Šta li je posao premijerke i ministara ako Blerov Institut bez ikakvih javnih informacija, ne dao bog kakvog tendera, za Vladu nabavlja čoveka koji treba da rešava ključne probleme Vlade
Uprkos insistiranju novinara „Vremena“, kabinet Ane Brnabić nije otkrio ko finansira tzv. deliveri junit, odnosno, „Jedinicu za implementaciju strateških projekata“, koja funkcioniše pri Kabinetu predsednika Vlade Republike Srbije. Tako, informacija koja bi morala biti poznata građanima Srbije – ko plaća ljude koji savetuju Vladu Srbije i zbog čega – ostala je tajna. Ukoliko je pre toga istraživački novinari ne iskopaju, ona, informacija, ostaće tajna barem dok ne dođe do promene vlasti u Srbiji, jer od sadašnje administracije može da se očekuje samo dalje smanjenje transparentnosti pri radu.
Priča se ponovila: onomad, kad su Vučića 2015. pitali ko to plaća Blera i njegov „deliveri junit“, rekao je, otprilike: „Nemojte vi ništa da brinete, Srbija ne plaća ni dinar.“ Istim rečima danas odgovara Ana Brnabić. Krajem novembra je Institut za globalnu promenu Tonija Blera postavio, pa onda, nakon teksta sajta „Balkan Insight“ brže-bolje skinuo oglas za zapošljavanje na svojoj internet strani. Tražili su ljude koji bi obavljali funkcije dva viša savetnika Blerovog Instituta u Beogradu, jednog sa „velikim iskustvom u reformi javnog sektora“, koji bi trebalo da „rešava ključne probleme Vlade visokog prioriteta, kao i da pruža podršku i doprinos upravljanju projektima, spoljnopolitičkim brifinzima i strateškoj komunikaciji“, a drugog da pruža „savete visokim zvaničnicima Vlade o strateškim komunikacijama i odnosima sa javnošću“.
Šta li je onda posao premijerke i ministara ako Blerov Institut ovako, bez ikakvih javnih informacija, ne dao bog kakvog tendera, za Vladu nabavlja čoveka koji treba da rešava ključne probleme Vlade? Kako god, iako je rok za prijave bio 21. decembar, odmah nakon što su se mediji zainteresovali za ove potrebe Blerovog Instituta, oglas je skinut, a obrazloženje je bilo da su kandidati već nađeni. „Ove pozicije su povezane sa Institutom u Srbiji koji služi kao podrška javnoj administraciji. Oni su deo šireg, neprofitnog rada Instituta koji služi kao podrška vladama širom sveta i mi nismo na teretu budžeta Vlade Srbije“, rekli su za Insajder iz Instituta.
PONOVLJENA PITANJA: Sa druge strane, kabinet Ane Brnabić je za „Vreme“ ponovio ono što je već slao kao odgovore Insajderu: „Jedinica je formirana sa ciljem da poveže i učini efikasnijim rad organa državne uprave kako bi efikasno građanima isporučili rezultate za kompleksnije, važne projekte. To se posebno odnosi na oblasti u kojima sarađuje više ministarstva i državnih organa.“ Takav je, na primer, projekat „e-Beba“, koji omogućava roditeljima da na jednom mestu, u bolnici, završe sve administrativne procedure vezane za rođenje deteta, odnosno prijave rođenje deteta matičaru, prijave prebivalište i zdravstveno osiguranje deteta. U drugoj fazi tog projekta, sistem „e-Beba“ je unapređen tako da omogućava da roditelji, još u porodilištu, mogu da podnesu zahtev i za roditeljski dodatak.
Za razliku od ranijih vlada koje su budžetskim sredstvima plaćale milione evra različite usluge lobiranja, bez ikakvog uspeha i potpuno netransparentno, Jedinica za implementaciju strateških projekata ne finansira se iz budžeta. Dakle, građani Republike Srbije ne odvajaju ni jedan jedini dinar svojih poreza za rad Jedinice za implementaciju strateških projekata“, rekli su iz Kabineta za „Vreme“, ponavljajući „u slovo“ deo saopštenja Blerovog Instituta, da je projekat „deo šireg neprofitnog rada Instituta koji podržava vlade širom sveta“, te da se za informacije o finansiranju projekta valja obratiti Institutu „jer Vlada Republike Srbije ne može da govori u ime ni ovog niti jednog drugog instituta ili organizacije.“ No, ovo uglavnom nisu bili odgovori na pitanja koje je „Vreme“ postavilo, a bilo ih je više: ko finansira tim koji savetuje Vladu Srbije i zbog čega ga finansira, kakvi su odnosi Vlade Srbije sa finansijerom „deliveri junita“, da li taj finansijer ima ikakve poslovne aktivnosti u Srbiji i koje, koliko ljudi ima pomenuti tim i kako se oni zovu, koji je kriterijum po kome su birani ljudi u „deliveri junit“, da li su ti ljudi nekada prisustvovali sednicama Vlade, zbog čega već godinama Vlada Srbije drži u tajnosti većinu informacija o „deliveri junitu“, te na kraju, da li je Vlada svesna štete koju čini borbi protiv korupcije odbijanjem da otkrije ko je finansijer „deliveri junita“?
Nakon ponovljenih pitanja, stigle su dodatne informacije, ali i dalje bez odgovora na ona ključna. Tako, kabinet predsednice Vlade je, osim projekta „eBeba“, izdvojio i projekat „esDnevnik“. To je onaj projekat vredan 1,6 miliona evra, koji je, prema pisanju portala Krik, Ministarstvo prosvete dalo kompaniji „Tesla“ sa kojom je ministar prosvete Šarčević ranije poslovno sarađivao. Tender za ovaj projekat predstavnik organizacije „Transparentnost Srbija“ nazvao je „izuzetno diskriminatornim“ jer su „uslovi postavljeni tako da samo firma ‘Tesla’ može da pobedi“. U odgovoru „Vremenu“ izdvojeno je i osnivanje Fonda za nauku, uvođenje digitalnih udžbenika, ukidanje pečata… Osim projekata, iz kabineta Ane Brnabić su za „Vreme“ rekli i da je borba protiv korupcije, kao i potpuno otvoren dijalog sa predstavnicima medija, „jedan od prioriteta Vlade Srbije, što nije uvek bio slučaj u prethodnom periodu“.
foto: zoran žestić / tanjug
„Želimo da podsetimo na slučaj kada je 5. avgusta 2011. godine, tadašnja Vlada čiji predsednik je bio Mirko Cvetković, potpisala ugovor sa Podesta grupom na period od godinu dana, u iznosu od 100.000 dolara mesečno. Javnost o ovom ugovoru nikada nije bila obaveštena, niti smo ikada saznali koji su rezultati rada Podesta grupe i kako je Podesta grupa izabrana. Inače, Podesta grupa je u jednom periodu istovremeno zastupala i Republiku Srbiju i privremene institucije u Prištini, sa kojima je ugovor zaključen u martu 2012. godine“, zaključili su u Kabinetu.
KO SU TI LJUDI: Kabinet Ane Brnabić je tako, slučajno ili ne, odgovorio maltene isto kao i Vučićev kabinet kada je onomad, u septembru 2014, opozicija oličena u DS-u pitala na šta je potrošeno između 200 i 250 hiljada evra za lobističku agenciju Bell Pottinger između leta 2013. i jeseni 2014, sa kojim ciljem, sa kojim rezultatima, i otkud to da je taj isti Bell Pottinger nekoliko meseci u 2014. paralelno radio i za Vladu Srbije i za SNS.
Ni iz samog Blerovog Instituta nije bilo odgovora na pitanja ko plaća Institut, koliko, koje usluge on pruža Vladi Srbije, kako je došlo do saradnje, kada i zašto, te ko kontroliše rad tzv. jedinice. Stiglo je samo ono isto – da Vladu Srbije to ne košta ništa, uz dodatak da Institut ne kontroliše niti nadzire deliveri junit. Dakle, Vlada Srbije – već godinama – ima neimenovanog dobrotvora, koji plaća Blerov Institut da pomaže radu Vlade, a da pritom sam Institut baš i ne prati šta radi ta jedinica koju je poslao da pomaže Vladi. Kad se ovako poređaju fakti, cela priča zvuči prilično neverovatno, toliko neverovatno da bi, na primer, Tužilaštvo moralo da reaguje, a kamoli Agencija za borbu protiv korupcije. Postavlja se pitanje – da li su članovi „deliveri junita“ uopšte vidljivi za pravni sistem Srbije? Zakon o Vladi Srbije predviđa mogućnost da kabineti predsednika i potpredsednika Vlade osnivaju savete, ali ne ovakve, „tajne“ savete za koje se ne zna ni ko su, ni šta rade, ni ko ih plaća. (Da ne pominjemo da je, po Zakonu o Vladi, rad Vlade javan.) Dalje, da li su članovi „deliveri junita“ javni funkcioneri ili nisu? Ako jesu, onda se na njih odnosi Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, koji bi u tom slučaju morao da prijavi svoju imovinu, ali i sukob interesa (na primer, da radi za Vladu, a da ga bog te pita ko plaća), morao bi da javnu funkciju vrši tako da javni interes ne podredi privatnom (na primer, ne bi smeo da savetuje Vladu Srbije za novac nepoznatog porekla, pošto onda radi za taj privatni, a ne javni interes)… Šta tek reći za odredbu koja kaže da funkcioner ne sme da primi poklon u vezi sa vršenjem javne funkcije, a ovde jeste slučaj da funkcioner prima zaradu kao poklon od trećeg lica baš zato što obavlja javnu funkciju…
foto: fonetA TAKO JE DOBRO POČELO: Susret rukovodstva Srbije sa Tonijem Blerom i ekipom 2014.
