

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
"U poslovanju smo se sretali i sa nelojalnom konkurencijom i sa damping cenama. Mi nikad nećemo napraviti loš a jeftin proizvod da bismo se probili na tržištu, što prepoznaju i u inostranstvu, tako da smo ove godine počeli da izvozimo specijalizovane kontejnere za rudnike na tržištu Švedske", kaže direktor Colja


Preduzeće Enigma Idea bavi se proizvodnjom mobilnih, modularnih poslovno stambenih jedinica – kontejnera i kontejnerskih naselja, izradom čeličnih konstrukcija za hale i uslužnim radovima u bravarskoj, mašinskoj i elektro radionici. „Preduzeće posluje od 2000. godine. Do 2004. poslovali smo u okviru grupacije Idea A.D., tada se izdvajamo i nastupamo na tržištu kao samostalno preduzeće pod imenom Idea Invest. U martu ove godine menjamo ime u Enigma Idea“, kaže za „Vreme“ direktor preduzeća Bernard Colja.
Do sada su u Enigma Idei proizveli oko 500 kontejnera različitih modela za potrebe preduzeća u Srbiji. Najveći kupci su im građevinske firme koje njihove proizvode koriste za smeštaj radnika na otvorenim gradilištima, zatim preduzeća koja kontejnere koriste kao privremene poslovne objekte. Ove objekte mogu koristiti dve do pet godina, a posle ih lako mogu ukloniti – demontirati. Treća ciljna grupa firme Enigma Ideja je najšire tržište, odnosno građanstvo. Njima je posvećen program modularnih mobilnih kuća.
U Enigma Idei proizvode tri osnovna modela kontejnera. To su demontažni kontejner klasik, skromnija varijanta kontejnera, koja ispunjava osnovne potrebe za smeštajem ljudi, bez dodatnih zahteva za nadogradnjom i za povećanjem površine nadogradnjom u visinu. Zatim, model monolit, koji je kompletnija i kompaktnija varijanta kontejnera. Model monolit namenjen je za teže režime eksploatacije, kompletno je atestiran na Niškom univerzitetu za nosivost još dva sprata i beskonačnim dodavanjem modula u širinu, čime se dobija objekat po potrebi. Treći model je „hibrid“, kombinacija prve dve varijante kontejnera sa tehničkim karakteristikama obe. Ovaj model odlikuje izuzetno konkurentna cena. „Početkom 2000. napravili smo prve modele kontejnera. Sva tri modela koja proizvodimo su naši projekti. Modele smo stalno razvijali i unapređivali da bismo došli do optimalnog i zadovoljavajućeg tipa u pogledu hidroizolacije, termoizolacije, čvrstine itd. Današnji kontejneri su kontejneri sedme generacije. Čak 98 odsto ugrađenog materijala u kontejner je domaće proizvodnje, ako ne računamo Rehauove profile za stolariju, tako da ga možemo nazvati srpskim proizvodom. U poslednje vreme posebnu pažnju posvećujemo velikim modulima. Sastavljanjem modula dobijamo objekte od sto pa do više od hiljadu kvadratnih metara, sa vrlo brzom i lakom montažom i demontažom“, kaže Colja.
Osim univerzalnih industrijskih mašina za obradu metala skidanjem strugotine, kao što su strugovi, glodalice, mašine za odsecanje, bušilice…, firma raspolaže i alatnim mašinama kao što je borverk, karusel strug, alatna oštrilica, brusilica za ravno i okruglo brušenje.
Navedena oprema i kadar zaposlenih omogućuju namensku proizvodnju alata, delova mašina i složenih mašina po projektu ili zahtevu. „Naša firma se bavi proizvodnjom mašina po narudžbini. Godine 2003. proizveli smo CNC mašinu za sečenje lima. Naš inženjer Ilija Pupović, rukovodilac proizvodnje i projektant svakog proizvoda koji izađe iz naše fabrike, konstruisao je i napravio tu mašinu. Mašinu smo napravili za vlastite potrebe. Ona lim, prohrom i čelik debljine do 20 centimetara seče plazmom na 10.000 stepeni. Koristimo je za naše potrebe u prizvodnji, a vršimo i uslužno sečenje. U Srbiji postoje još tri ili četiri takve mašine i sve su uvezene. Nijedan brod ne može da se napravi bez takve mašine. Uz pomoć nje napravljen je brod Idea Beograd – „Nikola Tesla“. Brod je upravo krenuo na put za Čikago povodom obeležavanja 150. godišnjice rođenja Nikole Tesle. Težak je 35 tona i kompletno je proizveden u našoj radionici, uključujući ugradnju motora, uređaje za navigaciju i navođenje, kompletan enterijer, eksterijer, farbanje…“, priča Bernard Colja, i dodaje: „Za našeg partnera, firmu ‘Senjak’ napravili smo presu od 500 tona, a za vlastite potrebe liniju za profilisanje limova i proizvodnju trapezastih limova. Sve je to kompletno napravljeno u našoj barvarskoj i mašinskoj radionici, koja je opremljena za obradu svih delova od metala. Pri tom sve proizvedene mašine i servisiramo.“
Najveći dobavljači preduzeća Enigma Idea su firme „Senjak“, Džip komerc od kojih kupuje čelične profile i cevi, preduzeće Devix iz Lazarevca snabdeva ih sendvič panelima. Sendvič paneli se ispunjavaju potparenim stiroporom, koji proizvodi preduzeće Fima iz Mionice. Firma Ilmaks iz Pančeva snabdeva ih PVC i aluminijumskom stolarijom, a Sintelon podnim oblogama.
