Idea“, kaže za „Vreme“ direktor preduzeća Bernard Colja.
Do sada su u Enigma Idei proizveli oko 500 kontejnera različitih modela za potrebe preduzeća u Srbiji. Najveći kupci su im građevinske firme koje njihove proizvode koriste za smeštaj radnika na otvorenim gradilištima, zatim preduzeća koja kontejnere koriste kao privremene poslovne objekte. Ove objekte mogu koristiti dve do pet godina, a posle ih lako mogu ukloniti – demontirati. Treća ciljna grupa firme Enigma Ideja je najšire tržište, odnosno građanstvo. Njima je posvećen program modularnih mobilnih kuća.
U Enigma Idei proizvode tri osnovna modela kontejnera. To su demontažni kontejner klasik, skromnija varijanta kontejnera, koja ispunjava osnovne potrebe za smeštajem ljudi, bez dodatnih zahteva za nadogradnjom i za povećanjem površine nadogradnjom u visinu. Zatim, model monolit, koji je kompletnija i kompaktnija varijanta kontejnera. Model monolit namenjen je za teže režime eksploatacije, kompletno je atestiran na Niškom univerzitetu za nosivost još dva sprata i beskonačnim dodavanjem modula u širinu, čime se dobija objekat po potrebi. Treći model je „hibrid“, kombinacija prve dve varijante kontejnera sa tehničkim karakteristikama obe. Ovaj model odlikuje izuzetno konkurentna cena. „Početkom 2000. napravili smo prve modele kontejnera. Sva tri modela koja proizvodimo su naši projekti. Modele smo stalno razvijali i unapređivali da bismo došli do optimalnog i zadovoljavajućeg tipa u pogledu hidroizolacije, termoizolacije, čvrstine itd. Današnji kontejneri su kontejneri sedme generacije. Čak 98 odsto ugrađenog materijala u kontejner je domaće proizvodnje, ako ne računamo Rehauove profile za stolariju, tako da ga možemo nazvati srpskim proizvodom. U poslednje vreme posebnu pažnju posvećujemo velikim modulima. Sastavljanjem modula dobijamo objekte od sto pa do više od hiljadu kvadratnih metara, sa vrlo brzom i lakom montažom i demontažom“, kaže Colja.
Osim univerzalnih industrijskih mašina za obradu metala skidanjem strugotine, kao što su strugovi, glodalice, mašine za odsecanje, bušilice…, firma raspolaže i alatnim mašinama kao što je borverk, karusel strug, alatna oštrilica, brusilica za ravno i okruglo brušenje.
USPEŠNA PROIZVODNJA: Montažno modularna kuća…
Navedena oprema i kadar zaposlenih omogućuju namensku proizvodnju alata, delova mašina i složenih mašina po projektu ili zahtevu. „Naša firma se bavi proizvodnjom mašina po narudžbini. Godine 2003. proizveli smo CNC mašinu za sečenje lima. Naš inženjer Ilija Pupović, rukovodilac proizvodnje i projektant svakog proizvoda koji izađe iz naše fabrike, konstruisao je i napravio tu mašinu. Mašinu smo napravili za vlastite potrebe. Ona lim, prohrom i čelik debljine do 20 centimetara seče plazmom na 10.000 stepeni. Koristimo je za naše potrebe u prizvodnji, a vršimo i uslužno sečenje. U Srbiji postoje još tri ili četiri takve mašine i sve su uvezene. Nijedan brod ne može da se napravi bez takve mašine. Uz pomoć nje napravljen je brod Idea Beograd – „Nikola Tesla“. Brod je upravo krenuo na put za Čikago povodom obeležavanja 150. godišnjice rođenja Nikole Tesle. Težak je 35 tona i kompletno je proizveden u našoj radionici, uključujući ugradnju motora, uređaje za navigaciju i navođenje, kompletan enterijer, eksterijer, farbanje…“, priča Bernard Colja, i dodaje: „Za našeg partnera, firmu ‘Senjak’ napravili smo presu od 500 tona, a za vlastite potrebe liniju za profilisanje limova i proizvodnju trapezastih limova. Sve je to kompletno napravljeno u našoj barvarskoj i mašinskoj radionici, koja je opremljena za obradu svih delova od metala. Pri tom sve proizvedene mašine i servisiramo.“
…i brod Idea Beograd – „Nikola Tesla“
Najveći dobavljači preduzeća Enigma Idea su firme „Senjak“, Džip komerc od kojih kupuje čelične profile i cevi, preduzeće Devix iz Lazarevca snabdeva ih sendvič panelima. Sendvič paneli se ispunjavaju potparenim stiroporom, koji proizvodi preduzeće Fima iz Mionice. Firma Ilmaks iz Pančeva snabdeva ih PVC i aluminijumskom stolarijom, a Sintelon podnim oblogama.
Kao svoju prednost nad konkurencijom u Enigma Idei ističu kvalitet proizvoda, poštovanje rokova i brzinu isporuke, pa tek onda cenu. „U poslovanju smo se sretali i sa nelojalnom konkurencijom i sa damping cenama. Pojedini proizvođači su prodavali kontejnere po ceni materijala koji je potreban da bi se kontejner napravio. Sa tim smo se izborili tako što smo napravili različite modele za različite kupce. Mi nikad nećemo napraviti loš a jeftin proizvod da bismo se probili na tržištu, što prepoznaju i u inostranstvu, tako da smo ove godine počeli da izvozimo specijalizovana kontejnere za rudnike na tržištu Švedske“, kaže Colja.
Strani partneri do Enigma Ideje dolaze uglavnom po preporuci, mada u firmi ističu Beogradski sajam građevine kao odličan vid za nalaženje novih partnera. „Smatram da smo interesantni firmama sa Zapada. Često velike firme šalju svoje stručnjake i tehnologe da vide kakvi su kapaciteti i mogućnosti našeg preduzeća. Ako bi sve krenulo onako kako mi želimo, sigurno bi 50 odsto naše ukupne proizvodnje išlo u izvoz“, smatra Bernard Colja.
Kada je firma osnovana, zapošljavala je oko 25 radnika. Trenutno ima 49 zaposlenih, od toga 40 u proizvodnji. Prosečna plata je 28.000 dinara.
Enigma Idea se nalazi u Luci Beograd, gde plaćaju zakup za plac na kome se nalazi firma. „Ovde smo od maja prošle godine. Sredstva od kredita koji smo uzeli iskoristili smo za uređenje placa. Sređena je cela infrastruktura, hidrantne i kanalizacione mreže. Mnogo je novca uloženo da bi radnici imali dobre uslove za rad“, smatra Colja.
U Enigma Idei navode da mogu da proizvede do 100 kontejnera mesečno na 5000 kvadratnih metara radnog prostora i da planiraju da do kraja naredne godine budu vodeći proizvođač kontejnera u regionu.
U Enigma Idei su ponosni na kupce sa kojima sarađuju. To su vodeće domaće i strane građevinske firme. „Spisak firmi koje koriste naše objekate je velik, između ostalih to su Lasta Beograd, kojima smo nedavno napravili poslovni objekat na dva sprata, Alpina, austrijska firma koja je na tenderu dobila koncesiju za izgradnju autoputa Horgoš–Požega, građevinsko preduzeće „Ratko Mitrović“, Projektmontaža, International School of Belgrade. Sa firmom Intermost smo dosta radili, preduzeće Marbo je kupilo jedan objekat za svoj proizvodni pogon u Nišu. Na najvećem gradilištu u Beogradu, a možda i u Srbiji (Delta City) nalaze se naši objekti. Veliki udeo u plasmanu naših proizvoda ima ovlašćeni prodavac našeg proizvodnog programa, firma Bazis grupa iz Beograda, s kojom uspešno sarađujemo od 2003, od kada imamo zajedničke sajamske nastupe“, ističe Colja.
Enigma Idea ima program montažno-modularnih kuća tipa vikend-kuća. Sredstva potrebna za kupovinu takve kuće jednaka su sredstvima koja treba potrošiti da bi se podigla kuća slične kvadrature klasičnom gradnjom. Osim toga, sve ostale komparativne prednosti su na strani montažno-modularnih kuća. „To je kuća koja se stavi na kamion i vozi se na lokaciju, za takvu kuću nije potrebna dokumentacija kako bi se počela gradnja, koja inače kratko traje: u roku od tri nedelje kupac dobija gotov i postavljen objekat za koji nisu potrebni temelji pošto poseduje sopstevene stope. Što se tiče daljeg razvoja kuće, planirali smo da uvedemo plinske instalacije i rezervoare za vodu. Tako bismo isključili potrebu za bilo kakvim spoljnim priključcima“, kaže Colja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Studenti me jesu pitali da li bih hteo da budem na listi i ja sam potvrdno odgovorio”, kaže rektor Vladan Đokić u razgovoru za “Vreme”. Pričali smo o udarima na univerzitet, njegovim odlascima u Brisel i tome da li se boji da studentski pokret skreće udesno. A na konstataciju da će morati otići sa mesta rektora ako postane poslanik ili, ko zna, premijer, profesor Đokić kaže: “Videćemo da li će i kada doći taj trenutak. Može da bude pre, a možda i posle završetka mog rektorskog mandata”
Ukoliko se ne ujedine, već odluče da se kao fragmenti pojave na izborima, opozicione stranke proevropskog usmerenja ne samo da će izvršiti političko samoubistvo već će to samoubistvo proizvesti štetu po okolinu. U slučaju da neke stranke izađu same na izbore, bilo bi to kao da skaču sa zgrade ispod koje se okupila gomila ljudi protiv režima
“Našao sam se okružen poražavajuće mladim ljudima. A i inače znam da su mladi – nama vandalizuju prostor bezmalo nekoliko puta mesečno, imamo nadzorne kamere, to su uvek mlada golobrada lica. To je muški svet, sačinjen od mladih muškaraca, koji zaista nemaju ništa pametnje da rade nego da uništavaju nečiju imovinu ili da nekog tuku. Ali sa strahovitim uverenjem”
Iz godine u godinu medijski konkursi su postajali sredstvo kojim režim plaća svoju medijsku poslugu, što pojednostavljeno znači: građani izdvajaju pare da im neko nudi lažnu stvarnost i da ih dodatno truje radioaktivnom mržnjom. Odnosno, plaćaju da ih neko laže i od njih pravi budale
“Je li moguće da neko misli da je u redu i dobro za Srbiju da bude jedna od nekoliko zemalja na svetu koje nemaju nikakvo regulatorno telo? Je li moguće da neko misli da je dobro da se raspada Upravni odbor Javnog medijskog servisa? Nisam uopšte optimista i realno je očekivati da ćemo naići na zid, ali treba pokušati”
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.