Ako, pak, član „deliveri junita“ nije javni funkcioner, šta je? I kakve tek probleme imaju predsednica vlade i ministri kada ih savetuju ovi ljudi iz senke, tajni strani plaćenici u bukvalnom, a ne u „radikalsko-patriotskom“ značenju tog izraza? Predsednica i ministri bi, u tom slučaju, morali odmah da Agenciji prijave postojanje nedozvoljenog uticaja kome su izloženi u vršenju javne funkcije – dovraga, neki ljudi koji nisu zaposleni u Vladi pokušavaju da im govore kako i šta treba da rade…
Ovako bi moglo dugo da se nabraja, a još se nismo ni dotakli pitanja porekla novca: čiji je to novac koji ide „deliveri junitu“? Kojim poslovima je zarađen? Švercom, trgovinom oružjem, trgovinom ljudima, proizvodnjom i prometom narkotika? Sve ove opcije su u igri dok god Vlada Srbije ne izađe pred javnost i objavi za koga ona radi, zapravo. Naravno, iz Agencije za borbu protiv korupcije, na čijem je čelu, podsetimo, bivši član i finansijer Srpske napredne stranke, stigao je samo automatski odgovor – da je primljen mejl novinara „Vremena“; odgovora na pitanje da li je Agencija pokrenula postupak protiv Ane Brnabić i Aleksandra Vučića zbog cele ove zbrke sa „deliveri junitom“ nije bilo do zatvaranja broja.
Nije ovo prvi ovakav slučaj. Kada je Bler sredinom 2014. godine postao savetnik egipatskog predsednika Abdel Fataha el-Sisija (koji je na vlast došao vojnim udarom), Blerova PR služba je za „Gardijan“ rekla da Bler to ne radi zbog bilo kakve lične dobiti. „Neće dobijati novac iz Egipta, niti će bilo koja njegova organizacija. On daje savete, ima sastanke, i to je sve.“ „Gardijan“ je saznao i da je Bler pristao da savetuje El-Sisija kao deo projekta koji finansiraju Ujedinjeni Arapski Emirati, kojim se obećava da će svim uključenima u projekat doneti ogromne „poslovne prilike“.
Takođe, odmah nakon što je Edi Rama u septembru 2013. postao predsednik Vlade Albanije, Toni Bler je počeo saradnju sa njim. Tri godine kasnije ta saradnja se okončala, a Bler je u jednom televizijskom intervjuu (za Top Channel TV) govorio o stvaranju specijalnih „deliveri junita“ u Albaniji i naglašavao da on neće dobiti nikakav novac od albanske vlade, te da će biti finansiran od strane globalnih organizacija koje rade u zemljama u razvoju.
Kada su u februaru 2015. godine BIRN i „Gardijan“ otkrili da Bler, uprkos svojoj ulozi u bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine, savetuje Vladu Srbije, a da to plaćaju Ujedinjeni Arapski Emirati, Vučić je odmah rekao da Bler Srbiju nije koštao ni dinar. Tada, kako saznajemo, trebalo je da „deliveri junit“ počne da vodi Ana Brnabić, ali je umesto toga postala ministarka u Vučićevoj vladi nakon izbora u proleće 2016. godine. Zahvaljujući transparentnosti, za koju se Vlada na papiru zalaže, dve i po godine kasnije saznajemo da je Ana Brnabić, sada kao predsednica Vlade, nasledila „jedinicu“, odnosno „deliveri junit“ od vlade Aleksandra Vučića, i ništa više.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.