Kao svoju prednost nad konkurencijom u Enigma Idei ističu kvalitet proizvoda, poštovanje rokova i brzinu isporuke, pa tek onda cenu. „U poslovanju smo se sretali i sa nelojalnom konkurencijom i sa damping cenama. Pojedini proizvođači su prodavali kontejnere po ceni materijala koji je potreban da bi se kontejner napravio. Sa tim smo se izborili tako što smo napravili različite modele za različite kupce. Mi nikad nećemo napraviti loš a jeftin proizvod da bismo se probili na tržištu, što prepoznaju i u inostranstvu, tako da smo ove godine počeli da izvozimo specijalizovana kontejnere za rudnike na tržištu Švedske“, kaže Colja.
Strani partneri do Enigma Ideje dolaze uglavnom po preporuci, mada u firmi ističu Beogradski sajam građevine kao odličan vid za nalaženje novih partnera. „Smatram da smo interesantni firmama sa Zapada. Često velike firme šalju svoje stručnjake i tehnologe da vide kakvi su kapaciteti i mogućnosti našeg preduzeća. Ako bi sve krenulo onako kako mi želimo, sigurno bi 50 odsto naše ukupne proizvodnje išlo u izvoz“, smatra Bernard Colja.
Kada je firma osnovana, zapošljavala je oko 25 radnika. Trenutno ima 49 zaposlenih, od toga 40 u proizvodnji. Prosečna plata je 28.000 dinara.
Enigma Idea se nalazi u Luci Beograd, gde plaćaju zakup za plac na kome se nalazi firma. „Ovde smo od maja prošle godine. Sredstva od kredita koji smo uzeli iskoristili smo za uređenje placa. Sređena je cela infrastruktura, hidrantne i kanalizacione mreže. Mnogo je novca uloženo da bi radnici imali dobre uslove za rad“, smatra Colja.
U Enigma Idei navode da mogu da proizvede do 100 kontejnera mesečno na 5000 kvadratnih metara radnog prostora i da planiraju da do kraja naredne godine budu vodeći proizvođač kontejnera u regionu.
U Enigma Idei su ponosni na kupce sa kojima sarađuju. To su vodeće domaće i strane građevinske firme. „Spisak firmi koje koriste naše objekate je velik, između ostalih to su Lasta Beograd, kojima smo nedavno napravili poslovni objekat na dva sprata, Alpina, austrijska firma koja je na tenderu dobila koncesiju za izgradnju autoputa Horgoš–Požega, građevinsko preduzeće „Ratko Mitrović“, Projektmontaža, International School of Belgrade. Sa firmom Intermost smo dosta radili, preduzeće Marbo je kupilo jedan objekat za svoj proizvodni pogon u Nišu. Na najvećem gradilištu u Beogradu, a možda i u Srbiji (Delta City) nalaze se naši objekti. Veliki udeo u plasmanu naših proizvoda ima ovlašćeni prodavac našeg proizvodnog programa, firma Bazis grupa iz Beograda, s kojom uspešno sarađujemo od 2003, od kada imamo zajedničke sajamske nastupe“, ističe Colja.
Enigma Idea ima program montažno-modularnih kuća tipa vikend-kuća. Sredstva potrebna za kupovinu takve kuće jednaka su sredstvima koja treba potrošiti da bi se podigla kuća slične kvadrature klasičnom gradnjom. Osim toga, sve ostale komparativne prednosti su na strani montažno-modularnih kuća. „To je kuća koja se stavi na kamion i vozi se na lokaciju, za takvu kuću nije potrebna dokumentacija kako bi se počela gradnja, koja inače kratko traje: u roku od tri nedelje kupac dobija gotov i postavljen objekat za koji nisu potrebni temelji pošto poseduje sopstevene stope. Što se tiče daljeg razvoja kuće, planirali smo da uvedemo plinske instalacije i rezervoare za vodu. Tako bismo isključili potrebu za bilo kakvim spoljnim priključcima“, kaže Colja.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve