Revolucionarni naboj sa blokada saobraćajnica transformisao se u dugačke govore ekoloških aktivista i protestno kampovanje u Pionirskom parku preko puta radnog mesta Aleksandra Vučića koji za sve to ne haje previše
Od nikada viđeno, do već više puta viđeno, to jest od sinhronizovane blokade saobraćajnica širom Srbije i međunarodnog autoputa uz malo reči, do dugačkih govorancija, protestne šetnje u centru Beograda i kampovanja u Pionirskom parku preko puta ulaza u Predsedništvo na Andrićevom vencu: to je kratak put transformacije ekoloških protesta koji su poslednjih meseci bili prodrmali Srbiju.
U parku desetak šatora, već poznate parole i nekolicina ekoloških aktivista koji su prenoćili u šatorima. Ostaće tu, kažu, dok se ne raspišu vanredni parlamentarni izbori i Skupština i Vlada ne raspuste, posle toga nema smisla da nastave sa protestnim kampovanjem. Na ovaj protest pozvali su Savez ekoloških organizacija Srbije i pokret Kreni-promeni. Zahev jedan, osnovni, i svima poznat: moratorijum na eksploataciju bora i litijuma na najmanje 20 godina i to odmah, pre raspuštanja ovog saziva Skupštine. Inače se protesti nastavljaju. U kojoj formi, nije poznato.
Od revolucionarnog naboja sa blokada puteva u Pionirskom parku ni traga, samo odlučnost već pomalo umornih ljudi da se istraje u ovom demonsrativnom performansu pod vedrim nebom. Petak je bio sunčan i topao, ali se u noći na subotu očekuje pad temparature na 1 stepen iznad nule.
Tu i tamo ekološkim aktivistima priđe neki prolaznik, slučajni ili namerni, iskaže podršku, pita nešto. U petak posle podne Beograđani se nisu bili odazvali prekornom pozivu da se pridruže ljudima iz drugih delova Srbije čije živote ugrožavaju međunarodne kompanije koje truju životnu sredinu, ili, u slučaju Rio Tinta, tek nameravaju da je zatruju zarad profita.
U protekle tri decenije solidarnost nije krasila ni jedan protest, štrajk ili pobunu u Srbiji, bilo da se radi o prosvetarima, studentima ili radnicima u kojoj god fabrici propaloj u tranziciji, ili sa lošim uslovima za rad i premalim primanjima zaposlenih. Solidarnost ne bi nikada prelazile među sopstvene nelagode ili problema. Tako je bilo i kada su Beograđani, makar jedan nevelik broj njih, protestovali protiv izgradnje Beograda na vodi. Svakog žulja samo sopstvena kula, koju je neko postavio gde joj nije mesto.
Trovanje životne sredine bilo se pokazalo kao problem koji povezuje veći broj ljudi širom Srbije koji i bez toga žive teško. A bilo je mesta u ekološkim protestima i za sve druge nezadovoljne nečim iz nekih svojih razloga. Čini se da je bilo najmanje onih, koji bi bili spremni da u fajt sa državnim organima uđu zbog ideje demokratije ili slobode medija.
Naprednjačka vlast je veštim manevrima, makar privremeno, izduvala pretnju ekoloških protesta. Ljudi je bivalo sve manje, a sa brojem je opadala i pretnja radikalizacije. Ova vlast je već više puta pokazala da je kampovanja, govorancije pune metafora, parabola ili basni ne dodiruju, baš kao ni mirne šetnje ulicama srpskih gradova koje su karakterisale protest „1 od 5 miliona“, pa makar trajale mesecima – sve to kontrolisani mediji mogu da relativizuju. Taktika režima je, sa jednim izletom u demonstriranje državne sile, potpuno suprotna taktici iz doba Miloševića: povuci policiju, izbegavaj konflikte i čekaj da prođe. I svaki put je prolazilo.
Ovaj ciklus ekoloških protesta je na prekretnici: ili će uploviti u mirne vode i izroniti negde posle 3. aprila, ili će neke nepreviđene padavine pokrenuti bujicu koja će poremetiti izbornu kampanju.
A.I.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbija je ušla u građansku neposlušnost, a to sa sobom nosi posledice. U danima za nama postalo je nemoguće prebrojati privedene, uhapšene i povređene. Ostaće zabeleženo da su se policijske marice u punoj brzini zaletale u mirne građane i da je jedan čovek hteo da naudi sebi, pod teretom pritiska vlasti
Šta je sve pokazao protest u subotu 28. juna? Kakve poruke i pouke odatle može da izvuče vlast – i čini li to – a kakve studenti i građani koji demonstriraju? Da li je manifestacija nacionalizma na Vidovdan bila očekivana, potencijalno opasna ili predstavlja nešto sasvim drugo? U kakvom se položaju sada nalazi režim, a u kakvom njegovi protivnici
Brojanje glasova na ponovljenim izborima, na jednom izbornom mestu, u varošici od 10.000 ljudi, pratio je lično predsednik države Aleksandar Vučić jer je znao – ako padne Kosjerić, zaljuljaće se mnogo više od jedne opštinske vlasti. Uspeo je SNS na kraju da zadrži izbornu pobedu, uz uobičajeni repertoar – zastrašivanje, demonstraciju sile i medijska blaćenja protivnika
Građani i studenti su tako dobro organizovani da policija izgleda smešno. Trčkaraju od ulice do ulice, od kvarta do kvarta, kao neka zbunjena deca. Ako ovaj bunt iznedri očekivani rezultat, odnosno ako Novi Sad odista postane ovdašnji Gdanjsk – to će u istoriju grada nesumnjivo biti upisano zlatnim slovima. Govoriće se o tome sa ponosom, kao što se sa ponosom ističe da je 1748. godine postao slobodan, autonoman grad, dekretom carice Marije Terezije. Slobodu je tada platio, ona se uvek plaća
“Posle ovih sedam meseci”, kaže psiholog Zoran Pavlović, “represija postaje sasvim jasno kontraproduktivna. Režimi koji koriste prekomernu silu često nehotice mobilišu građane, jer nasilje delegitimizuje vlast, a ljudima daje moralnu jasnoću i emocionalnu snagu da se suprotstave. Represija, drugim rečima, ne samo da neće pasivizovati društvo (što režim planira), već će samo ojačati granicu između ‘nas’ i ‘njih’, ojačaće i identitet otpora i pojačati koheziju unutar grupe koja trpi nepravdu. Broj ljudi koji izlaze na ulice ne smanjuje se već raste”
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!